Veliki petak je dan spomena na Isusovu muke i smrti. Ujedno, to je i jedini dan kada se zabranjuje slaviti misna otajstva kao i dan posta, pa su
Hrvati i ostali građani Hrvatske navalili na ribarnice, dok se u mnogim hrvatskim gradovima dijeli besplatni bakalar.

Tradicionalno,  u rimskom Koloseumu, ako mu to zdravstveno stanje i vremenske prilike dopuste, Papa predvoditi križni put, s 14 postaja, a tema
meditacije, čiji je autor sam Papa, jest – „U molitvi s Isusom na križnom putu.“

U velikom tjednu Papa je poslao mnoge snažne poruke upućene svjetskim čelnicima, a koje se odnose na prekid stradanja nevinih civila u Ukrajini, Gazi, ali i u Rusiji, koja je nedavno doživjela strašan teroristički napad.

O tradiciji uskršnjih običaja, kao i porukama Pape Franje i njegovoj globalnoj ulozi, razgovarat ćemo s Gostom dana Radio Nacionala, sociologom religije i bivšim veleposlanikom RH u Vatikanu, Ivicom Maštrukom od 13 sati.

Razgovor možete slušati OVDJE.

Problem s Uskrsom i obilježavanjem već po datumu, a kamo li po jelima sasvim se drugačije prakticiraju ne samo od trpeze već i običaja. Samo ime je također različito i vezuje se za razne običaje. Datum obilježavanja Uskrsa još nije razriješen, recimo Grci, Ukrajinci to slave drugačije i vezuje se uz Julijanski ili Gregorijanski kalendar. Nekad pada u isto vrijeme po kalendarima i pokušava se to uskladiti, ali još nije postignuto unutar kršćanske obitelji.

Procesija pod križem na Hvaru nije jedinstvena po pitanju UNESCO-ve zaštite. Toga ima i drugdje. Postoje različiti običaji i tih zaštićenih običaja i navada ima u različitim katoličkim zemljama.

Običaji u pojedinim krajevima često potječu iz nekršćanskih vremena. Vežu se za stare paganske sisteme i vezuju se za nova vremena i prilagođavaju. Tako i uskrsnuće postoji kod Sumerana. Da nema slavljenja uskrsnuća kršćanstvo bi izgubilo svoj smisao nedostatkom vjere u novi život.

Procesija će se vjerovatno održati i u Jeruzalemu usprkos svim događajima. Na neki način to simbolizira patnju, u ovom slučaju ljudi koji su tamo, posebno mislim na Gazu i Palestince, vezujem to i s Hamasovim terorističkim napadom i patnjom Izraelaca.

Papa Franjo jedan je od realizatora temelja religije oslobođenja u praksi. On nije protiv kapitalizma nego je protiv nejednakosti i iskorištavanja i po njemu treba čovjek biti u središtu interesa.

Pitanje je kako će političari interpretirati poruke Pape Franje. Papa jest pored nepobitnog ekumenizma, stavova o ekumenizmu on je izričito protiv rata i njegov stav je da je on ludost i da samo proizvođači oružja profitiraju. Njegove poruke vezane uz Ukrajinu da se ne srame pregovaranja o miru su krivo interpretirane. Treba uzeti da je on iz Latinske Amerike, da je više od pedeset posto kršćana van Europe i ne razmišlja europocentristički. Mi smo europejci i tome smo podložni u promatranju svjetskih zbivanja.

Kad je Papa Franjo u pitanju govor protiv licemjerja u crkvi nije novost. On se tu pokazuje kao reformator stanja i odnosa unutar Crkve. Kreće to od reforme kurija do zabrane kardinalima da grade vile, a posebno s poslovanjem Vatikanske banke. On sam osobnim primjerom preseljenjem u skroman prostor to podržava.

Papa će biti u Koloseumu, ali je pitanje hoće li predvoditi Križni put. Vjerovatno će biti prisutan, a na koji način će sudjelovati ovisiti će o mnogo čimbenika.

PRAZNE CRKVE I SJEMENIŠTA Poljska crkva na rubu ponora jer biskupi nisu kažnjavali pedofiliju