Pandemija novog virusa COVID-19 Hrvatsku je dovela pred uvođenje novih izvanrednih mjera zaštite građana i sprječavanja širenja virusa, baš kao i sve europske zemlje. Italija i Španjolska, europske države koje je najžešće pogodila ta nova bolest, već su uvele izvanredno stanje. Tim povodom razgovarali smo s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, neurokirurgom porijeklom s otoka Hvara, iz Jelse. U trenutku zaključenja ovog teksta u Hrvatskoj je potvrđeno 56 zaraženih osoba od početka zaraze, od kojih su dvojica liječnici iz bolnice u Dubravi. U međuvremenu je troje zaraženih pacijenata ozdravilo i otpušteno kući. Hrvatska je u ponedjeljak i službeno ušla u treću od definiranih pet faza strategije obrane od koronavirusa. Bolnica u Dubravi ispražnjena je od svojih pacijenata i pretvorena u centar za prihvat potencijalno teže oboljelih, kojima će u liječenju možda trebati intenzivna skrb i respiratori. Ostali bolesnici, prema definiranom planu, prebačeni su u druge zagrebačke bolnice. „Život će nam se mijenjati, sve u cilju zaštite pučanstva i bližnjih, uključujući i cijeli paket ekonomskih mjera, ali i paket mjera koje se tiču socijalnog života i sigurno je da će sve biti restriktivnije“, rekao je Davor Božinović, šef Nacionalnog stožera Civilne zaštite. Najneugodniji element u ovoj fazi obrane od bolesti vezan je uz činjenicu da je virus počeo ulaziti u zdravstveni sustav, a tada postaje najopasniji.

Vili Beroš dužnost je preuzeo u siječnju, nakon iznuđenog i prisilnog odlaska svog prethodnika Milana Kujundžića, kojem je dotad bio pomoćnik. Ovoga puta pokazalo se da premijer Andrej Plenković nije pogriješio u izboru ministra Beroša, koji je odmah počeo kvalitetno upravljati epidemijom koronavirusa i drži je pod nadzorom. Zasad je situacija pod kontrolom jer se još uvijek sprječava lokalna transmisija virusa. Naime, poznati su svi unositelji virusa iz inozemstva, a više od 8000 osoba s kojima su kontaktirali oboljeli i potencijalno zaraženi stavljeno je u izolaciju ili samoizolaciju, uz obvezu kontaktiranja s epidemiolozima. Broj zaraženih i oboljelih u Hrvatskoj, kao i u Europi, sigurno će i dalje rasti, jer epidemija još nije dosegla svoj vrhunac, a ishodi su i dalje nepredvidivi jer se radi o posve novoj virusnoj infekciji. Vili Beroš rođen je 1964. godine u Splitu, a osnovnu i srednju školu završio je u Jelsi na otoku Hvaru. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je s visokom prosječnom ocjenom 4,83, a potom je specijalizirao neurokirurgiju. Kao neurokirurg radio je u bolnici Sestara milosrdnica u Vinogradskoj u Zagrebu, a doktorirao je na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu iz područja molekularne biologije. Obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom „Promjene tumor supresorskog gena APC u tumorima središnjeg živčanog sustavu“ i stekao titulu doktora prirodnih znanosti. Beroš je izvanredni profesor na Sveučilištu u Zagrebu, a još kao student bavio se znanstveno-istraživačkim radom i objavio nekoliko znanstvenih radova.

Tijekom razgovora za Nacional u njegov ured u Ministarstvu, na zagrebačkom Ksaveru, povremeno su ulazili suradnici, a on je prekidao razgovor da bi se upoznao s novom situacijom i potpisao potrebne dokumente koje je žurno trebalo poslati na važne adrese. Ministar Beroš i njegov tim u punom su pogonu svakodnevno 24 sata i imaju vrlo malo vremena za spavanje.

NACIONAL: Hrvatska je ušla u treću fazu obrane od koronavirusa. Što ta faza podrazumijeva? Kriju li se realni brojevi oboljelih?

