Manjak radnika u Hrvatskoj pokrit će povratnici iz Južne Amerike, prvih 10 godina neće morati plaćati porez. Ne moraju govoriti hrvatski, strani radnici moraju. Osniva se ured

Domovinski pokret želi napraviti mrežu ureda, Centara za povratnike. Naglasak je na hrvatskim iseljenicima u Južnoj Americi, stoji u programu. Osim na čelu novog Ministarstva demografije, dužnosnik iz redova Domovinskog pokreta će u novoj Vladi Andreja Plenkovića voditi i poseban ured pri Ministarstvu vanjskih poslova.

Taj ured pri Ministarstvu vanjskih poslova bi se prije svega trebao baviti olakšavanjem povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u domovinu, osobito onih iz Južne Amerike.

Žele strože uvjete za strane radnike

Usto, ured će se baviti i kontrolom i postroženjem uvjeta za dolazak stranih radnika koji nemaju hrvatske korijene. Prema programu Domovinskog pokreta, ovaj će ured biti tek prvi korak u cjelokupnoj mreži sličnih ureda, odnosno Centara za povratnike, koji će se osnivati ‘diljem svijeta, a posebno u zemljama Južne Amerike‘, donosi Jutarnji list. Domovinski pokret u tom dokumentu navodi kako je ‘hrvatsko stanovništvo diljem svijeta, pa čak i ako se ne radi o prvoj ili drugoj generaciji iseljenika, kulturno i prema načinu života gotovo identično današnjem stanovništvu Hrvatske‘.

“Unatoč protoku vremena oni su sačuvali hrvatski identitet, kulturu, jezik i tradiciju, pa njihovim povratkom u Hrvatsku izostaje problem otežane društvene integracije te se osigurava očuvanje hrvatske tradicije i tradicionalnih vrijednosti koje čine srž hrvatske nacionalne ideje”,  stoji u programu DP-a, prenosi Jutarnji list.

Djeca iseljenika ne moraju govoriti hrvatski. Strani radnici moraju

DP navodi kako potomci hrvatskih iseljenika i u trećoj i višoj generaciji sačuvaju hrvatski identitet i jezik (što ne odgovara izvještajima s terena, dodaje Jutarnji), no to je za njihov status u RH manje bitno jer postojeće hrvatsko zakonodavstvo od potomaka hrvatskih iseljenika već nekoliko godina ne traži poznavanje hrvatskog jezika kao uvjet za dobivanje hrvatskog državljanstva. Iako DP ne traži da se to promijeni za potomke hrvatskih iseljenika, u svojem programu traže da se obavezno poznavanje hrvatskog jezika propiše za strance koji nemaju hrvatsko porijeklo, i to ne samo za dobivanje državljanstva, već čak i za one koji u Hrvatsku dolaze na privremeni rad.

“Domovinski pokret zalaže se za uspostavljanje strožih kriterija za ostvarivanje prava na privremeni rad u Republici Hrvatskoj. To bi uključilo obavezno poznavanje hrvatskog jezika, strožu provjeru i nostrifikaciju obrazovnih kvalifikacijskih dokumenata kao i liječničke preglede. Kvote za ulazak stranih radnika na hrvatsko tržište rada treba redefinirati prema stvarnim potrebama u pojedinim sektorima te uskladiti s realnom situacijom na tržištu imajući u vidu strateški razvoj Republike Hrvatske”, stoji u programu Domovinskog pokreta. Realnu situaciju na tržištu, koja pokazuje kroničan nedostatak radne snage, osobito u lošije plaćenim i fizički zahtjevnim profesijama, prema računici DP-a mogli bi nadoknaditi hrvatski povratnici.

Južna Amerika je poželjan bazen

Prema podacima koje su, kako kažu u programu, prikupili (ali ih nisu objavili), postoji velik interes raseljenih Hrvata i hrvatskih obitelji za povratak u Hrvatsku.

“Taj signal dolazi iz europskih zemalja koje se suočavaju sa smanjenjem standarda, ali i iz drugih zemalja, drugih kontinenata. Uslijed negativnih političkih trendova i ekonomske nestabilnosti u državama Južne Amerike, na primjer, u kojima je izrazita brojnost Hrvata, stvara se upravo takav, velik i potencijalno značajan ‘bazen‘ iz kojeg treba poticati povratak hrvatskog stanovništva, a takav interes već i postoji prema dostupnim podacima”, stoji u programu.

