Veliko finale sezone 2016/2017 u HNK Ivana pl. Zajca slijedi u subotu, 3. lipnja, u 19 sati u koncertom ‘Jug – sjever’.

Nakon što je prošle godine koncertna sezona riječkog Kazališta zaključena Petom simfonijom Gustava Mahlera, posebno nadahnuti maestro Ville Matvejeff ponovno će uz orkestar, zbor i soliste Opere HNK Ivana pl. Zajca publici pružiti grandiozan svečani koncert. Uzbudljivo putovanje jugom i sjeverom Europe počinje koncertnom izvedbom opere, La vida breve /Kratki život autora Manuela de Falle, a nakon stanke nastavlja se Kullervo simfonijom Jeana Sibeliusa, uz titlove na hrvatskom jeziku.

Partner koncerta je Veleposlanstvo Finske u Republici Hrvatskoj, jer je koncert središnji dio programa Finska 100 u Hrvatskoj kojim se obilježava 100. obljetnica finske samostalnosti. Gotovo da nema boljeg načina obilježavanja važnog finskog jubileja nego što je to izvedbom grandiozne simfonije ‘Kullervo’ najvećeg finskog skladatelja Jeana Sibelisa

Solisti uzavrelog juga odnosno opere La vida breve su Anamarija Knego, Sofija Cingula, Marko Fortunato, Slavko Sekulić, Vivien Galletta, Dario Bercich, Robert Kolar, Martin Marić, Ljubov Košmerl-Judčenko, Tea Ban i Boris Mohorić. Solisti djela sa sjevera (Kullervo simfonija) su pak Ivana Srbljan i Robert Kolar.

Maestro Matvejeff neće biti jedini Finac koji će sudjelovati u izvedbi jer će njegov surarodnjak Jukka Merjanen biti koncertni će majstor. Riječ je o vrsnom violinisut s diplomom Sibelius akademije, koji iza sebe ima brojne nastupe kao koncertni majstor, solist i komorni glazbenik kako u Finskoj, tako u inozemstvu, a osobito se ističe trogodišnje razdoblje kada je bio prvi koncertni majstor Kraljevske filharmonije u Londonu. Svira na violini Andrea Guarneri iz 1678. godine.

Dodajmo na kraj ponešto o skladateljima, predstavnicima juga i sjevera, i njihovim djelima što su na programu ovog svečanog, završnog koncerta.

Manuel de Falla (1876 – 1946) najznačajniji je španjolski skladatelj ranog dvadesetog stoljeća. Skladao je vrsnu vokalnu glazbu, instrumentalnu komornu glazbu za gitaru, orkestralne skladbe, balete, scensku kantatu itd. Još se kao student na Konzervatoriju u Madridu zainteresirao za španjolsku renesansnu glazbu, španjolski folklor, andaluzijsku mješavinu arapskih i starošpanjolskih glazbenih elemenata, za nacionalnu operu. Taj se utjecaj osobito prepoznaje u „La vida breve” / „Kratki život” skladanoj 1905. prema libretu Carlosa Fernándeza Shawa, na andaluzijaskom dijalektu. Praizvedba je bila Nici u Municipal Casino Theatru 1. travnja 1913. Priča se vrti oko prelijepe mlade Romkinje, strastveno zaljubljene u mladića Paca koji ipak odabire oženiti se Carmelom iz višeg staleža…
Jean Sibelius (1865 – 1957) najznačajniji je finski skladatelj. Taj status proizlazi iz činjenice da je znao kombinirati svoj originalni stil s nacionalnom povijesnom sviješću i snažnom vezom s prirodom Finske.

Sibelius je umjetnik koji crpi inspiraciju iz dva ključna izvora: prirode i mitologije. Pripadao je generaciji skladatelja koji su znali koristiti glazbu kao emocionalne odgovore na krajolik, vrijeme, prirodne ritmove svijeta. Nezaboravni svijet ratnika i čarobnjaka iz mitologije zauzima posebno mjesto, njegovo korištenje mitologije neusporedivo je s ičijim još od Wagnera.

Kullervo simfonija, op. 7, monumentalno je vokalno i orkestralno petostavačno djelo za dvoje solista, muški zbor i orkestar, kojim se 26-ogodišnji Sibelius potvrdio kao skladatelj. Na Kullervu je počeo raditi u proljeće 1891. u Beču, a prvi je put djelo izvedeno u velikoj dvorani Sveučilišta u Helsinkiju 28. travnja 1892.  Za izvanredno djelo vladao je veliki interes, Sibelius je postao kulturni heroj Finske jer kroz njegovu glazbu jasno se pronalazio ključ za razumijevanje njegova naroda, karaktera i njihove odlučne potrage za neovisnošću.