Prije svega želim naglasiti da Nacionalni stožer Civilne zaštite i ja kao ministar i član tog stožera, od prvoga dana javnosti iznosimo sve bitne činjenice vezano uz stanje oko koronavirusa u Hrvatskoj. Hrvatskim građanima ništa nije prešućeno, ni jedna informacija zatajena. Dapače, istinito i cjelovito ih informiramo o svemu jer je to jedini ispravni put da se zajednički nosimo s izazovima. I ne samo to. Struka radi svoje, ali sigurno ne bismo do danas imali tako povoljnu epidemiološku sliku da nema snažne podrške građana i njihova, u najvećoj mjeri, discipliniranog ponašanja.

Treći korak u provođenju našeg plana obrane protiv koronavirusa podrazumijeva upravo ono što sada radimo. Opremili smo KB Dubravu kao središnji centar za prijem i liječenje bolesnika sa simptomima koji zahtijevaju poduzimanje određenih zdravstvenih mjera, uključujući i one s najtežim simptomima. Uz to, odredili smo i sekundarne centre, kao i one u trećoj liniji. Svi ti planovi pripremljeni su i koordinirani s bolnicama i zdravstvenim ustanovama na razini cijele zemlje. Također smo proširili krug laboratorija u kojima se analiziraju uzorci uzeti od osoba kod kojih postoji sumnja u zarazu, tako da smo rasteretili Kliničku bolnicu za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević koja je do sada bila središte svih laboratorijskih analiza. „Time samo pokazujemo vitalnost hrvatskog bolničkog sustava i njegovu pripremljenost na sve izazove koji će idućih dana biti pred nama. Svi liječnički i ostali zdravstveni kadrovi su na raspolaganju i bit će raspoređeni prema aktualnim potrebama, uključujući i liječnike iz privatne prakse. Ništa ne prepuštamo slučaju, planove imamo i svakoga dana poduzimamo one korake koje nalažu stručne procjene.

‘Kada bi virus gripe i koronavirus, da su i jedan i drugi danas nepoznati, istodobno krenuli napadati ljudske organizme, mislim da bi virus gripe bio puno opasniji i puno gori od koronavirusa’

NACIONAL: Kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi između 60 i 70 posto njemačkog stanovništva moglo biti zaraženo koronavirusom. Britanski premijer Boris Johnson bio je i dramatičniji: „Ovo je najgora javnozdravstvena kriza generacije. Moram biti iskren, mnoge obitelji izgubit će svoje voljene prije vremena.” Pretjeruju li europski lideri?

Problem nije bezazlen, ali ne treba paničariti. Riječ je o novom virusu, novoj bolesti. Otpočetka ponavljamo: moramo biti oprezni i mi smo u Hrvatskoj doista oprezni. Kada je riječ o spekulacijama o tome koliki će dio populacije biti zaražen koronavirusom, u ovom trenutku ne mogu se složiti s procjenama gospođe Merkel, ali niti ih posve odbaciti. Danska je u jednom trenutku s 400 otišla na 600 oboljelih, ali kako će se situacija razvijati u Hrvatskoj, u ovom trenutku ne može se predvidjeti. U konačnici, može se očekivati da ukupan broj zaraženog stanovništva u svim zemljama bude približno sličan.

NACIONAL: Ali kancelarka Merkel je to izjavila na temelju mišljenja njemačkih epidemiologa.

Naravno. Izjavila je to na temelju mišljenja njihovih stručnjaka i znanstvenika. Možda će i biti tako. Povukao bih paralelu s gripom. Dakle, gripa je bolest koja desetljećima hara svijetom. Ljudi su već stekli imunitet prema virusu gripe. Uz to, svake godine se znatan broj starijih ljudi cijepi i podiže razinu imuniteta da bi odgovorio napadu virusa gripe. Novi koronavirus prvi put je u doticaju s populacijom. Ocjenjujemo da je ljudski organizam, kako se to stručno kaže, „naivan“ prema tom virusu. To znači da nitko od nas nema neki stečeni imunitet, a nema ni cjepiva. Teoretski, kad bi virus gripe i koronavirus, da su i jedan i drugi danas nepoznati, istodobno krenuli napadati ljudske organizme, mislim da bi virus gripe bio puno opasniji i gori od koronavirusa. Vrlo je važno napomenuti da je u preko 80 posto slučajeva oboljelih od koronavirusa klinička slika blaga.

