Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u srijedu kako se, kada je u pitanju upravljanje javnim dugom, zalaže za privatizaciju svega što se može privatizirati, a slanje u stečaj onoga što je zrelo za otpis.

 Prvi i glavni zadatak buduće vlade trebao bi biti čišćenje iz državnog portfelja, privatizacija svega onoga što se može privatizirati, odnosno slanje u stečaj svega onoga što je zrelo za otpis, kazao je Lalovac na panelu o fiskalnoj politici, javnom dugu i gospodarskom rastu održanom u sklopu AmCham & Forbes gospodarskog foruma kojeg su organizirali Američka trgovinska komora i magazin Forbes.

Kod upravljanja javnim dugom upozorio je da su glavni generatori rasta duga javna poduzeća.

Spomenuo je i koliko je puta država morala spašavati neke institucije, primjerice Hrvatsku poštansku banku koja je, po njegovim riječima, prije nekoliko godina bila nečiji bankomat. Dodaje i da brodogradilišta nikada ne bi mogla biti privatizirati da država nije preuzela njihov dug od devet milijardi kuna.

 

•  “Nova vlada treba odmah očistiti sve ono što se može privatizirati ili s druge strane tvrtke slati u stečaj. Dosta smo portfelja dosad privatizirali, dosta portfelja poslali u stečaj. To je nepopularno ali nužno”, rekao je Lalovac zalažući se za ubrzanje privatizacije.

 

Ministar financija kaže i kako ga veseli što su izbori baš sada, jer krajem godine ministarstva u pravilu više troše, a kako sada funkcionira tehnička vlada to će im bit onemogućemo.

Naglasio je kako je prošle godine u prosincu “zaključao” proračun, da su ministarstva manje potrošila, a tako bi moglo biti i ove godine.

Nije odgovorio na pitanje optimalne veličine državnog proračuna, istaknuvši međutim kako jedan od najvećih problema leži u ogromnom deficit, od 18 milijardi kuna godišnje, kojega generira mirovinski sustav.

Govoreći kako balansirati proračun da bi se izbjeglo pretjerano zaduženje i istovremeno ostvario gospodarski rast, Lalovac kaže kako bi dublje trebalo raditi na rashodnoj strani proračuna. Kod planiranja proračuna, više sam za rashodnu stranu, a bude li više prihoda od planiranih s tim primarno treba zatvarati deficit, osobna je filozofija ministra financija.

Za predsjednika Uprave PricewaterhouseCoopers Hrvatska Hrvoja Zgombića naša je država već propustila priliku za kvalitetno upravljanje javnim dugom i rashodi će se morati drastično rezati.

“Teško je definirati koliko bi iznosio optimalan budžet koji bi bio održiv. Svi smo svjesni da je rashode potrebno drastično rezati što nije nimalo lako ni popularno ali ćemo morati”, smatra Zgombić.

Voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Carlos Pinerua istaknuo je kako se svi previše fokusiraju na dug i financiranje a premalo na stvaranje novih radnih mjesta.

Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes kazala je kako je SAD i dalje predan Transatlantskom trgovinskom sporazumu između SAD-a i EU (TTIP-u) te da bi TTIP mogao Hrvatskoj pomoći na više načina i na više frontova, dok je Tihomir Cipek, profesor Fakulteta političkih znanosti, naveo da je TTIP zaustavilo pitanje suverenosti država. Naime, istaknuo je, demokratski poredak osmišljen je za suverene države a ne da nas vode korporacije.

O budućnosti transatlantske suradnje govorio je viši suradnik američkog Centra za transatlantske odnose Joseph Quinlan rekavši kako se globalno gospodarstvo još uvijek oslanja na SAD i Europu. Hrvatska, istaknuo  je, mora shvatiti da se u korporativne strategije u SAD-u mijenjaju. Glavninu kapitala američke korporacije plasiraju u samo četiri europske zemlje – Irsku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i Švicarsku, naveo je. Hrvatski je vlastima predložio da odu u Irsku i kopiraju ono što Irci rade u privlačenju kapitala.