Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić u nedjelju je za Dnevnik N1 televizije govorio o dosadašnjim turističkim rezultatima.

“Što se tiče fizičkih podataka, odnosno noćenja i dolazaka, zaista se približavamo toj 2019. godini. Mislim da se uopće nema smisla uspoređivati s 2021. i 2020. godinom jer je bila izvanredna situacija, a i ambicije su nam puno veće. Što se tiče financijskih pokazatelja oni su već sada za ovaj dio turističke godine bolji nego 2019. tako da tu možemo biti zadovoljni i s druge strani optimisti za nadolazeću sezonu i postsezonu”, rekao je Ostojić.

Dodao je da je ruska agresija na Ukrajinu na neko vrijeme zaustavila booking, ali i da se sve ponovno stabiliziralo i da je povećana potražnja. “Ako ne dođe do nekih većih eskalacija, koje bi utjecale na turističke tokove, mislim da bismo mogli imati jako, jako dobru sezonu”, pojasnio je za N1.

Ostojić je naglasio i kako ne očekuje veće probleme što se tiče opskrbe. “No zabrinjavaju nerealni i visoki skokovi cijena, od energenata koji su poskupjeli i nekoliko puta u odnosu na prethodnu godinu, do pića nekih 20%, hrane do 40%, i ostalog materijala između 20% i 30% i sigurno da će se to odraziti na račune dobiti kompanije. Gosti ne bi smjeli osjetiti taj porast cijena u smislu smanjivanja kvalitete i pogotovo ne u smislu nedostatka nekih proizvoda. Možemo samo pretpostaviti što će se događati na troškovnoj strani računa”, istaknuo je.

Ipak, Ostojić kaže da inflacija i rast cijena nije samo hrvatski problem, nego se isto događa i u glavnim zemljama konkurentima. “No, sigurno da će to utjecati na investicijski potencijal. Kada je troškovna strana visoka, prihodi rastu puno manje. Pored rashodovnih čimbenika postoje i drugi, to je prije svega stanje u građevinarstvu gdje vi danas ne možete dobiti ponudu za građenje ozbiljnijeg objekta. Tako da tu će biti više faktora koji će ugrožavati investicijske potencijale, a ukoliko ne investirate, pada konkurentnost”, pojasnio je.

“Sigurno da će ovakav rast troškova, pogotovo energenata, za koje smatramo da su nerealno otišli gore, pogotovo imajući u vidu strukturu proizvodnje električne energije u Hrvatskoj gdje 70% proizvodimo sami. Ne vidimo razlog da cijena raste 3 ili 4 puta”, dodao je.

Također, navodi da su još prošlog rujna Vladi poslali 12 točaka vezanih za promjene za tržištu rada: “Nismo dobili konkretne odgovore. Neke male stvari su se pomakle, kao što je digitalizacija predaje dokumenata za sezonske radne dozvole, no suštinsko nije se promijenilo”, rekao je dodavši da će nakon ovogodišnje sezone ponoviti zahtjeve.

Naposljetku otkrio je koliko sezonskih radnika nedostaje: “Mi u ovom trenutku procjenjujemo da bi to moglo biti oko 10.000, s time da postoji razlika između velikih poslodavaca koji su to riješili i malih koji to još rješavaju”.