NACIONAL: Što podrazumijeva ta dijagnoza da je klinička slika blaga?

Imamo ljude koji nemaju simptome bolesti. Postoje ljudi koji prehodaju virus, a da ne pokazuju nikakve simptome, znakove bolesti. To je klinički savršeno, ali je s druge strane loše, jer oni mogu širiti virus. Ako koronavirus nakon nekoliko godina opstane, onda će ljudska populacija stvoriti imunitet na taj virus i dosezi bolesti bit će puno manji. Epidemiološki gledano, svaka epidemija, pa tako i ova epidemija koronavirusa, ima svoj početak, eskalaciju i kraj. U Kini svjedočimo da ide prema kraju pa možemo ocijeniti i njeno trajanje. To je otprilike četiri mjeseca. Možemo ocijeniti kada su bili početak, eskalacija i kada dolazi kraj. Ako preslikamo taj model na Hrvatsku onda već imamo parametre kada možemo očekivati kraj epidemije, najkasnije, negdje u lipnju.

NACIONAL: Kako koronavirus ulazi u ljudski organizam?

Virus se prenosi kapljičnim putem od zaražene osobe. On ne ulazi kroz kožu, nego samo udisanjem kroz usta i nos ili putem dodira očiju. To su ulazna mjesta ako vam je zaražena osoba blizu, na razdaljini manjoj od jednog metra. Isto tako, virusi se zadržavaju i na predmetima i površinama poput držača u tramvaju ili autobusu, stepenicama ili na vašem mobilnom telefonu, tabletu i drugim predmetima koje često kroz dan koristimo. Dodirom rukom možemo ih također prenijeti i unijeti u svoj organizam. Zato je najbolji način samozaštite, uz izbjegavanje bliskih kontakata s potencijalno zaraženim osobama, češće pranje ruku i održavanje osobne higijene.

‘Talijani nisu imali sreće. Prvi zaraženi u Italiji već je bio zarazio troje njihovih zdravstvenih djelatnika. Od tog trenutka stvar je krenula u lošem smjeru. Kod nas se to srećom nije dogodilo’

NACIONAL: Kada očekujete vrhunac epidemije u Hrvatskoj i Europi, nakon kojeg slijedi njen prirodni pad? Jesmo li blizu vrhuncu?

Sad smo još uvijek u uzlaznoj putanji, prema vrhuncu. Još ga nismo dosegnuli. Sljedećih dana možemo očekivati porast broja oboljelih. Ako pogledamo broj oboljelih u Kini na ukupan broj stanovnika, onda vidimo da je riječ o promilima. Znači, to je 0,006 posto od milijardu i 330 milijuna stanovnika.

NACIONAL: Ali ako to mjerite prema broju oboljelih samo u kineskoj pokrajini Wuhan, žarištu epidemije, ta se brojka svodi na samo 20 milijuna stanovnika pa je i taj postotak znatno veći?

Ako pogledate situaciju u Italiji, gdje je epidemija pred vrhuncem i još nije završila, tamo je 0,025 posto oboljelih. U Italiji je epidemija sad pri samom vrhuncu. Taj broj može i dalje rasti, ali to su i dalje mali postoci u odnosu na broj stanovnika. Ako sada pogledamo da je mali broj oboljelih u Hrvatskoj i da je 80 posto oboljelih lakše kliničke slike, tada situaciju u Hrvatskoj možemo ocijeniti vrlo povoljnom. Naravno da moramo biti oprezni jer virus može i mutirati. Njegova mutacija može ići u dva smjera: da postane opasniji, ali i da postane blaži. Mi smo spremni na sve scenarije.

NACIONAL: Postoje ocjene da je ovaj koronavirus koji je iz Kine došao u Italiju, već mutirao i u Europi postao opasniji.

