Predstavništvo EU komisije u Hrvatskoj 17. i 18. lipnja organizirat će u Fažani seminar za medije na temu vladavine prava. Na seminaru će uživo i online sudjelovati predstavnici europskih institucija, hrvatske vlasti, ministri pravosuđa i pravni stručnjaci iz Finske i Portugala. Naime, Finska je već godinama vodeća po primjeni vladavine prava, modernizaciji pravosudnog sustav i percepciji javnosti o sudovima i neovisnosti sudaca. Portugal još dva tjedna predsjeda Vijećem EU-a i postavio je vladavinu prava kao jednu od glavnih odrednica svog predsjedanja. Upravo je prošloga tjedna EU parlament donio rezoluciju u kojoj je zaprijetio tužbom protiv Europske komisije zbog nedjelovanja, odnosno zbog činjenice da nije donesena nijedna mjera u skladu s novim instrumentom za zaštitu proračuna EU-a koji je na snazi od 1. siječnja 2021. Po mišljenju većine eurozastupnika stanje s vladavinom prava u državama članicama se pogoršalo, a zbog toga je i povećan rizik od zlouporabe proračuna EU-a.

Zato su naložili predsjedniku Sassoliju da najkasnije u roku od dva tjedna pozove Komisiju da „ispuni svoje obveze” u skladu s novom uredbom.

Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava donesena je kako bi se spriječilo da pojedine europske vlade zloupotrebljavaju sredstva iz EU fondova i u isto vrijeme krše vladavinu prava u svojim zemljama. Međutim, Europsko vijeće čiji su članovi šefovi vlada i država EU-a zatražilo je od Komisije da odgodi primjenu jer su Poljska i Mađarska pokrenule postupak protiv te uredbe na Sudu EU-a u ožujku 2021. O tim i ostalim temama vezanim uz vladavinu prava u EU-u i Hrvatskoj tjednik Nacional razgovarao je s Verom Jourovom, potpredsjednicom EU komisije i povjerenicom za vrijednosti i transparentnost. Njen portfelj pokriva očuvanje otvorenih demokratskih sustava u zemljama članicama, a ima i vodeću ulogu na Konferenciji o budućnosti Europe. U prethodnom mandatu od 2014. do 2019. Vera Jourová bila je povjerenica za pravosuđe, prava potrošača i ravnopravnost spolova, a do tada je obnašala dužnost ministrice regionalnog razvoja Češke Republike.

NACIONAL: Kakva je vaša reakcija na najavu EP-a da će tužiti EK zbog nepoštovanja mehanizma uvjetovanja vladavine zakona?

Znam da je bila žestoka rasprava u Europskom parlamentu i vidjela sam da je rezolucija usvojena. Komisija će službeno odgovoriti Parlamentu kao i obično na takve rezolucije. Prije tri godine, kad sam predložila ideju općeg režima uvjetovanosti, nije se puno vjerovalo da će to ikada ugledati svjetlo dana. Ipak, tu smo. Sada se Uredba primjenjuje od 1. siječnja. Nijedan slučaj neće biti izgubljen. U Komisiji smo već započeli nadzor država članica kako bismo utvrdili moguća kršenja načela vladavine prava i procijenili utječu li oni na proračun Unije na dovoljno izravan način. Cijenim da su neki nestrpljivi da vide rezultate ovog rada. Međutim, tu si ne možemo priuštiti nikakve pogreške. Jednom kada budemo imali opravdan razlog smatrati da su ispunjeni uvjeti za primjenu Uredbe, nećemo oklijevati pokrenuti postupak i to slanjem pisane obavijesti dotičnoj državi članici.

NACIONAL: Kako komentirate najnovija uhićenja trojice hrvatskih sudaca optuženih za korupciju? Je li to dobra poruka za hrvatsku javnost, čije povjerenje u pravosuđe je najniže u EU-u?

Komisija ne može komentirati pojedinačne slučajeve, a kada postoje postupci, mora se uvažiti pretpostavka nevinosti.

NACIONAL: Koja je svrha medijskog seminara o vladavini prava koji će se održati 17. lipnja u Fažani? Koje ćete poruke prenijeti sudionicima?

Cilj ovog seminara koji organizira naše predstavništvo u Zagrebu je raspravljati o važnosti vladavine prava i koracima koje je Komisija poduzela da bi je zaštitila. Vladavina prava temeljno je načelo na kojem počiva Europska unija. Vladavina zakona nije apstraktan pojam. Uključuje načelo ograničenja javnih ovlasti utvrđenih zakonom, neovisne i nepristrane sudove, pravnu sigurnost, podjelu vlasti, jednakost pred zakonom i još mnogo toga. Kad vladavina prava izostane, kada je u opasnosti, to ima konkretan utjecaj na svaki pojedini aspekt našeg života. To znam iz prve ruke jer sam i sama odrasla u autoritarnom režimu bez vladavine prava. To znači da je jednakost pred zakonom bila iluzija. Bilo je ljudi koji su pred zakonom bili “jednakiji” od drugih. Politički imenovani suci tada nisu služili pravdi. Mediji su emitirali propagandu u službi vladajuće stranke, a mi smo morali slušati Radio Slobodna Europa kako bismo tražili drugačiju perspektivu. Europska unija stvorena je također kao protuotrov za te autoritarne tendencije. Kada je riječ o kršenjima vladavine zakona, Europska komisija mora imati jasnu ulogu kao čuvar europskog ugovora.

