Posebni odbor britanskog parlamenta koji je proučavao koliko je Rusija iskorištavala društvene mreže kako bi utjecala na rezultate izbora u Velikoj Britaniji, ali i u drugim zapadnim državama, zaključio je da je potrebno potpuno novi zakonodavni okvir za tvrtke koje upravljaju društvenim mrežama. Posebno je prozvan Facebook i njegov šef Mark Zuckerberg jer odgovori njegovih suradnika pred tim odborom na neka postavljena pitanja nisu bili iskreni, dok na neka pitanja čelni ljudi Facebooka uopće nisu odgovorili pa su ih britanski parlamentarci optužili za ometanje istrage.

Odbor, koji je istraživao utjecaj tzv. „lažnih vijest“ objavljivanih na raznim društvenim mrežama, odbijanje Facebooka da dostavi tražene informacije prikazao je kao dokaz da je potrebno uvesti stroža pravila koja bi omogućila da vlasnici najvećih društvenih mreža odgovaraju za sadržaj koji je na njima objavljen. Ovaj izvještaj samo je jedan u nizu indikatora da zakonodavci u Europi i Sjevernoj Americi postaju sve oprezniji kada su u pitanju najveće društvene mreže poput Facebooka koje su donedavno smatrane kao nositelji revolucije slobode govora i ljudske interakcije. Isto tako izvještaj britanskih zastupnika na najgori je mogući način zaključio tjedan u kojem je Facebook i njegov osnivač Zuckerberg pretrpio najveće gubitke od osnutka te je čak postalo upitno hoće li on i dalje voditi jednu od najvrednijih svjetskih tehnoloških tvrtki.

Prošloga četvrtka cijena dionice Facebooka pala je više od 20 posto, nakon što je ta društvena mreža izvijestila o slabijim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima i upozorila da će iduće godine njezini troškovi rasti brže od prihoda. Prema poslovnom izvješću, objavljenom u srijedu, prihodi Facebooka u drugom tromjesečju iznosili su 13,2 milijarde dolara, 42 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je čista dobit dosegnula 5,1 milijardu dolara, 31 posto više nego godinu dana prije. Zato je u četvrtak cijena dionica pala na 176 dolara, što je najveći dnevni pad cijene u povijesti te društvene mreže, a time je kompanija izgubila na tržišnoj vrijednosti oko 119 milijardi dolara, što je otprilike jednako kao i godišnji BDP države poput Kuvajta. Usprkos nizu skandala i kontroverzi s kojima su se morali suočiti tijekom ove godine, na Facebooku su se uspješno držali ciljeva vezanih uz prodaju i prognoza zarade. Sve do prošloga tjedna kada su priznali da su izgubili oko milijun mjesečno aktivnih korisnika i tri milijuna dnevno aktivnih korisnika u Europi te kako nisu zabilježili porast broja korisnika u Sjedinjenim Državama. Zanimljivo da je Zuckerberg za loš rezultat okrivio stupanje na snagu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation) u Europskoj uniji, ali je rekao i da će nastaviti značajno ulagati u zaštitu privatnosti i sigurnost korisnika. Samo Zuckerberg je zbog pada cijena dionica izgubio 17 milijardi dolara, ali mu je prema procjenama ostalo još 70 milijardi. Zuckerberga je zato vjerojatno više zabrinulo što su neki veliki dioničari otvoreno pozvali da se povuče s mjesta izvršnog direktora tvrtke. Oni tvrde da je Zuckerberg prigrabio previše moći, a najdalje su otišli predstavnici Trillium Asset Managementa, vlasnika oko 11 milijuna dolara vrijednih dionica Facebooka koji predlažu da on više ne bude i predsjednik upravnog odbora i CEO. Smanjenje utjecaja Zuckerberga do sada su svaki put odbacili dioničari pa će i ovaj prijedlog vjerojatno doživjeti istu sudbinu, iako je sve više onih koji smatraju da je Zuckerberg izgubio kontrolu nad tvrtkom i da mu situacija pomalo izmiče iz ruku.

