Objavljeno u Nacionalu br. 1271, 04. rujan 2022.

Više poslovnih i političkih izvora Nacionalu je izjavilo kako hrvatska vlada namjerava zaustaviti najavljenu kupoprodaju 43 posto udjela koje ruski Sberbank drži u Fortenova grupi, a koje namjerava prodati mađarskoj Indotek grupi, u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Daniela Jellineka

Nacional je tijekom vikenda doznao da je upravo u tijeku veliki sukob hrvatskog i mađarskog političkog vrha koji se vodi oko konačnog preuzimanja trajne vlasničke kontrole u Fortenova grupi, nasljedniku nekadašnjeg Agrokora. U posjedu Nacionala nalazi se i jedan ekskluzivni mađarski dokument koji to potvrđuje. Više poslovnih i političkih izvora Nacionalu je izjavilo kako aktualna hrvatska vlada namjerava blokirati najavljenu kupoprodaju 43 posto udjela koje ruski Sberbank drži u Fortenova grupi, a koje ta banka namjerava prodati mađarskoj Indotek grupi, u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Daniela Jellineka.

Prema navodima tih izvora, hrvatski premijer Andrej Plenković odlučio je osobno podržati blokadu te transakcije nakon što je informiran kako postoje ozbiljne sumnje da Jellinek zapravo u toj transakciji predstavlja tek paravan za netransparentni mađarski kapital koji se povezuje izravno s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Do vrha hrvatskih vlasti još su zimus dospjele dramatične informacije da je Orbán izravno od ruskog predsjednika Vladimira Putina tražio dopuštenje da netko iz Mađarske od Sberbanka otkupi njen udio u Fortenova grupi. Nacionalovi izvori navode kako se to dogodilo početkom veljače, kada je Orbán u Moskvi posjetio Putina, iako su ga čelnici mađarske oporbe tada hitno pozvali da otkaže posjet zbog krize u Ukrajini.

Glavne teme njihova razgovora prvog veljače bile su opskrba Mađarske ruskim plinom i projekt nuklearne elektrane PAKS koji podupire Rusija. Ali razgovaralo se i o krizi u Ukrajini te po svemu sudeći i o Fortenova grupi. Neposredno nakon tog sastanka, Daniel Hegedüs, koji je u američkoj zakladi German Marshall Fund of United State zadužen za srednju Europu, izjavio je za Deutsche Welle kako smatra simboličnim trenutak u kojem se održao taj sastanak rekavši: “Ovo je 11. osobni susret Putina i Orbána i trenutak ovog sastanka šalje simboličnu poruku Putinu, jer mu pokazuje da ga nije svaka država EU-a odbacila zbog krize u Ukrajini. Sličan sastanak također je održan nakon ruske aneksije Krima 2014., što je dovelo do toga da su se mnogi pitali je li Mađarska bila poput trojanskog konja Kremlja na Zapadu. Ali ovim sastankom premijer Orbán želi jednim udarcem pogoditi dvije muhe. On s jedne strane želi održati poseban odnos svoje zemlje s Rusijom. S druge strane, u svjetlu predstojećih mađarskih izbora, želi zadovoljiti energetske potrebe svoje zemlje i nastoji povećati količinu opskrbe plinom iz Rusije“. Čini se da je Orbán tada namjeravao trasirati put i za preuzimanje dominacije u Fortenova grupi.

Isti poslovni izvori Nacionalu su otkrili da je nakon toga mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjártó više puta u kratkom vremenu putovao u Moskvu na sastanke s vodstvom Sberbanka kako bi dizajnirao strukturu te poslovne transakcije.

