U borbi protiv potkornjaka, nametnika koji je zadnjih godina izazvao velike štete u crnogoričnim šumama, Slovenija je dogovorom ministarstva poljoprivrede i ministarstva obrane angažirala bespilotne letjelice, dronove, koji će registrirati područja zahvaćena ovim štetnim nametnikom koji se zavlači pod koru stabla i uništava drveće.

Dronovi slovenske vojske opremljeni termokamerama od idućeg će mjeseca iz zraka snimati šume kako bi se zarazom potkornjaka najugroženija područja identificirala, a onda poduzele mjere na sječi i izvozu oboljelog drveća, odnosno oštećene drvne mase na preradu.

Dron ne može registrirati prisutnost potkornjaka, ali se termokamerom može opaziti promjena temperature u šumi ili promjena opsega stabala, što onda ukazuje na njegov masovniji napad, navode slovenski stručnjaci.
Takav način borbe protiv opasnog nametnika podržao je i ministar poljoprivrede Dejan Židan, rekavši da je riječ o novoj metodi koju tek treba testirati, a njome će najprije biti ispitano zdravstveno stanje šuma u okolici Novog Mesta, u južnom dijelu Slovenije.
Ako rezultati metode budu dobri, dronovi će se koristiti i na drugim područjima, gdje je zaraza već prisutna ili se sumnja da će se pojaviti.
Židan je rekao da je stanje s invazijom smrekova potkornjaka i dalje teško, te da se ove jeseni i zime ne očekuje smirivanje situacije, ali je odlučno zanijekao neke katastrofične prognoze da bi zemlja zbog ovog štetnika mogla ostati bez većine šumskih površina.
Prema službenim podacima slovenskog šumarskog instituta, potkornjak je do listopada ove godine napao 1,9 milijuna kubika drvne mase.
Do sada je izvršena sanitarna sječa 1,2 milijuna kubika crnogorice. Najveće štete od potkornjaka zabilježene su na području Ljubljane, Bleda i Postojne.
Napad potkornjaka koji je osobito izražen nakon smrzavice i leda iz siječnja 2014. godine, kada je u Sloveniji u šumama po podacima vlade bilo 400 milijuna eura šteta zbog loma drveća. Odlomljeno drveće i granje nije dovoljno brzo uklonjeno iz šuma, pa su visoke ljetne i proljetne temperature pogodovale razvoju i širenju potkornjaka koji je u crnogoričnim šumama i inače prisutan.
U šumarskom institutu kažu da se množenje potkornjaka zadnje dvije godine ne zaustavlja. Tako je od početka ove godine do kraja rujna otkriveno 1,8 milijuna kubika napadnutog drveća, dok je lani u istom razdoblju bilo zaraženo nešto manje, 1,6 milijuna kubika.

U slučaju toplog vremena ove jeseni i zime, stanje bi se – kako upozoravaju šumarski stručnjaci – moglo dodatno pogoršati, pa bi zbog potkornjaka ove godine Sloveniji možda trebalo sanitarno posjeći više od dva milijuna kubika drveća.