Teoretski je sve moguće, ali za tako nešto još nema znanstvenih dokaza. Kad smo u Hrvatskoj planirali strategiju obrane od koronavirusa, već smo u siječnju gledali što rade kolege u Kini. Tamo je virus počeo djelovati još u prosincu 2019. godine. Pratili smo i što rade kolege poglavito u Singapuru, koji imaju dobra iskustva s virusima iz ranijih razdoblja, ali i u drugim europskim zemljama. Naša strategija obrane sastoji se od pet faza.

NACIONAL: Koja je bila prva faza obrane?

Prva je faza bila sprječavanje ulaska koronavirusa na teritorij Hrvatske. Tu su najznačajniju ulogu odigrali pogranični policajci, državni sanitarni inspektori i epidemiolozi, koji su bili na hrvatskim granicama. Osiguravali su kontrolu zdravstvenog stanja svih stranih i hrvatskih državljana prilikom ulaska u Hrvatsku na svim cestovnim, zračnim i pomorskim ulazima u zemlju. Bilo je važno identificirati sve potencijalne nositelje zaraze koji su dolazili iz zemalja koje smo smatrali žarištima zaraze. Tu smo se dosta dugo i dobro nosili sa situacijom. Kad je epidemija u Italiji kulminirala, bilo je izvjesno da će se zbog dnevnih migracija prije ili kasnije pojaviti prvi slučajevi virusne infekcije i u Hrvatskoj. To smo predvidjeli i nismo se nimalo iznenadili kada su se pojavili prvi oboljeli. Tada je počela druga faza obrane.

NACIONAL: Što je bio smisao te druge faze obrane?

To je podrazumijevalo potrebu da što dulje i sveobuhvatnije zadržimo kontrolu nad zaraženim osobama koje su se sve zarazile u inozemstvu. Sve su to bili importirani, pojedinačni i izolirani slučajevi, zdravstveno odgovarajuće zbrinuti, a sve osobe koje su bile s njima u neposrednim kontaktima, stavljene su pod zdravstveni nadzor. Time smo pod zdravstveni stručni nadzor stavili identificiranu zaraženu grupu građana. Ulazimo već u sedmi tjedan, a još uvijek u Hrvatskoj nemamo lokalnu transmisiju virusa i širenje bolesti izvan kontroliranih uvjeta. Bolest se zadržava na tim importiranim slučajevima i osobama koje su s njima bile u bližim kontaktima. Nama je najvažnije bilo prepoznati tzv. nultog pacijenta koji je donio virus u Hrvatsku, jer samo tako možete pratiti daljnje tijekove prema drugim osobama. Naš cilj je što duže se zadržati u mjerama iz ove druge faze, odnosno sprječavanju da virus slobodno cirkulira među stanovništvom. Za sada u tome uspijevamo.

NACIONAL: Kako ste se pripremili za tu treću fazu?

Pažljivo smo analizirali postupanje u početnoj fazi kineskih i talijanskih zdravstvenih vlasti. Detektirali smo njihove najveće probleme i izazove, prije svega preopterećenost zdravstvenog sustava, zbog čega nisu mogli uspješnije spriječiti brzo širenje zaraze, a još više nepovoljne ishode liječenja. Najveći problem u Italiji bio je taj što je virus vrlo rano ušao u njihov zdravstveni sustav, u bolnice. Širenje virusa u zajednici je posve drugačije i puno blaže nego kad se virus uvuče i proširi u zdravstvenim ustanovama, bolnicama i domovima zdravlja, među bolesnicima i zdravstvenim djelatnicima. To je bio slučaj u Italiji, a kod nas se to nije dogodilo. Talijani nisu imali sreće. Prvi zaraženi u Italiji već je bio zarazio trojicu njihovih zdravstvenih djelatnika. Od tog trenutka stvar je krenula u lošem smjeru. Te smo elemente detektirali kao ključne pa smo na temelju toga i razvijali svoju strategiju obrane.

NACIONAL: U čemu su Talijani pogriješili?