Nedugo potom, tijekom travnja objavljena je i službena vijest kako Indotek grupa namjerava preuzeti udio Sberbanka u Fortenova grupi. Indotek grupa upravlja imovinom u vrijednosti većoj od tri milijarde eura. Prema podacima s njezine internetske stranice, Indotek grupa je u vlasništvu mađarskih i američkih investitora, zapošljava 380 ljudi s razgranatim poslovanjem u nekretninama, financijskim uslugama, sjedište joj je u Budimpešti te ima 12 podružnica diljem zemlje, kao i vlastite urede u Španjolskoj, Italiji, Rumunjskoj, Poljskoj, Grčkoj i Hrvatskoj. Njen većinski vlasnik Daniel Jellinek šesti je najbogatiji Mađar koji se uglavnom obogatio poslovima s nekretninama. U vrijeme kada je objavljena vijest da se dogovorio s ruskim Sberbankom oko kupoprodaje vlasničkog udjela u Fortenova grupi, u dijelu hrvatskih medija počelo ga se portretirati kao neovisnog investitora, koji s političkom i interesnom infrastrukturom mađarskog premijera Orbána nema gotovo nikakve veze.

Međutim, tijekom posljednjih par godina Orbánov zet Istvan Tiborcz pojavio se više puta u poslovnim transakcijama povezanim s Jellinekovim tvrtkama. Osim toga, Jellinekov Indotek s MOL-om i mađarskom državom spominjao se kao dio konzorcija koji bi za 4,4 milijarde eura trebao otkupiti budimpeštansku zračnu luku. Jellinek se uz sve to, prema pisanju mađarskog portala telex.hu, 12. kolovoza suočio s ozbiljnim pravosudnim problemima zbog pronevjere novca iz državnog budžeta. Radi se o slučaju u koji je bila uključena njegova tvrtka Bohemian Financing, koja je u projektu izgradnje geotermalne elektrane nenamjenski potrošila EU sredstva namijenjena za realizaciju projekta. Jellinek je priznao grešku i nastojao ishoditi sudsku nagodbu, a cijeli slučaj u dijelu mađarskih poslovnih i političkih krugova okarakteriziran je kao svojevrsno upozorenje Jellineku i to zato što je ‘’moguće stao na prste Orbánovoj interesnoj hobotnici ili je postao prevelik’’.

Hrvatski prijevod mađarskog dokumenta koji su mađarska porezna uprava i carina proizveli s ciljem da pokušaju pomoći Indotek grupi da realizira kupnju sberbankovih vlasničkih udjela u Fortenova grupi, koji otkriva da Mađari sami tvrde da nisu nadležni za tu transakciju. FOTO: Nacional

Međutim, zbog ruske agresije na Ukrajinu dodatno su se zakomplicirali preduvjeti koje je trebao zadovoljiti kako bi realizirao kupoprodaju Sberbankovih udjela u Fortenova grupi. Među ostalim, trebao je ishoditi više dopuštenja američkih, britanskih i europskih regulatora koji nadgledaju provedbu sankcija uvedenih Rusiji, među kojima su i one koje se odnose na ruske banke. Upućeni poslovni izvor koji ima neposredna saznanja o toj kompleksnoj proceduri za Nacional je ovako opisao njene ključne točke:

‘’Ključnom se pokazuje suglasnost koju bi trebao dati europski regulator. A ne postoji jedinstveni regulator na razini EU-a, nego se u različitim situacijama primjenjuju ocjene regulatora pojedinih zemalja članica EU-a. Mađarska je opet pokušala mudrovati, pa je htjela nametnuti tezu da je za preuzimanje udjela u Fortenova grupi nadležan njen regulator i to zato što je kupac s područja Mađarske. Ali to ne stoji. Transakcija je povezana s udjelima hrvatske tvrtke i odobrenje treba dati mjerodavno hrvatsko tijelo’’.

