Šef srpske države Aleksandar Vučić sklon je uspoređivati se s jugoslavenskim predsjednikom Josipom Brozom Titom kada tvrdi da je tijekom više od 12 godina provedenih na vlasti ostvario nezabilježene uspjehe u izgradnji modernih putova, tvornica i bolnica, privlačenju stranih investicija, jačanju vojske, rastu bruto domaćeg proizvoda… Istovremeno, u Vučićevoj Srbiji vrijedno se radi na nestanku simbola vezanih za doba druga Tita kao što su novobeogradski Hotel Jugoslavija i kompleks zgrada nekadašnjeg Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO).

Hotel Jugoslavija bio je najveći u SFRJ, s 1500 prostorija i 1100 kreveta, izgrađen po projektu zagrebačkog arhitekta Lavoslava Horvata. Otvoren je 1969. godine i u knjigu njegovih gostiju upisali su se američki predsjednici Richard Nixon i Jimmy Carter, britanska kraljica Elizabeta II., prvi čovjek koji je kročio na Mjesec Neil Armstrong… Predvorje Hotela Jugoslavija osvjetljavao je luster težak 14 tona, dug 30 i širok pet metara, s 40.000 kristala Swarovski i 5000 sijalica, čime je našao mjesto u „Guinnessovoj knjizi rekorda“. Hotel je oštećen u zračnim udarima NATO-a 1999. godine, kada se tvrdilo da se u zgradi nalazi štab ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana.

Prije desetak dana je „Jugoslavija“ prodana na aukciji po početnoj cijeni od nešto više od 27 milijuna eura. Jedini sudionik aukcije bila je firma MV Investment, u vlasništvu kompanije Millennium Team koja je bliska srpskom ministru financija Siniši Malom i godinama dobiva unosne državne poslove. Najavljeno je da će, uz ulaganje 400 milijuna eura, na mjestu „Jugoslavije“ izrasti Hotel Ritz Carlton i dvije zgrade visoke 155 metara.

Istovremeno Vučićeva vlast namjerava pokloniti kompleks zgrada nekadašnjeg SSNO-a u centru Beograda, teško oštećen u NATO-ovu bombardiranju prije dva i pol desetljeća, Jaredu Kushneru, zetu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Nekadašnji najveći hotel u SFRJ, beogradska ‘Jugoslavija’, oštećen je u NATO-ovu bombardiranju 1999. godine. Prije desetak dana je prodan na aukciji po početnoj cijeni od nešto više od 27 milijuna eura. FOTO: Robert B. Fishman/DPA/Profimedia

Riječ je o sjedištu bivše Jugoslavenske narodne armije, čiji je vrhovni komandant bio maršal Tito. Projektant tih zdanja je poznati arhitekt Nikola Dobrović, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti i dopisni član nekadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Te zgrade su jedino Dobrovićevo djelo realizirano u Srbiji, proglašene su 2005. godine spomenikom kulture i često se nazivaju najvažnijim ostvarenjem moderne arhitekture u Srbiji. Što ih, očito, čini idealnim Vučićevim poklonom za Kushnera, koji na toj lokaciji planira napraviti hotel.

Jedan od simbola Titove Jugoslavije je i nekadašnja zgrada Saveznog izvršnog veća (SIV) u Novom Beogradu, koju već dvadesetak godina nazivaju „Palača Srbije“. Monumentalna zgrada je otvorena 1961. godine, rezultat je projekta zagrebačkih arhitekata Vladimira Potočnjaka, Zlatka Neumanna, Antona Ulricha i Dragice Perak i desetljećima je bila središte jugoslavenske vlasti. Danas su u tom zdanju uredi više srpskih ministarstava – sporta, turizma i omladine, za ljudska i manjinska prava, brigu o porodici, brigu o selu.

U nekadašnjoj su zgradi SIV-a i uredi Ministarstva unutarnjih poslova Srbije. Što još interesantnijim čini saopćenje beogradskog tužiteljstva od 15. ožujka – da je iz zgrade SIV-a, jedne od najzaštićenijih institucija u državi i sjedišta policijskog sustava Srbije, ukradeno 43.000 državnih odlikovanja. Za što je osumnjičeno 10 osoba.

Saopćenje tužiteljstva pokrenulo je brojna pitanja, a prvo je – odakle 43.000 odlikovanja? Imaju li Rusija, Indija, Kina, Sjedinjene Američke Države skladišta s 43.000 odlikovanja namijenjenih herojima? Ako je svako odlikovanje, s pripadajućom kutijom, teško barem 100 grama, radi se o gotovo 4,5 tona ukradenog materijala. Kako je moguće toliki teret iznijeti ilegalno iz vrhunski osigurane zgrade?

Tužiteljstvo je navelo da se radi o ordenju iz vremena Federativne Narodne Republike Jugoslavije, SFRJ, Savezne Republike Jugoslavije, ali i stranih država i da je krađa izvršena u periodu između 2009. i 2018. godine.

Što je pokrenulo pitanje – kako se tek poslije više od pola desetljeća, od 2018. godine, došlo do otkrića zločina? I dodatno – zašto nije objavljen spisak ukradenih predmeta? Kolika je vrijednost nestalih odlikovanja? Kakva može biti vrijednost tih predmeta ako relativno usko tržište kolekcionara odlikovanja zatrpate s 43.000 primjeraka? Bez obzira na to što se radi o periodu od desetak godina.