Glavni problem u Italiji bio je u tome što u početnoj fazi nisu detektirali prvog nositelja koronavirusa pa im je virus odmah ušao u zdravstveni sustav. Kad virus uđe u bolnice, tada vrlo brzo obolijevaju osobe s kompromitiranim imunitetom, onkološki bolesnici, ljudi koji su imali operacije i drugi teški bolesnici, a u Italiji je virus odmah ušao u bolnice. Zato je i bio toliki broj slučajeva s teškim kliničkim slikama te s visokom razinom smrtnosti. Kod nas u Hrvatskoj je izvjesniji puno blaži scenarij, poput njemačkog, jer je Hrvatska među vodećim zemljama u sprječavanju širenja virusa i upravljanju epidemijom.

‘U Kini svjedočimo tome da epidemija ide prema kraju pa možemo ocijeniti i njezino trajanje. To je oko četiri mjeseca. Preslikamo li taj model na Hrvatsku, kraj epidemije možemo očekivati negdje u lipnju’

NACIONAL: Što ste konkretno poduzeli?

Osnovni cilj bio nam je zaštititi, što je bolje moguće, naš zdravstveni sustav i spriječiti širenje virusa u njegovoj sredini. Potom, postupna aktivacija i pravilno korištenje resursa zdravstvenog sustava. Ocijenili smo da bi potpuno krivo bilo smještati pacijente u najvećim zdravstvenim ustanovama kao što su KBC Zagreb ili KBC Sestara milosrdnica. Sreća je što u Hrvatskoj imamo Kliniku za infektivne bolesti, koja je specijalizirana za liječenje takvih bolesnika i koja je prostorno izolirana i prometno pristupačna te predstavlja optimalno mjesto za liječenje takvih slučajeva.

NACIONAL: Međutim, ta bolnica ima premalo pripremljenih kreveta za te bolesnike kada epidemija dosegne svoj vrhunac?

Mi imamo pripremljen scenarij i za tu situaciju. Proširit će se prostor u Infektivnoj klinici, ali i osigurati odgovarajući prostori u drugim bolnicama. Imamo pripremljene odgovore na sve izazove. Treći korak našeg plana je decentralizacija. Postavljalo se pitanje što će biti u slučaju da Zagreb sutra završi izoliran kao Milano. Do toga neće doći, ali imamo mogućnost da u Dalmaciji, Primorju ili Slavoniji netko liječi oboljele. U Splitu, Rijeci i Osijeku uspostavljaju se laboratoriji za testiranja.

NACIONAL: Koliki su kapaciteti hrvatskog zdravstvenog sustava? Može li izdržati eskalaciju epidemije?

Može. U hrvatskom zdravstvenom sustavu ima 14.500 kreveta u bolnicama, 800 kreveta u jedinicama intenzivnog liječenja, 250 kreveta u OHBP-ovima (organizacijama hitnog bolničkog pregleda). Imamo 500 respiratora, od čega 300 transportnih respiratora. To znači da bi naši javnozdravstveni kapaciteti, prema predviđanjima, trebali biti dostatni za sve scenarije.

NACIONAL: Nabavljate li dodatnu opremu?

Već je naručeno devet novih respiratora. Razgovarao sam i s povjerenicom Europske komisije za zdravstvo Stellom Kyriakides. Budući da Europska komisija planira zajedničku javnu nabavu svega što je potrebno svim zemljama Europske unije zbog ove pandemije, dostavili smo joj podatke o hrvatskim potrebama za respiratorima i testovima.

NACIONAL: Susjedna Srbija raspolaže s više od tisuću respiratora, a njen predsjednik objavio je da je naručeno još 500 novih. Vi ste ograničili narudžbu samo na devet respiratora…

Ako analiziramo situaciju u Italiji i Kini, zemljama koje su do sada bile najizloženije ovoj pandemiji i po broju oboljelih osoba i po smrtnim slučajevima, onda možemo reći da Hrvatska prema epidemiološkoj slici danas i prema onome što realno možemo očekivati, raspolaže s dovoljno respiratora. Upravo sam tijekom ovog našeg razgovora potpisao dopis Europskoj uniji za javnu nabavu još novih respiratora.