No, nastavlja DP, “aktualna i prethodne vlasti postavile su hrvatskim iseljenicima brojne prepreke, prije svega administrativne prirode, kojima gotovo namjerno onemogućavaju njihov povratak”.

“Tek tri veleposlanstva u čitavoj Južnoj Americi obrađuju zahtjeve naših iseljenika pa se neki od njih moraju otisnuti na putovanja od nekoliko stotina kilometara samo da bi predali dokumente, a ti će dokumenti potom, na žalost, zbog otežanih birokratskih procedura, ući u dugotrajan proces te potencijalno obeshrabriti ili čak onemogućiti povratak našim iseljenicima”, ističe se u programu.

Centri za hrvatske povratnike: novac, oslobođenje od poreza…

Stoga Domovinski pokret najavljuje kako će osnovati centre za povratnike diljem svijeta, koji će služiti za ‘pomoć i savjetovanje potencijalnih useljenika povratnika, olakšavanje njihove prilagodbe i rješavanje birokratskih procedura‘. Povratnici će tu moći dobiti i informacije o dostupnim bespovratnim sredstvima i financijskoj pomoći koju će im osigurati Republika Hrvatska. Domovinski pokret ne kaže o kojim bi se iznosima konkretno radilo, ali navodi kako će država osigurati ‘financijsku potporu u vidu jednokratne pomoći za troškove preseljenja i ishodovanje dokumenata svakoj povratničkoj obitelji‘, a nakon toga i oslobođenje od poreznih obaveza za svaku obitelj tijekom narednih 10 godina ‘uz mogućnost produljenja ove mjere‘.

Za Domovinski pokret ključno je da Hrvatska napravi sve što je moguće za revitalizaciju ‘hrvatskog pučanstva i u susjednoj domovini Hrvata‘ jer ‘ostanak Hrvata diljem Bosne i Hercegovine predstavlja strateški interes za obje države te bi se tamošnje stanovništvo trebalo poticati na ostanak u svojem vjekovnom domu‘.

Majčin odgojni i kućni posao

Povratak iseljenika tek je dio demografskog programa Domovinskog pokreta. Osim ‘promptnih mjera za očuvanje prirodnih moralnih zakona‘, a pri čemu DP navodi hitnu deratifikaciju Istanbulske konvencije te značajno rezanje prava LGBTIQ+ zajednice, tu je i niz pronatalitetnih mjera.

Prva od njih je naknada koja bi ‘stimulirala majčin odgojni i kućni posao do polaska najmlađeg djeteta u školu‘. Riječ je o pokušaju oživljavanja konzervativne mjere iz HDZ-ove populacijske politike iz sredine 1990-ih, koju je i tada osmislio dr. Stjepan Šterc, demograf koji je, prema vlastitim izjavama, autor i aktualnog demografskog programa Domovinskog pokreta. Mjera je na razini Hrvatske ostala mrtvo slovo na papiru do danas: tek ju je djelomično u Zagrebu proveo pokojni gradonačelnik Milan Bandić.

Stambeno pitanje i obitelji s više djece

Važan su dio programa i mjere za rješavanje stambenog pitanja te naseljavanje ruralnih sredina. Gradovi i općine mogu, predlaže Domovinski pokret, dio stambenih kapaciteta davati u dugoročni i sigurni najam po prihvatljivim cijenama te mogu stanove prodavati po realnim cijenama.

“Obiteljima s više djece grad i općina umanjuju udio otplatnih rata, to je mjera koja je u nekim europskim zemljama, poput Francuske i Mađarske, povećala prirodni prirast. Također, postoji model za preuzimanje dijela stambenog kredita za one obitelji koje ga već imaju, a u pravilu se radi o dugoročnim kreditima. Porastom broja članova u obitelji, treba rasti i udio financijske pomoći za otplatu stambenih kredita”, predlaže DP.

Kad je riječ o naseljavanju sela, Domovinski pokret, između ostalog, najavljuje ‘oslobađanje od poreza tijekom duljeg niza godina, barem 10+ kako bi se ‘pomoglo razmišljanju iseljenih obitelji da potraže svoj dom ponovno u mjestu koje su prethodno napustili, ili u potpuno novom, a za njih perspektivnom okruženju‘, prenosi Jutarnji list.