Zoran Veršić, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, govori o nedavno održanom stručnom skupu ‘Zgrade 3+’ na kojem se raspravljalo o poboljšanju energetske učinkovitosti, udobnosti i zdravstvene kvalitete unutarnjih prostora

Nedavno je u Zagrebu održan dvodnevni stručni skup “Zgrade 3+ – Sigurnost, ugodnost, kvaliteta” u organizaciji Arhitektonskog fakulteta i Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr. Na skupu se radilo na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu, kao i s aktualnim temama značajne obnove zgrada koja uz poboljšanje energetske učinkovitosti uzima u obzir poboljšanje ugodnosti i zdravstvene kvalitete unutarnjih prostora, zaštitu od požara te povećanje potresne otpornosti. Više o tome kao i na koji način se stanovanje može unaprijediti u Zagrebu govorio je Zoran Veršić, profesor na Arhitektonskom fakultetu, predsjednik nZEB.hr-a i glavni voditelj stručnog skupa “Zgrade 3+ – Sigurnost, ugodnost, kvaliteta”.

Napomenuo je kako se Arhitektonski fakultet profilirao u prepoznatog dionika u edukaciji stručnjaka za energetski visoko učinkovite i održive zgrade i umrežavanje znanstvenih institucija s gospodarstvom, s ciljem promicanja znanosti i inovacija te unapređenja stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga, povezanih s približavanjem nacionalnim i EU smjernicama za gradnju zgrada gotovo nulte energije, sigurnim, kvalitetnim i održivim zgradama. “Na inicijativu Arhitektonskog fakulteta i tvrtki iz gospodarskog sektora (AGC, Bosch, Knauf-Insulation, Profine Croatia i Wienerberger) 2018. godine osnovan je Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr. Osim osnivača danas su članovi Klastera i tvrtke Velux Hrvatska, Nosivi građevinski elementi i Baldinistudio te počasni član Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH. Na zajedničkim stručnim skupovima nastojimo okupiti vrhunske stručnjake koji će osnovnu temu skupa prikazati i objasniti unutar domene svog stručnog djelovanja. Teme se prezentiraju od obaveznih zakonskih okvira, prikaza trenutnog i budućeg stanja na europskom i hrvatskom tržištu, prikaza materijala i sustava koji omogućavaju izvedbu po zadanim kriterijima, način projektiranja i izvedbe zgrada, provjeru izvedenog stanje kao i način korištenja i obavezu održavanja zgrada kako bi se održali zadani zahtjevi”, objasnio je Veršić.

Dodao je i kako smo se u Hrvatskoj posljednjih godina uz podizanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu suočili s temama povećanja sigurnosti zgrada zbog pojačane seizmičke aktivnosti te zdravstvene sigurnosti boravka u zatvorenim prostorima zbog virusnih infekcija. A povećani boravak u zatvorenim prostorima, nastavio je, postavio je i ostala pitanja sigurnosti, kvalitete i ugodnosti boravka u takvim prostorima.

“Nekoliko sekunda potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i njegovu okolicu, a 29. prosinca 2020. Sisačko-moslavačku županiju ostavilo je na kućama i zgradama oštećenja, a neke na žalost i potpuno srušio. Današnji propisi za projektiranje i gradnju zgrada zahtijevaju znatno veću mehaničku otpornost i stabilnost zgrada nego je to bilo u prošlosti. Ono što je bitno spomenuti, zgrade se moraju održavati i poboljšavati u svim segmentima. Odgovornost je vlasnika zgrade da vodi brigu o zgradi, da ju održava, sanira, obnavlja. Naš fond zgrada je većinom zapušten i neodržavan. Energetska obnova koja je započela 2013. godine sagledavala je samo problem poboljšanja energetskih karakteristika zgrade, pri tome ne vodeći računa i o drugim temeljnim zahtjevima za zgradu. Današnje obnove temelje se na principu sveobuhvatne obnove gdje se uz energetsko poboljšanje nastoji poboljšati seizmička otpornost, sigurnost u slučaju požara i postizanje kvalitete i ugodnosti prostora”, rekao je Veršić.

Zbog zaključavanja uzrokovanog pandemijom većina Zagrepčana morala je raditi od kuće, djeca su imala online nastavu. Upitan što se pokazalo bitnim za kvalitetu stanovanja da su neke obitelji taj izazov uspješnije podnijele od drugih, Veršić je odgovorio: “To je pitanje životnog standarda i primjerenosti stambenog prostora kako veličinom tako i organizacijom. Život i rad iz istog prostora, stana, pretpostavlja dovoljnu veličinu i organizaciju stana kako bi svi ukućani (zaposleni, učenici ili studenti) mogli iz takvih prostora obavljati rad, slušati predavanja i obavljati druge obaveze ‘na daljin’“. Danas u pravilu do 90 posto vremena provodimo u zatvorenim prostorima. Pri tome pitanje je kvalitete i ugodnosti unutarnjeg prostora s obzirom na kvalitetu zraka (temperatura, vlaga, ventilacija), zaštitu od buke i niz drugih čimbenika kvalitete i ugodnosti. Sve su to pitanja na koja nastojimo ponuditi rješenja kroz ovakve stručne skupove”.

Većina Zagrepčana koriste plin za grijanje i sada s pravom strahuju od nestašica, ali i rastuće cijene plina zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji. No plin je fosilno gorivo i njegovo izgaranje utječe na globalno zatopljenje. Na skupu je bilo riječi i o tranziciji u zgradarstvu na obnovljive izvore energije. “Energetska učinkovitost u zgradarstvu, projektiranje i građenje novih zgrada kao i sveobuhvatna obnova postojećih zgrada obavezuje korištenje obnovljivih izvora energije. Plin kao energent zamjenjuje se drugim, obnovljivim izvorima energije. Danas nije moguće postići zakonom propisane uvjete za projektiranje i izgradnju zgrada koje će kao energent koristiti isključivo plin. Za energetski učinkovite zgrade neophodno je osigurati druge, obnovljive izvore energije”, istaknuo je Veršić.

Na kraju se osvrnuo i na proces sufinancirane energetske obnove u Zagrebu koja se prema programima koji se raspisuju u pojedinim vremenskim intervalima za zgrade određenih namjena (javne zgrade, višestambene zgrade, obiteljske kuće). Naglasio je da energetska obnova ne može biti usmjerena samo na poboljšanje energetskih karakteristika zgrade, već se mora sagledavati šire. “Zbog dotrajalog i neodržavanog fonda zgrada događa se da su znatnija ulaganja potrebna u sigurnost zgrade nego u energetsku obnovu. Iz toga razloga danas se govori o sveobuhvatnoj obnovi koja kod energetske obnove sagledava i druge temeljne zahtjeve za sigurnost, kvalitetu i ugodnost zgrade i njenih prostora”, zaključio je Veršić.