NACIONAL: Hoćete li zdravstvenim djelatnicima uvesti radnu obvezu i obustaviti korištenje godišnjih odmora dok epidemija ne prođe?

Radnu obvezu ne uvodimo, ali predložili smo da se privremeno obustavi korištenje godišnjih odmora ili drugi izostanci zdravstvenog osoblja. S obzirom na ovu odluku o proglašenju epidemije, kao ministar zdravstva imam mogućnost preraspodjele zdravstvenih kadrova i njihove dodatne mobilizacije. Procjenjujem da smo dosad adekvatno reagirali i da zdravstveni sustav još uvijek nije u nekom većem opterećenju. Do danas imamo 56 bolesnika. Oni su izolirani od ostalih bolesnika i prema njima se postupa prema svim pravilima epidemiološke struke. To znači da su i zdravstveni djelatnici u propisanoj zaštitnoj odjeći i opremi. Velika je sreća i što većina oboljelih nema teške oblike kliničke slike. Kod pacijenata iz Rijeke bilo je nešto blažih pulmonalnih komplikacija, ali samo u vidu promjena koje su se mogle detektirati CT snimanjem, a ne običnim RTG-om. To ukazuje na specifične blaže promjene, ali nijedan od oboljelih nije zahtijevao mjere intenzivnog liječenja. Nitko od njih nije bio ni na respiratoru. Dobra je vijest da su prva dvojica oboljelih napustila bolnicu. Oni će, iz preventivnih razloga, ostati kod svojih kuća još dva tjedna. Prije njegova otpuštanja napravljena su i dva testiranja u razmaku od 48 sati i ona su pokazala da nema više znakova zaraze. Još neke bolesnike uskoro očekuje otpuštanje nakon testiranja.

NACIONAL: Jesu li primali neke lijekove?

Nisam upoznat s detaljima njihova liječenja, to najbolje znaju liječnici u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

NACIONAL: Lijeka, zapravo, još nema, ali se neslužbeno govorilo da su korišteni lijekovi za smrtonosnu ebolu, koja iz Afrike nikada nije stigla u Hrvatsku.

Ono što je važno reći – mi u Hrvatskoj raspolažemo s dovoljnom količinom lijekova za potpomognuto liječenje. Iako do sada nismo imali težih slučajeva oboljelih od koronavirusa, poneki bolesnici mogu imati bolove pa će im biti potrebno davati lijekove protiv bolova, za lakše iskašljavanje, kao i neka druga sredstva koja se koriste u intenzivnom liječenju. Kada je riječ o specifičnom lijeku protiv virusa ebole, njega nema jer nije razvijen. Infektolozi su se, u nastojanju da suzbiju djelovanje tog virusa, koristili nekim drugim antivirusnim lijekovima protiv HIV-a i lijekovima korištenim i u liječenju ebole. Profesorica Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti, napravila je važan iskorak i organizirala je da ta klinika bude mjesto na kojem će se vršiti klinička ispitivanja tih lijekova na pacijentima zaraženima novim koronavirusom. Očekujem da to uskoro krene.

NACIONAL: Tvrdite da nemate teže oboljelih, ali i takvi bi se pacijenti mogli pojaviti.

Srećom, još nemamo teže oboljelih u Hrvatskoj, ali bi se i to moglo dogoditi. Spremni smo odgovoriti i na takvu situaciju. Može se dogoditi da budu inficirane i neke starije osobe ili netko tko ima neku drugu kroničnu bolest.

NACIONAL: Što u tom slučaju učiniti?

Nacionalni stožer Civilne zaštite izdao je određene upute koje se odnose na tu stariju populaciju i bolesnike. Ne preporučuje im se izlazak na javna okupljanja, korištenje javnog prijevoza u gužvama i odlazak u trgovine kada su pune kupaca. Njima se naročito preporučuje pažljivo postupanje. Mi kao zdravstveni sustav i vlada možemo poduzimati različite mjere, testirati ljude, ali ako nema društveno odgovornog samozaštitnog ponašanja svakog od nas, dometi našeg djelovanja bit će limitirani. Samoprevencija podrazumijeva izbjegavanje svih bliskih kontakata s nepoznatim osobama, posebno rukovanje i neposredni fizički kontakt, ili ako se baš nađemo u takvoj situaciji, potrebno je držati razmak veći od jednog metra. Uz to, potrebno je češće pranje ruku i održavanje osobne higijene.