Većinski vlasnik Indotek grupe Daniel Jellinek šesti je najbogatiji Mađar koji se uglavnom obogatio poslovima s nekretninama

A to je, tvrdi isti izvor, Međuresorna stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja čiji je cilj provedba sankcija protiv Rusije, na čijem je čelu tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matošić i u kojoj se nalaze i hrvatski ministar financija i još nekoliko istaknutih članova Plenkovićeve administracije. Njima je na ruke prije nekoliko dana dostavljen dokument koji je tijekom vikenda i Nacional dobio na uvid. Radi se o dozvoli za raspolaganje sredstvima koju je ruskom Sberbanku 22. kolovoza izdao Središnji odjel Ureda za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma mađarske Državne porezne i carinske uprave, s ciljem da pokuša omogućiti mađarskoj Indotek grupi kupnju 43 posto vlasničkih udjela Sberbanka u Fortenova grupi. Prije nekoliko dana taj je dokument službeno predan upravi Fortenova grupe s namjerom da se pokuša isforsirati dovršenje transakcije koja je najavljena u travnju ove godine.

Ali više poslovnih i političkih izvora Nacionalu je izjavilo da se to neće dogoditi. I to zato što se tomu odlučio usprotiviti hrvatski državni vrh tako da će taj mađarski dokument naprosto zanemariti.

Dio razloga za takvu odluku nalazi se i u sadržaju tog spornog dokumenta. U njemu, među ostalim, piše kako je dokument izdan na temelju zahtjeva društva Ardoise Holding sa sjedištem u Budimpešti u ime Sberbanka, u skladu s člankom 6b stavkom 2a Uredbe Vijeća EU-a o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine. U dokumentu se ovako navodi zašto je Sberbank na udaru tih mjera:

‘’Sberbank je velika financijska institucija u Rusiji. Ruska središnja banka većinski je dioničar Sberbanka. Glavni direktor banke bio je ruski ministar gospodarstva i trgovine pod predsjedanjem predsjednika Putina od 2000. do 2007., a predsjednik nadzornog odbora banke ruski je ministar financija. Kao najveća banka u Rusiji (koja čini otprilike četvrtinu ukupne ruske bankovne imovine i trećinu bankovnog kapitala), u većinskom vlasništvu ruske vlade, Sberbank osim toga ostvaruje visoke prihode za rusku vladu. Banka Sberbank stoga je subjekt ili tijelo koje financijski podupire vladu Ruske Federacije, ostvaruje korist od nje, koja je odgovorna za pripojenje Krima i destabilizaciju Ukrajine te je ujedno pravna osoba, subjekt ili tijelo uključeno u gospodarske sektore koji osiguravaju znatan izvor prihoda vladi Ruske Federacije, koja je odgovorna za pripojenje Krima i destabilizaciju Ukrajine… Sberbank of Russia ima 43,41 posto vlasničkog udjela u Fortenova grupi, čije udjele drži društvo Fortenova Group STAK Stichting registrirano u Nizozemskoj, koje je jedini vlasnik Fortenova Group TopCo B.V…. Dana 6. travnja 2022. zaključen je okvirni sporazum između podnositelja zahtjeva i Sberbank of Russia u vezi s kupnjom gore navedenih prava od strane podnositelja, čija je ukupna kupovna cijena procijenjena na 500 milijuna eura…

S obzirom na to da prema zahtjevu društva Ardoise Holding stjecanje navedenih depozitarnih potvrda, obveznica i zadužnica nije realizirano u Mađarskoj, mađarsko tijelo nadležno za provedbu financijskih i imovinskih mjera ograničavanja nema nadležnost da odobri dozvolu za izuzeće za ove transakcije. Ipak, Uprava podržava odluku nadležnog tijela države članice o izuzeću od financijskih mjera i mjera ograničavanja zamrzavanjem sredstava zbog argumenata u obrazloženju ove odluke. Nadležno tijelo Mađarske suglasno je s odlukom tijela države članice o izuzeću…’’

Mađarski dokument s dozvolom za raspolaganje sredstvima Sberbanka prije nekoliko dana je i službeno predan upravi Fortenova grupe s namjerom da se pokuša isforsirati dovršenje transakcije koja je najavljena u travnju ove godine

