Za subotu i nedjelju, 29. i 30. rujna, zagrebački Muzej za umjetnost i obrt (MUO) pripremio je veliku završnicu izložbe “Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost”, uz produženo radno vrijeme i zabavu u stilu šezdesetih.

Uz jedinstvenu cijenu ulaznice od 20 kuna Muzej će u subotu biti otvoren do ponoći, a u nedjelju – kada se izložba i zatvara, do 17 sati, najavljeno je iz MUO-a.

Također u nedjelju Muzej će se s posebnim programom pridružiti manifestaciji Dan otvorenog trga u organizaciji Hrvatskoga narodnog kazališta, od 11 do 13 sati,  kada će se ispred Muzeja održati kreativne radionice za djecu te prezentacije papirnatih haljina tzv. Paper Dress 60-tih,  nastalih u kreativnim radionicama.

Ovogodišnji kapitalni izložbeni projekt Muzeja podsjeća na desetljeće velikih promjena, razdoblje od 1958. do 1971. godine, od kulturnih i umjetničkih, gospodarskih i društveno-političkih prilika do svakodnevnog života.

Izložba je nastajala tijekom nekoliko godina na čelu sa ravnateljem MUO Miroslavom Gašparovićem, autorom idejnog koncepta izložbe Zvonkom Makovićem, brojnim autorima dionica i suradnicima na projektu.

Na više od 1400 kvadratnih metara muzejskog prostora i s više od 1000 eksponata, izložba je podijeljena u 18 dionica.

Društveno-politički kontekst šezdesetih godina, razvoj konzumerističkog društva obradio je Ante Batović, Igor Duda kulturu svakodnevice potrošačkog društva, Zvonko Maković likovne umjetnosti tog doba, a Maroje Mrduljaš arhitekturu, vrijeme u kojemu je dovršena poslijeratna obnova, a počeli veliki projekti urbanizacije.

Dizajn šezdesetih, vrijeme zahuktavanja industrije široke potrošnje i uvođenja dizajna u proizvodnju, predstavlja Koraljka Vlajo, grafički dizajn koji doživljava redefiniciju u prostoru popularne kulture i komercijalnog dizajna Lovorka Magaš Bilandžić, a eksperimente na području autorske keramike Marina Bagarić.

Dunja Nekić obrađuje temu fotografije i sve važniju ulogu fotoreportera, Krešimir Nemec književnost, primjerice pojavu proze u trapericama, Ana Lederer kazalište koje se okreće prema umjetnosti zapadnoga kruga, Seadeta Midžić Muzički biennale Zagreb, a Maja Đurinović hrvatsku plesnu scenu i prve umjetničke plesne škole.

Zlatno doba filma u Hrvatskoj, predstavlja Tomislav Šakić,  pop glazbu, vrijeme šlagera, zabavne glazbe, šansone i kasnije rocka Hrvoje Horvat, dok Katarina Nina Simončić prikazuje modu koja je označavala pobunu mlađih generacija protiv građanske klasične elegancije.

Na modnu fotografiju tog doba podsjeća Marija Tonković, na novinsku scenu Inoslav Bešker, a na radio i televiziju, njezine same začetke Nada Zgrabljić Rotar.

Bilo je angažirano devedesetak suradnika, 62 institucije posuditelja i 84 privatna posuditelja iz Hrvatske te Italije, Njemačke, Slovenije, Srbije i Velike Britanije.

Uz izložbu je objavljena i bogato opremljena monografija, te je organizirano niz događanja u propratnom programu, predavanja, radionice, filmske projekcije, glazbene slušaonice.