NACIONAL: Navodno su u Kini zabilježeni i slučajevi u kojima su izliječeni pacijenti ponovo bili zaraženi virusom?

Koronavirus je nova bolest s mnogo nepoznanica. Vjerojatno postoji mogućnost ponovne zaraze. Međutim, stručnjaci su ocijenili da izliječeni od koronavirusa, zbog mjera predostrožnosti, ipak trebaju biti pod nadzorom još neko vrijeme. Potrebna su i dva testiranja u razmaku od 48 sati koja će biti negativna.

NACIONAL: Imamo li dovoljno liječnika za suočavanje s ovakvom epidemijom? U Metkoviću nema ni obiteljskih liječnika…

Naša epidemiološka služba adekvatno je ustanovljena. U Hrvatskoj imamo više od 120 infektologa te 68 specijalizanata. U normalnim okolnostima to je dovoljno. U ovakvim iznimnim situacijama to nije dovoljan broj, a sada smo upravo u takvoj situaciji. Ali u ovom slučaju pomaže činjenica da je vrlo bliska struka interna medicina, a imamo preko 900 specijalista interne medicine i više od 480 specijalizanata. S druge strane, imamo i 519 anesteziologa koji u slučaju potrebe intenzivnog liječenja mogu uskočiti. Imamo i 350 pedijatara, koji mogu uskočiti u slučaju oboljele djece.

NACIONAL: Osim ovog djeteta vrtićkog uzrasta, koliko među oboljelima ima djece?

Prema zadnjim podacima, broj oboljelih u svim zemljama ispod 20 godina je manji od 2,5 posto. Kod nas je zabilježen slučaj samo jednog djeteta.

NACIONAL: Kad se u Europi očekuje vrhunac zaraze? Pretpostavljam da komunicirate s kolegama u Njemačkoj, Italiji, Velikoj Britaniji… Je li točna jedna od teza među epidemiolozima, prema kojoj ne bi bilo loše produljiti, razvući trajanje epidemije tako da se prevelikim brojem oboljelih u jednom trenutku ne ugrozi zdravstveni sustav?

To bi svakako bilo najbolje kada bismo mogli apsolutno kontrolirati tijekove zaraze i upravljati ponašanjem virusa. Ali stvarnost zna biti potpuno drugačija i nepredvidiva. Mi se borimo da što duže ostanemo u fazi u kojoj je riječ o pojedinačnim slučajevima. Kao i do sada, željeli bismo sve zaražene imati u odgovarajućem zdravstvenom tretmanu, kao i sve njihove kontakte pod kontrolom, kako bi se spriječila domaća transmisija. Na svu sreću, za sada u tome uspijevamo. Epidemija ima svoje karakteristike, svoj tijek. Mi možemo djelomično utjecati na njen tijek smanjujući broj ukupno oboljelih, ali ne možemo bitno utjecati na sve odrednice epidemije. Ako je u Kini epidemija počela sredinom prosinca i završava sredinom ožujka, a to su ukupno četiri mjeseca, otprilike možemo očekivati da će tako biti i u Italiji i u drugim europskim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Nadam se da će se taj kineski scenarij ponoviti u Europi.

‘Postavljalo se pitanje što će biti u slučaju ako Zagreb sutra završi izoliran kao Milano. Do toga neće doći, ali imamo mogućnost da u Dalmaciji ili Slavoniji netko liječi oboljele’

NACIONAL: Slovaci su zatvorili granice, strane kompanije u Bratislavi već su poslale svoje zaposlenike da poslove obavljaju od kuće, a liječnici obilaze potencijalne pacijente na njihovim kućnim adresama kako bi prikupili uzorke za analizu.