NACIONAL: Zašto je važno novinare upoznati s politikama i inicijativama Europske komisije na ovom području, kao i s njihovom primjenom u državama članicama? Mislite li da javnost u nekim državama članicama o tome ne zna dovoljno?

Da, mislim da je vrlo važno razmjenjivati informacije i mišljenja s novinarima – i šire s građanima – o politikama i inicijativama EU-a. Ovo je dio moje uloge. Kao političarima, naša je dužnost odgovarati na pitanja i objasniti svoj postupak. Spominjete ulogu novinara. Ovo će zapravo biti ključni fokus rasprave koju ću voditi 17. lipnja. Pandemija je pokazala ključnu ulogu novinara u informiranju građana. Istodobno je kriza dodatno povećala ekonomski, a ponekad i politički pritisak na njih. Prvi put smo predstavili sveobuhvatan europski pristup medijima, u potpunosti prepoznajući njihovu ključnu ulogu u demokraciji. Sada radimo na mjerama za poboljšanje sigurnosti novinara, rješavanje nasilnih parnica protiv njih i povećanje potpore financiranju. Također istražujemo kako novi zakon o slobodi medija može zaštititi ulogu medija kao ključnih aktera u demokratskim društvima.

NACIONAL Prema prvom godišnjem izvješću Komisije o vladavini prava u Hrvatskoj za 2020. godinu, utvrđeni su mnogi nedostaci, ponajprije zbog razine percepcije neovisnosti pravosuđa, koja je među najnižima u EU-u. Nakon nedavnih slučajeva u kojima su pojedini suci izravno optuženi za korupciju, dok državni vrh raspravlja oko imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, povjerenje je vjerojatno dodatno opalo. Kakva je preporuka Europske komisije hrvatskim vlastima, imate li sugovornika u Vladi RH?

Izvještaj o vladavini prava prije svega je preventivni alat. Pomaže nam rano prepoznati potencijalne probleme, i što je najvažnije, učiniti to u dijalogu s našim državama članicama. Namijenjen je pomoći državama članicama u pronalaženju rješenja, uz suradnju i uzajamnu potporu Komisije. Nadamo se da ćemo na ovaj način također ojačati kulturu vladavine prava u cijeloj Europi, povećati međusobno povjerenje koje je toliko ključno za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i dovesti stvar vladavine prava u širu javnu raspravu. Izvješće za 2020. doista je utvrdilo da je razina percepcije neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje vrlo niska i među najnižima u EU-u. Istodobno, trebali bismo pogledati i širu sliku i činjenica je da su se te brojke poboljšale u odnosu na 2019. Ovogodišnje izvješće je trenutno u fazi finalizacije i predviđeno je za usvajanje u srpnju. Dakle, trebat ćete pričekati još samo malo da vidite ovogodišnje nalaze. Ono što vam sada mogu reći jest da svakom izvješću o pojedinoj zemlji prethode brojne posjete radi utvrđivanja činjenica u svim zemljama EU-a. No zbog pandemije covida-19, svi su posjeti bili virtualni ove godine. Službe Komisije razgovarale su s hrvatskim vlastima i širokim spektrom dionika u travnju. Imamo nacionalne kontakt točke za vladavinu zakona u svakoj državi članici i ostajemo u kontaktu tijekom cijele godine. Ovo se pokazalo kao uključiv i učinkovit način za međusobno informiranje.

NACIONAL: Drugi veliki problem je korupcija, posebno u javnom sektoru. Iako je najavljena nova Strategija za borbu protiv korupcije za razdoblje 2021.-2030., mediji gotovo svakodnevno otkrivaju velike korupcijske skandale među najvišim državnim dužnosnicima, no uglavnom nema sudskog epiloga. Kako to komentirate kako iskorijeniti korupciju, slijedeći primjer Finske, Švedske ili drugih skandinavskih zemalja?

Izgradnja učinkovitog sustava za sprečavanje i kažnjavanje korupcije ključni je zadatak svih država članica, uključujući Hrvatsku. Nova hrvatska antikorupcijska strategija dobrodošao je korak, a sada su učinkovita provedba i nadzor i dalje ključni za osiguravanje napretka. Mehanizam vladavine prava koristan je alat za države članice za razmjenu dobrih praksi, što se već događa u raspravama o pojedinačnim izvješćima u Vijeću za opće poslove. Također, Komisija je spremna ponuditi potporu i pomoć kad god je to potrebno. Sve države članice morat će osigurati poštovanje zakona Unije i nacionalnih zakona, uključujući učinkovitu prevenciju, otkrivanje i ispravljanje sukoba interesa, korupcije i prijevare.