Orden Narodnog heroja bio je pravljen od zlata od 24 i 18 karata, dok je Orden Jugoslavenske zvijezde bio od zlata i srebra s 10 brilijanata i 40 rubina. Radi se o odlikovanjima bivše države. Postupak sukcesije nekadašnjih republika SFRJ traje desetljećima i najčešće se vezuje za naslijeđe ambasada u svjetskim prijestolnicama, ali predstavljaju li dio tog procesa i vrijedna odlikovanja?

Tvrdi se da su u Kancelariji 559 u zgradi SIV-a bile pohranjene 493 kutije i 541 tubus s odlikovanjima.

Poznati beogradski heraldičar Dragomir Acović izjavio je da od 1998. do 2008. godine u Srbiji nije dodijeljeno više od 4000 odlikovanja. Zbog čega broj od 43.000 ukradenih ordena postaje još čudniji.

Beogradsko tužiteljstvo navodi da je privedeno osmero osumnjičenih i da ih je četvero zadržano u pritvoru, dok je za dvjema osobama raspisana tjeralica. Među uhapšenima je rukovoditelj u sektoru javnih nabava najmoćnijeg državnog poduzeća Elektroprivrede Srbije Ivica Zdravković.

Šef srpske države Aleksandar Vučić tvrdi da je tijekom više od 12 godina provedenih na vlasti ostvario nezabilježene uspjehe u izgradnji modernih putova, tvornica i bolnica, veće od Tita. FOTO: M.K./ATAImages/PIXSELL

Interesantnije je ime Slobodana Homena, nekadašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu pravde i istaknutog dužnosnika Demokratske stranke dok je bila vladajuća partija u Srbiji, do 2012. godine.

Homen je bio značajan član pokreta Otpor, koji je imao izuzetnu važnost u rušenju režima srpskog lidera Slobodana Miloševića 2000. godine. Otpor je, uz veliku financijsku podršku Zapada, inzistirajući da predstavlja novu Srbiju, koristio humor i energiju mladih ljudi, kao i sjajne marketinške trikove, u borbi protiv Miloševića.

Nakon što je Milošević svrgnut, Homen je službeno postao član Demokratske stranke te dobio značajnu ulogu u Ministarstvu pravde. Gdje je bio angažiran u neuspješnoj reformi pravosuđa, koja je trebala biti obavljena u skladu sa standardima Europske unije. Što se nije dogodilo. Reforma nije bila uspješna s obzirom na to da se provodila mimo pravila EU-a.

Homen je puno radio na uvođenju institucije „privatnih izvršitelja“, radi naplate dugova građana. Pokazalo se da je taj mehanizam izuzetno iritantan građanima Srbije.

Unatoč tim aktivnostima, izloženim stalnim pogledima javnosti, Homen je dao do znanja da mu je najvažnija uloga u Ministarstvu pravde bila pronalaženje posmrtnih ostataka četničkog komandanta iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića, osuđenog zbog ratnih zločina i pogubljenog u Beogradu 1946. godine.

Država Srbija oformila je Komisiju za utvrđivanje istine o ubojstvu Mihailovića. Homen je 2011. tvrdio kako rad te komisije treba omogućiti da se „otvoreno pitanje Drugog svjetskog rata stavi u povijesne udžbenike i ne bude više predmet političkih rasprava“. U skladu s tim, Homen je značajan iznos državnih financija uložio u traganje za Mihailovićevim posmrtnim ostacima, posebno na beogradskoj Adi Ciganliji, ali rezultata nije bilo.

Ukradeno je ordenje iz doba Federativne Narodne Republike Jugoslavije, SFRJ, Savezne Republike Jugoslavije i stranih država, a javnost se čudi da se to dogodilo u najčuvanijoj zgradi Srbije

Vučićevim dolaskom na vlast 2012. godine Homen je nestao iz javnog života Srbije. U koji se prije nekoliko dana vratio pod optužbom da je, zahvaljujući funkciji u Ministarstvu pravde, godinama krao jugoslavenska odlikovanja iz zgrade SIV-a.

Homen je iz inozemstva, moguće iz Dubaija gdje navodno živi i radi, poručio da nije u bjekstvu i da ima dojam kako je priča o odlikovanjima napravljena da bi se skrenula pažnja s nekog sudskog procesa čiji bi akter mogla biti aktualna srpska vlast.

„Niti sam sudjelovao u odnošenju ordenja niti sam u bjekstvu“, naveo je Homen. Dodao je da su njegov otac i djed bili kolekcionari ordenja te da ga u proteklih 15 godina nitko nije zvao da iznese bilo kakvu izjavu o navodno nestalim odlikovanjima.

Što ne doprinosi pronalaženju odgovora na pitanje kako je moguće da iz najstrože osigurane beogradske vladine institucije, nekadašnje zgrade SIV-a, sada „Palače Srbije“, netko iznese 46.000 odlikovanja.

Radi se o oko pet tona ukradenog tereta.

Je li uopće moguće da se to dogodilo?

Beogradsko Tužiteljstvo navelo je da je krađa izvršena u periodu između 2009. i 2018. godine. Znači da im je trebalo najmanje šest godina da ustanove nestanak pet tona odlikovanja. FOTO: Armin Durgut, Boris Scitar/PIXSELL