Pojednostavljeno govoreći, mađarska Državna porezna i carinska uprava, iako svjesna da nije nadležna za donošenje takve odluke, podržava i dopušta ovu transakciju. Te su takvu odluku poslali u Hrvatsku s ciljem da pokušaju proizvesti pritisak da sve to prođe u Hrvatskoj. Ali se čini da neće proći. I to zato što se upravo stvaraju preduvjeti da umjesto mađarskog investitora vlasničke udjele Sberbanka u Fortenova grupi preuzmu četiri hrvatska mirovinska fonda, proporcionalno svojim tržišnim udjelima. Što bi trebalo omogućiti da s tvrtkom Open Pass moćnog poduzetnika Pavla Vujnovca, hrvatski investitori zadrže u svom većinskom vlasništvu brojne strateške poljoprivredne i industrijske resurse iz portfelja te poslovne grupacije. Čini se da to sada namjerava izravno podržati i hrvatska država, koja se ionako prije nekoliko godina na razne načine, često i krajnje kontroverzno, uplela u razrješavanje teške sistemske krize u tadašnjem Agrokoru.

Ova nepoznata politička bitka po svemu sudeći dovela je do toga da vodeći hrvatski dnevni listovi, Jutarnji i Večernji list, u svojim izdanjima od prošle subote javnosti ekstenzivno približe kompleksne poslovne korake koji trebaju biti poduzeti kako bi se ta operacija i provela u djelo.

Kroz postupak izvanredne uprave te provedbom nagodbe vjerovnika Agrokora, temeljem koje je 1. travnja 2019. osnovana Fortenova grupa, u više složenih operacija ukupan broj kreditora je smanjen na dva ključna kreditora predvođena američkim investitorom HPS Investment Partners, a u prošloj godini ključan događaj kreditne konsolidacije čitave Fortenova grupe vezan je uz konačno preuzimanje Agrokorovih dionica Mercatora i refinanciranje njegova duga.

Mađarska Državna porezna i carinska uprava, iako svjesna da nije nadležna za donošenje takve odluke, podržava i dopušta ovu transakciju. Te su takvu odluku poslali u Hrvatsku s ciljem da pokušaju proizvesti pritisak da sve to prođe u Hrvatskoj

Fortenova grupa će tijekom 2022. u regiji investirati u poslovanje ukupno preko 130 milijuna eura, a ukupna investicija u zadnje dvije godine premašila je iznos od 255 milijuna eura. Nakon novog refinanciranja, vodstvo tvrtke očekuje da će Fortenova grupa moći investirati do 200 milijuna eura godišnje. U trenutku osnivanja Fortenova grupe omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja bio je oko 7,2 puta, a danas je taj omjer smanjen na ispod 4 puta. To se dogodilo zahvaljujući prodaji većine imovine koju kompanija nije koristila za temeljno poslovanje, kao i dijela nekretnina koje nisu korištene u temeljnom poslovanju. Osim toga za čak 615 milijuna eura, prodana je grupa Zamrznute hrane (Ledo i Frikom), a dobit iz operativnog poslovanja je od 2018. do danas porasla za oko 150 milijuna eura.

Agrokor je ušao u izvanrednu upravu s oko 7,8 milijardi eura duga i omjerom duga i dobiti iz operativnog poslovanja od oko 30 puta. Fortenova grupa je startala s ukupno nešto više od 1,4 milijarde eura duga, kao i potpuno novom vlasničkom strukturom, jer su dugovi koji nisu bili plaćeni u gotovini pretvoreni u vlasništvo.

Izvori bliski toj kompaniji navode kako su tijekom izvanredne uprave dugovi mikro i malim dobavljačima plaćeni u potpunosti, a ostalima je namirenje bilo u prosjeku oko 80 posto duga. Financijske institucije nisu plaćene ništa te su dobile najveće vlasničke udjele.

