Zagrebačko kino Tuškanac nakon kraće stanke u siječnju nastavlja svoj program retrospektivom Stanleyja Kubricka, u okviru koje će se od 3. do 11. siječnja prikazati dvanaest dugometražnih igranih filmova tog legendarnog američkog redatelja.

Retrospektivu otvara klasik “2001: Odiseja u svemiru” (1968), a uz djela kojima je ostao trajno zapisan u povijest svjetske kinematografije, “Paklene naranče” (1971), “Isijavanja” (1980) i “Lolite” (1962), bit će tu i nešto manje poznati Kubrickovi filmovi s početka karijere.

Stanley Kubrick (1928. –1999), “glasoviti perfekcionist i navodni mizantrop” karijeru je počeo kao fotograf prestižnog magazina Look, a filmom se počeo baviti pedesetih. “2001: Odiseja u svemiru” smatra se najboljim SF filmom svih vremena i jednim od najboljih filmova svih vremena, u svim žanrovima.

“Impresivna ekranizacija kratke priče Stražar Arthura C. Clarkea, prijelomno je ostvarenje u povijesti sedme umjetnosti, promišljeno, meditativno i metafizično remek-djelo, za koje je Kubrick tvrdio da je alegorija o potrazi za Bogom”, napominje se u najavi “Tuškanca”.

“Film podjednako intrigantno tematizira omiljeni redateljev motiv čovjekova otuđenja, kao i zajedničke Kubrickove i Clarkeove tematske preokupacije evolucije ljudske inteligencije i opasnosti koju nekontrolirani razvoj tehnologije predstavlja za opstanak čovjeka”, dodaje se.

“Lolita” je adaptacija kontroverznog romana Vladimira Nabokova o erotskoj čežnji muškarca poznih srednjih godina prema 12-godišnjoj djevojčici (u filmu ima 14 godina). U naslovnoj ulozi je Sue Lyon, koja je osvojila Zlatni globus kao glumica koja najviše obećava, glavnu mušku ulogu odigrao je James Mason, a pamti se i ‘polivalentna’ izvedba Petera Sellersa. Scenarij je napisao Nabokov, no Kubrick ga je drastično izmijenio.

Još jedna Kubrickova ekranizacija, “Dr. Strangelove” (1964) opisuje se kao žestoka satira na hladnoratovsko balansiranje prijetnjom razornog nuklearnog rata, u kojoj je Peter Sellers odigrao tri uloge.

“Iako djelo satirizira obje strane u hladnom ratu, ipak je daleko veći naglasak na Amerikancima, u skladu s onom ‘prvo pometi vlastito dvorište’ – logika koje se rijetko tko drži, stoga i u tom smislu Kubrick zaslužuje veliko poštovanje”, napominje se.

Film “Staze slave” (1957), adaptacija romana Humphreyja Cobba, “antiratni krik” motiviran apsurdnim ratovanjem u Prvom svjetskom ratu. ostvaren je u suradnji Kubricka i Kirka Douglasa koji je odigrao glavnu ulogu i bio producent filma. U Francuskoj je film bio zabranjen skoro 20 godina.

Nagrađivani psihološki horor-triler “Isijavanje”, adaptacija romana Stephena Kinga, jedan je od autorovih najpoznatijih filmova, no kako je scenarij uvelike izmijenjen  piscu se film nije svidio. Glume Jack Nicholson i Shelley Duvall, a tjeskobnoj i paranoičnoj atmosferi doprinosi glazbe Béle Bartóka, Györgyja Ligetija i Krysztofa Pendereckog.

U posljednjem Kubrickovom filmu “Oči širom zatvorene” (1999), adaptaciji kratkog romana “Novela o snu” Arthura Schnitzlera, glavne uloge odigrali su tada mladi supružnici Tom Cruise i Nicole Kidman, kao bračni par koji osvještava izvanbračna erotska iskušenja.

“Kubrick je ovaj film smatrao svojim najboljim ostvarenjem, a iznenada je umro netom nakon što je završio montažu”, podsjeća se u najavi.

Ekranizacija romana Anthonyja Burgessa “Paklena naranča” je u vrijeme nastanka smatrana najnasilnijim filmom ikada zbog eksplicitnog prikaza ekstremnog (seksualnog) nasilja i uznemirujućeg viđenja društva bliske budućnosti.

Zbog stvarnih slučajeva nasilja inspiriranih filmom, Kubrick je film povukao iz kina u Velikoj Britaniji, a bio je zabranjen za prikazivanje i u nizu ostalih zemalja.

“Poljubac ubojice” (1955), Kubrickov drugi dugometražni film ulazi u svijet boksa čiji je redatelj bio veliki poklonik. Nastao je u izuzetno oskudnim produkcijskim uvjetima, s kamerom iz ruke ili automobila na newyorškim ulicama, taj je rad anticipirao francuske novovalovce, a na festivalu u Locarnu osvojio je nagradu za najbolju režiju.

Na poziv Kirka Douglasa Kubrick je režirao povijesni spektakl s dotad najvećim budžetom u povijesti Hollywooda, “Spartak” (1960), s koje je slavni glumac ranije otpustio redatelja Anthonyja Manna. Ni suradnja s Kubrickom nije išla glatko kao prije, žalio se na manjak kreativne kontrole.

Povijesna biografska drama “Barry Lyndon” (1975) s Ryanom O’Nealom u glavnoj ulozi, danas se uglavnom smatra neupitnim remek-djelom. “Kubrick je maestralno transponirao briljantnu ironiju romana Williama Makepeacea Thackerayja u filmski medij, uprizorivši sa svojom karakterističnom, hladnom distanciranošću epsko-lakonski narativ o pripadniku nižeg staleža koji se penje po društvenoj ljestvici”, napominje se.

“Prizori snimani samo uz svjetlost svijeća, bez ikakve dodatne (umjetne) rasvjete, što je prvi put ostvareno u povijesti filma, postali su legendarni”, napominje se.

“Full Metal Jacket” (1987), adaptacija romana Gustava Hasforda koji je Kubrick nazvao “brutalno iskrenim“, ratna je priča u dva dijela – prvi prati obuku u regrutnom centru, a drugi se zbiva u samom Vijetnamu.

“Većinski dio kritike film je dočekao pohvalama, a po svjedočenju glavnog glumca Matthewa Modinea, omiljena Kubrickova recenzija bila je ona u kojoj se zaključuje ‘Prva polovica FMJ-a je briljantna. Zatim film degenerira u remek-djelo”, podsjećaju iz zagrebačkog kina.

Retrospektivu će zatvoriti “Uzaludna pljačka” (1956), koji je kritika vrlo brzo prepoznala, a koji je skrenuo pozornost na 28-godišnjeg Kubricka kao na važnog nadolazećeg talenta. “Film je imao i golem utjecaj na postmodernističku filmsku naraciju 1990-ih, a kao izravan uzor za svoj debi ‘Psi iz rezervoara’ naveo ga je Quentin Tarantino”, ističe se u najavi.