Ivan Ivezić kreirao je brojne naslovnice domaćih glazbenika i licencna izdanja s varijacijama koje su unikatne u svijetu i tražene među kolekcionarima

Najproduktivniji domaći dizajner omotnica vinilnih ploča Ivan Ivezić za diskografsku kuću Jugoton (današnji Croatia Records) od 1960-ih do 1990-ih oblikovao je nosače zvuka s kojima su odrastale generacije, a ne miruje ni u osmom desetljeću života, a dobitnik je i nagrade za životno djelo.

Nedavno je u galeriji HDD-a u Zagrebu otvorena izložba ‘’Ivan Ivezić: Tihi obrt – Retrospektiva grafičkih radova 1967. – 1997.’’, a riječ je o prvom izložbenom pregledu Ivezićeva profesionalnog djelovanja. Za posjetitelje je blai otvorena do 10. lipnja.

Ivezić je bit vizualne komunikacije intuitivno shvatio vrlo rano, a njegovi su radovi postali mjestom kolektivne memorije prostora, vremena i kulture. Radeći za Jugoton, najveću diskografsku kuću ovih prostora koja je iz pogona u zagrebačkoj Dubravi tiskala brojna izdanja u danas nezamislivim tiražama, Ivezić je uvijek bio grafički prisutan u svim mogućim kanalima distribucije glazbe.

Postav ‘’Tihog obrta’’, prve i jedine retrospektive, s obzirom na dostupnost materijala, podijeljen je u šest segmenata. Predstavljene su omotnice ploča (domaći program Jugotona te licencna izdanja s varijacijama koje su unikatne u svijetu i tražene kod kolekcionara vinila), popratni reklamni materijali za glazbena izdanja (letci, posteri, naljepnice), fotografije Ivana Ivezića korištene za omote ploča (serije koje pokazuju put od fotografije do omota), potom odbijena grafička rješenja urednika Jugotona, segment privatnih obiteljskih fotografija koje su poslužile kao objekti za omote, filmski plakati reduciranih tehnika sitotiska za Filmoteku 16, stripovi iz produkcije GTS Mauri koje crtao Ivezić te vlastiti crteži korišteni za ovitke.

Javno dostupna brojka Ivezićevih omota na internetskoj bazi Discogs (koju održavaju korisnici, a ne profesionalni arhivisti i povjesničari) iznosi 2250 omota, bez varijacija za kazete i bez dodatnih varijacija za promotivne materijale. Ovaj popis, dakako, nije potpun i može se dopuniti tek proučavanjem Jugotonova arhiva, što je tek dio priče o ovom tihom obrtniku, jer je, nažalost, većina komplementarnih vizuala za promotivne kampanje nestala. Što privatizacijama, što bacanjem, što preprodajom i nebrigom, što djelovanjem više sile, Ivezić i sam često priznaje koliko je toga bačeno; rad na ovoj izložbi bio je također svjedočenje kontinuiranog nestanka jedne važne ostavštine i borba s fragmentima onoga što je ostalo.

Na ovitcima ploča, reklamnih materijala, plakata te na fotografijama pojavljuju se glazbene zvijezde poput Tereze Kesovije, Josipe Lisac, Gabi Novak, Ljupke Dimitrovske, Radojke Šverko, Elvire Voće, Nede Ukraden, Lole Novaković, grupe 777, Novih fosila, Silvane Armenulić, Ksenije Erker, Boška Petrovića, Ive Pogorelića i drugih.

Kustos izložbe Željko Luketić i asistent Leri Ahel zaslužni su za mnoštvo materijala poput plakata, reklama, fotografija, arhivskih predmeta.

Željko Luketić autor je uspješnih izložbi “Socijalistička disco kultura” (HDD Galerija i Klovićevi dvori, 2015.), “Utilitarni dizajn raspjevanog socijalizma” (HDD Galerija, 2020.) i  “51000 Baltazargrad” (MMSU, 2020.) koju je u sklopu EPK2020 Rijeka vidjelo preko 10.000 posjetitelja. Urednici su u izdavačkoj kući Fox & His Friends Records iz Zagreba i voditelji neprofitnog arhiva popularne kulture Jučer Danas Sutra – Platforma za audiovizualna istraživanja.

Na otvorenju izložbe 19. svibnja Ivanu Iveziću uručena je i nagrada za životno djelo koju dodjeljuju Hrvatska diskografska udruga i Croatia Records, a nagradu je u ime Croatia Recordsa uručio Želimir Babogredac.