Sve je izvjesnije da mađarski pritisak neće proći i to zato što se upravo stvaraju preduvjeti da umjesto mađarskog investitora vlasničke udjele Sberbanka preuzmu četiri hrvatska mirovinska fonda, proporcionalno svojim tržišnim udjelima

Kompanija je 2019. bila suočena s tri ključna izazova: vlasnička struktura koja je proizašla iz nagodbe vjerovnika Agrokora, koju je karakteriziralo “usitnjeno” vlasništvo, veliki broj suvlasnika s vrlo malim udjelima, potom činjenica da su dionice Mercatora bile ostale na Agrokoru i postojao je cijeli niz prepreka za njihov prijenos na Fortenova grupu i zaključno – suvlasništvo ruskih banaka, koje su već tada bile pod sektoralnim sankcijama, a tijekom 2022. te su sankcije značajno proširene. Svi su ti problemi usporedo rješavani kroz tri godine. Ali do konačnog završetka trebalo bi doći nakon rješavanja problema sa suvlasništvom ruskih banaka. Izvor blizak Fortenovi o vlasničkoj strukturi za Nacional je rekao i sljedeće: ‘’Zahvaljujući grupi domaćih investitora predvođenih Pavom Vujnovcem i kompanijom Open Pass, mali domaći suvlasnici konsolidirani su oko 30 posto suvlasništva Fortenova grupe u vlasništvu Open Passa. Značajan domaći vlasnički udjel, bez kojeg nije moguće donositi ključne odluke koje su u domeni odlučivanja dioničara, pokazao se važnim faktorom koji osigurava stabilnost kompanije u okolnostima međunarodne nesigurnosti izazvane ratom u Ukrajini i posljedičnim sankcijama protiv ruskih kompanija i institucija. Zbog krize u Ukrajini odnosno sukoba oko Krima, koji je već postojao u vrijeme postizanja nagodbe vjerovnika Agrokora, sistemski je ograničeno da suvlasnici pod (tada još uvijek samo sektoralnim) sankcijama ne mogu imati više od 50 posto vlasništva. Primijenjen je mehanizam koji već duži niz godina postoji u Nizozemskoj i koji osigurava da ruske sistemske banke ne mogu u kompanijama prijeći 50 posto vlasništva kako kod izdavanja novih tako i kod prijenosa postojećih instrumenata. Zato su, kada je Sberbank preuzimao dodatne instrumente Fortenova grupe u zamjenu za dionice Mercatora, za iznos koji bi značio prelazak praga od 50 posto, instrumenti preneseni na poseban escrow račun koji glasi na specijaliziranog pružatelja usluga upravljanja privatnim izdanjima udjela Lucid Trustee Services i s kojim Sberbank ni u jednom trenutku ne može raspolagati. Svi udjeli preko 50 posto su preneseni na poseban račun 2021. kao dio ukupne transakcije zamjene udjela te su i sada na tom računu, bez vlasničkih i upravljačkih prava.’’

Danas ruske sistemske banke Sberbank i VTB zajedno imaju 49,90 posto suvlasničkih udjela u kompaniji u Nizozemskoj, koja je vlasnik hrvatske Fortenova grupe d.d. i nisu većinski vlasnici Fortenova grupe. Zbog sankcija koje su u ovoj godini proširene i koje su sada na snazi, ruske banke ne mogu ostvarivati vlasnička prava u Fortenova grupi, uključujući i glasanje na skupštinama.

To su ključne okolnosti zbog kojih je krenuo proces prodaje njihova vlasničkog udjela u Fortenova grupi. Koje bi trebali preuzeti hrvatski obvezni mirovinski fondovi. Izvori bliski Fortenova grupi navode kako bi time već do kraja 2022. mogla biti osigurana i dugoročno održiva, zdrava vlasnička struktura te završen ukupan proces transformacije Fortenova grupe u prilično perspektivnu regionalnu maloprodajnu i prehrambenu kompaniju.

Dozvola za raspolaganje sredstvima koju je ruskom Sberbanku 22. kolovoza izdao Središnji odjel Ureda za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma mađarske Državne porezne i carinske uprave, s ciljem da pokuša omogućiti mađarskoj Indotek grupi kupnju 43 posto vlasničkih udjela Sberbanka u Fortenova grupi. FOTO: Nacional