Slične upute i mi dajemo. Ako pročitate naše upute, vidjet ćete da i Hrvatska primjenjuje sličan scenarij. Naš Nacionalni stožer Civilne zaštite i epidemiolozi točno su odredili kako se trebaju ponašati oni koji dolaze u Hrvatsku iz zaraženih područja. Oni koji imaju simptome ne trebaju ići u zdravstvene ustanove, nego se telefonom javljaju svom liječniku obiteljske medicine ili epidemiologu. Najavljuju svoj dolazak, a u težim slučajevima oboljenja medicinske službe u zaštitnim odijelima idu po njih. U ranoj fazi bolesti pitali su nas građani zašto po gradu idu kola hitne pomoći s ljudima obučenima poput astronauta. Mi, dakle, dolazimo po te pacijente. Nastojimo smanjiti broj nenajavljenih, direktnih dolazaka u zaraznu bolnicu. To može uzrokovati širenje bolesti, a i opterećuje zdravstveni sustav. Već mjesec dana dajemo vrlo detaljne upute slične ovima u Slovačkoj.

NACIONAL: Kako ocjenjujete dosadašnje djelovanje epidemiološke službe?

Epidemiološka služba do sada jako dobro radi. Vrlo brzo je detektirala sve one koji imaju infekciju, njihove kontakte i stavila situaciju pod nadzor. Oko 6.000 osoba je pod određenim mjerama epidemiološkog nadzora, u nekoj vrsti izolacije i samoizolacije. To su opsežne mjere i svi su napravili ono što treba: od granične policije, sanitarnih inspektora, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, obiteljskih liječnika, Agencije za civilno zrakoplovstvo. Napravili smo sve da zaustavimo širenje te bolesti kada je već ušla u Republiku Hrvatsku.

NACIONAL: Niste, međutim, zatvorili granice, što su neke zemlje učinile.

Mi za sada u Hrvatskoj zarazu imamo pod kontrolom i ta činjenica određuje donošenje svih mjera koje poduzimamo. Nismo zatvorili granice jer želimo zadržati potrebne ekonomske tokove, ali na granicama provodimo kontrolu kretanja ljudi u oba smjera. Situacija se vrlo brzo mijenja, gotovo u svim europskim državama postoje značajne restrikcije u kretanjima putnika i prometa pa se tako i mi prilagođavamo aktualnoj situaciji. Kako će biti dalje, ovisit će o razvoju situacije i kod nas i u susjednim zemljama.

NACIONAL: Je li ovo prva pandemija koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila poslije Drugog svjetskog rata?

Nije prva, 1981. godine proglašena je pandemija HIV-1, virusa koji uzrokuje AIDS. Kad je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju korona virusa, istoga dana mi smo proglasili epidemiju ove nove bolesti COVID-19 uzrokovane novim korona virusom.

NACIONAL: Gdje imate prostorije za karantenu? To ne bi trebalo biti u bolničkim prostorima.

Prostori za karantenu raspoređeni su u cijeloj zemlji u suradnji sa županijskim stožerima. Ima ih dovoljno za sve potrebe jer sam još prije dolaska prvog slučaja zatražio od svih županijskih stožera da odrede mjesta za karantenu. Na početku je sve aktivnosti vodio krizni stožer Ministarstva zdravstva. Ekspertna skupina epidemiologa, infektologa i stručnjaka javnog zdravstva srce je kriznog stožera Ministarstva zdravstva i osmislila je cijelu našu strategiju. Ali kad se virus približio Republici Hrvatskoj, onda je formiran Nacionalni stožer Civilne zaštite koji vodi potpredsjednik Vlade Davor Božinović. Od tada su sve aktivnosti podignute na puno veću razinu te je osigurana sva potrebna logistika u provedbi svih naših akcija na razini cijele zemlje. Uz to su formirani i županijski stožeri koji su u vertikalnoj zapovjednoj liniji, tako da se koordiniraju sve aktivnosti i osiguravaju protok informacija u oba smjera i provođenje dogovorene politike.