Skandal s Cambridge Analyticom koja je prikupljala osobne podatke korisnika Facebooka te ih je koristila u političke svrhe samo je dio puno ozbiljnijeg problema. Veliki problem je i što tinejdžeri sve rjeđe koriste Facebook te u virtualnoj komunikaciji biraju ostale platforme poput YouTubea, Instagrama i Snapchata. Po istraživanju ugledne američke tvrtke Pew Facebook koristi njih 51 posto, što je 20 posto manje u odnosu na 2015. kada je Pew zadnji put proučavao navike tinejdžera kada su posrijedi društvene mreže. Takav pad zabrinuo je i vlasnike dionica i potencijalne ulagače pa ne čudi i pad cijene dionica. Anketa je pokazala da je YouTube preuzeo dominaciju nad Facebookom jer čak 85 posto tinejdžera preferira YouTube u odnosu na Facebook. Na drugome mjestu po popularnosti među tinejdžerima je Instagram sa 72 posto korisnika, a na trećem Snapchat sa 69 posto. Ukupno je na kraju lipnja Facebook imao 2,23 milijarde aktivnih mjesečnih korisnika, što je 11 posto više nego godinu dana prije, a po toj je stopi porastao i broj dnevnih korisnika te društvene mreže. Premda se radi o snažnom rastu, to je ipak najsporiji rast broja korisnika u više od dvije godine. Pad u broju novih korisnika prije svega se povezuje s nedavnim skandalom koji je izbio nakon što je tvrtka za obradu podataka Cambridge Analytica otkrila da je koristila podatke milijuna korisnika Facebooka bez njihova pristanka, i to za potrebe političkih kampanja. Zbog toga se Zuckerberg, izvršni direktor i osnivač Facebooka 2004., nekoliko puta ispričao korisnicima, no to nije spriječilo pozive korisnicima da prestanu koristiti Facebook zbog slabe zaštite osobnih podataka i lažnih vijesti.

Zbog nedozvoljenog korištenja podataka korisnika, ali i prethodnog skandala zbog lažnih oglasa na Facebooku plaćenih iz Rusije kojima se pokušalo utjecati na predsjedničke izbore u SAD-u i na Brexit, Facebook je zaposlio nove djelatnike za borbu protiv lažnih oglasa i vijesti, a najavio je i druge mjere kako bi se povećala sigurnost te društvene mreže. Zbog toga su već u drugom tromjesečju ukupni troškovi poslovanja skočili na 7,4 milijarde dolara, što je 50 posto više nego godinu dana prije.

Zuckerberg se do sada uspješno izvlačio iz svih afera te je nekoliko puta uspješno svjedočio pred raznim odborima u američkom Kongresu, ali i pred zastupnicima u Europskom parlamentu. U Bruxellesu je Zuckerberg krajem svibnja odgovarao na prilično mlaka pitanja europarlamentaraca i zadovoljan je mogao napustiti Europski parlament. No u protekla dva mjeseca situacija se poprilično promijenila i američkim i europskim političarima je dosta slušati Zuckerbergova obećanja kako će poboljšati zaštitu osobnih podataka te njegove sve češće isprike za propuste u njihovoj zaštiti. Tijekom proteklog desetljeća Facebook je sve više povećavao svoj globalni monopol nad razmjenom privatnih informacija i svaki put kada je situacija postala ozbiljna i kada zloupotrebe dospiju u javnost, Zuckerberg bi obukao odijelo, stavio kravatu i rekao: „Oprostite, to nije tako zamišljeno. Mi ćemo to popraviti“.

Iako možda još uvijek izgleda kao student nekog američkog sveučilišta, Zuckerberg je već dosta dugo jedna od najbogatijih osoba na svijetu koji je zapravo bogatstvo stekao na prodaji privatnih podataka. On često i obećava da će stati na kraj zloupotrebama, ali profit Facebooka baziran je na činjenici da može prodati sve više ciljanih, invazivnih reklama, a to se zasniva na sve dalekosežnijem korištenju podataka nesvjesnih ili lakomislenih korisnika. Međutim, da Zuckerberg polako gubi kompas pokazuje i njegova posljednja afera koja je izbila prošloga tjedna. Osnivač i vlasnik Facebooka šokirao je izjavom kako negiranje holokausta smatra jako uvredljivim, ali da ne vidi razloga zašto bi o tome bilo zabranjeno pisati na toj društvenoj mreži. Zuckerberg, koji je inače židovskog porijekla, rekao je u intervjuu za portal recode.net kako smatra da postoje različite stvari „koje ljudi pogrešno shvaćaju“ te je dodao kako ne misli da oni to „namjerno“ shvaćaju pogrešno. Međutim, autorica intervjua tu ga je prekinula te izjavila kako u slučaju negiranja holokausta, takve stvari možda jesu namjerne. No Zuckerberg i dalje smatra kako unatoč tome ne vidi problem da se o njima raspravlja na Facebooku.