NACIONAL: Poseban problem istaknut u izvješću za 2020. je transparentnost vlasništva nad medijima. Tjednik Nacional u seriji tekstova otkrio je da su vlasnici velikog broja radijskih postaja samo paravani, dok su stvarni vlasnici članovi regionalne mafije. Međutim, Agencija za elektroničke medije i pravosudna tijela nisu reagirali unatoč objavljenim dokumentima. Postoji li način da EU komisija izvrši određeni pritisak na hrvatsku vladu da se pozabavi tim pitanjem?

Transparentnost vlasništva u medijima i državnom oglašavanju u državama članicama ključna je za vladavinu zakona, a ovo pitanje istražujemo i u Izvješću o vladavini prava. Godine 2020. u Izvješću smo izrazili zabrinutost zbog činjenice da identifikacija stvarnog vlasnika često ostaje problematična. Dakle, ovo je pitanje o kojem razgovaramo s vlastima. Naša revidirana audiovizualna pravila EU-a važan su korak prema osiguravanju visokih standarda transparentnosti, potičući nacionalno zakonodavstvo koje zahtijeva transparentnost vlasništva nad pružateljima medijskih usluga. Sada gledamo na implementaciju tih pravila u svim državama članicama. Kako bi poboljšala razumijevanje i dostupnost informacija o vlasništvu medija, Komisija će sufinancirati novi monitor vlasništva nad medijima, projekt uspostavljanja javno dostupne baze podataka koja sadrži relevantne informacije o medijima.

NACIONAL: Hrvatska je na neslavnom europskom vrhu po broju tužbi protiv novinara. Hrvatska pravnica i stručnjakinja za medijsko pravo Vanja Jurić imenovana je u stručnu skupinu Europske komisije o SLAPP tužbama (Strategic Lawsuits Against Public Participation, odnosno za neutemeljene ili pretjerane tužbe protiv onih koji postavljaju pitanja od javnog interesa). Kako će ovo tijelo pomoći novinarima i medijima u državama članicama i vjerujete li da će doista utjecati na smanjenje neutemeljenih tužbi protiv kritičnih medija?

Kao što smo istaknuli u našem izvješću o Hrvatskoj, posljednjih godina svjedočili smo velikom broju tužbi protiv novinara, prijetnjama fizičkim napadima i uznemiravanju putem interneta, što može imati utjecaja na uređivačku politiku medijskih kuća i na rad istraživačkih novinara. Česta pojava SLAPP tužbi zabrinjavajući je trend. Stručna skupina koja nam pomaže u pripremama za inicijativu protiv SLAPP-a bit će dragocjena kontaktna točka i sugovornik novinarima i državama članicama u radu. Planiramo usvojiti inicijativu do kraja ove godine

Inicijativa protiv SLAPP-a jedan je dio našeg pristupa poboljšanju zaštite novinara. U preporuci o sigurnosti novinara, koju se nadam da ću moći predstaviti ovog rujna, uz to ćemo iznijeti i niz drugih mjera, s posebnom pažnjom posvećenom prijetnjama s kojima se suočavaju žene novinarke. Moramo razmotriti postavljanje vrućih telefonskih linija dostupnih novinarima, pravnu i praktičnu podršku, također kada je riječ o cyber sigurnosti, obuci i podizanju svijesti tijela za provedbu zakona. Nastavit ćemo podržavati projekte pružanja pravne pomoći i skloništa novinarima.

NACIONAL: Prema utjecaju politike na pravosuđe, stupnju korupcije, kontroli javnog servisa vladajuće stranke i utjecaju Crkve, Hrvatsku se često uspoređuje s Mađarskom i Poljskom koje su postale najproblematičnije nove članice EU-a. Postoji li osnova za takve usporedbe?

Pratimo situaciju i razvoj događaja u svim državama članicama, uključujući Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku, ali svrha izvješća nije utvrđivanje rangiranja između država članica. Postoje različiti izazovi i zabrinutosti u svim državama članicama. Izvještaj pokriva četiri glavna stupa: pravosudni sustav, antikorupcijski okvir, institucionalna pitanja vezana uz provjeru i ravnotežu te slobodu i pluralizam medija. Važno je imati pregled ovih problema i vidjeti veze između njih.

NACIONAL: Hoće li negativna izvješća o vladavini zakona u određenim zemljama utjecati na dostupnost novca iz EU fondova, što je zapravo bio prvotni cilj?

Cilj izvještaja o vladavini prava je proširiti postojeći alatni paket EU-a preventivnim alatom. On zamjenjuje mehanizme temeljene na ugovoru da EU odgovori na ozbiljnija pitanja u vezi s vladavinom prava u državama članicama. To uključuje formalnije metode poput postupka zbog kršenja zakona i postupka zaštite temeljnih vrijednosti Unije kako je utvrđeno Ugovorom o Europskoj uniji. Izvješće o vladavini prava također se razlikuje od postupka uvjetovanja proračuna, čiji je cilj zaštititi proračun EU-a u situacijama u kojima bi financijski interes Unije mogao biti ugrožen zbog generaliziranih nedostataka vladavine prava u pojedinoj državi članici. Izvješće o vladavini prava bit će jedan od izvora informacija kada se istražuje zaštita proračuna EU-a u okviru postupka proračunskih uvjetovanosti.