Očekivano, izjava je podigla veliku prašinu, a posebice je gnjevno reagirala organizacija Anti-Defamation League, koja je u službenoj objavi navela da Facebook ima „moralnu i etičku obvezu“ zabraniti ljudima da negiraju holokaust na toj platformi. Zuckerberg je svoju tvrdnju branio tvrdeći da „uvredljivi sadržaj“ nije nužno zabranjen osim ako mu je svrha organiziranje napada i nanošenje ozljeda pojedincu ili skupini.

Sve ovo pokazuje da pad dionica jedne od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija nije slučajan, a situacija bi za Zuckerberga mogla postati još gora ako se u europski, ali i u američki zakonodavni sustav uvedu kazne za objavu lažnih vijesti na društvenim mrežama. Europska unija ionako već razmatra uvođenje novih poreza tehnološkim tvrtkama koje na razne načine pokušavaju izbjegavati plaćanje poreza u EU-u. Tako je europski povjerenik za financije Pierre Moscovici nedavno predložio uvođenje tzv. „internetskog PDV-a“ kojim bi se od velikih tvrtki koje zarađuju preko interneta naplatilo tri posto na prihode od propagande, na posredovanje usluga i prodaju informacija trećim osobama i to bez obzira na to gdje se sjedište fizički nalazi. Tu je prije svega riječ o uslugama koje nude Google, Facebook, Apple, Airbnb i slični, čije je polje djelovanja čitav svijet, ali porez, ako uopće, plaćaju samo tamo gdje im je sjedište.

Možda je i najava tog poreza, ali i sve veći pritisak na Zuckerberga zbog afere oko lažnih vijesti i Cambridge Analytice, natjerala čelnog čovjeka Facebooka da osigura licencu za otvaranje ureda u Kini u pokušaju da se napokon probije na to unosno tržište, na kojem je njegova internetska stranica blokirana od 2009. Kina je najveće globalno tržište društvenih medija, ali pristup stranicama poput Twittera, Facebooka i YouTubea blokiran je korisnicima u toj zemlji. Umjesto toga, oni mogu pristupiti samo domaćim stranicama društvenih mreža poput Weiboa, Renrena i YouKua. Zuckerberg je već nekoliko puta pokušao šarmirati kineske dužnosnike, čak i učenjem mandarinskog jezika. No ovaj Zuckerbergov pokušaj sigurno neće biti najbolje prihvaćen među američkim političarima, među kojima ionako nije previše popularan nakon što se ispostavilo da je svojem svjedočenju pred kongresnim odborom u travnju u najmanju ruku prešutio neke vrlo važne podatke o načinu poslovanja Facebooka. Zuckerberg je u svjedočenju jasno rekao da su ukinuli pristup aplikacijama koje su iskorištavale podatke korisnika Facebooka, ali je nakon toga Kongresu predan dokument u kojem stoji da je ta društvena mreža progledala kroz prste nekim tvrtkama i aplikacijama te im je omogućila da šest mjeseci dulje koriste pristup tim podacima. Facebook je priznao da su „posebni dogovori“ bili nužni ne bi li se developerima pružila prilika da se prilagode promjenama u Facebookovoj politici korištenja podataka. Zbog ovih novih otkrića lako bi se moglo dogoditi da Zuckerberg ponovno bude pozvan svjedočiti pred članove američkog Kongresa, a vrlo lako je moguće da se pokrene i službena istraga koja bi mogla rezultirati i poprilično velikom novčanom kaznom, što bi još više moglo naštetiti uzdrmanim dionicama Facebooka.