BDP je porastao, raste promet od trgovine na malo, rastu i vrijednosti izdanih računa. No rastu i cijene te troškovi života, a sve to prokomentirao je ekonomski analitičar Mladen Vedriš i rekao da dobro plaćena radna mjesta osiguravaju standard i mogu biti istinska brana u borbi protiv inflacije.

Mladen Vedriš, ekonomski analitičar, osvrnuo se na rast BDP-a, troškova života i rekao da ga ti podaci nisu iznenadili jer su dio trenda koji traje više od godinu dana, ali i da je taj trend obilježen inflacijom.

– To je utrka Ahila i kornjače, prvo trče cijene, a nakon toga mi pokušavamo s našim primanjima dio tog porasta kompenzirati. Što se tiče porasta BDP-a naravno da je to dobra vijesti međutim kada tu vijest pogledamo analitički ona ima i svoje komponente, objasnio je Vedriš.

Europski fondovi

Vedriš je istaknuo da već neko vrijeme rast od 1,5 posto BDP-a Hrvatskoj donosi korištenje europskih fondova.

– To je nešto što nas razlikuje od razvijenih zemalja koje su često davatelji, a ne primatelji. Više daju u europske fondove nego što ih koriste, kazao je.

– Korištenje fondova je zamišljeno u stvaranju osnove za dugoročni gospodarski rast. Da imate investicije koje će omogućiti stvoriti radna mjesta s novim tehnologijama, dobro plaćena radna mjesta i ta dobro plaćena radna mjesta osiguravaju standard i jedino mogu biti istinska brana u borbi protiv inflacije, dodao je.

Ekonomski analitičar kazao je da je procjena kako će gospodarski rast biti na 2,3 posto na razini godine.

– Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je danas manja nego što je bila prije 30-tak godina, to je nešto nedopustivo. Ako pogledate udio industrijske proizvodnje, pada. Mi smo se pretvorili u zemlju gdje očekujemo da će vanjskom pomoći, turističkom sezonom i financijskim sektorom se moći održavati rast BDP-a, objasnio je Vedriš.

Odgođena potrošnja

Vedriš je rekao da potrošnja prehrambenih proizvoda raste iz dva razloga, a to je odgođena potrošnja dok dolazi do pada neprehrambenih artikala.

– Ljudi se odriču onoga što je postignut standard omogućavao, a naša košarica potrošnje je kompleksnija. Pritisnuti činjenicom da moramo nešto kupiti od čega živimo danas ili ovaj tjedan, odgađa se ili se preskače onaj dio što predstavlja kvalitetu ili standard življenja na koji smo navikli, objasnio je.

Cijene u turizmu

Analitičar je kazao da je ključno pitanje koji su to faktori koji utječu da s jedne strane Hrvatska ima prosjek osobnih dohodaka koji je znatno niži od eurozone, ali smo po rastu cijena iznad toga.

– Kada nađete odgovor na ta pitanja onda ćemo razumjeti zašto plaćamo skuplje u odnosu na prethodno razdoblje i zašto plaćamo skuplje nego kad pređemo u susjedne zemlje, rekao je Vedriš.

Vedriš je rekao da su mjere Vlade za vrijeme inflacije bile dobre, ali da ni to nije besplatno jer je Vlada učinila redistribuciju.

– Mjere socijalne politike jednim djelom spašavaju, a s druge strane prekrivaju dio promjena koje bi se morale brže događati, istaknuo je.

Vedriš se osvrnuo i na cijene u turizmu i rekao da se u Hrvatskoj pojavljuje pitanje imali li ono što prodajemo vrijednost ili cijenu koju želimo postići.

– Je li to što nudite cijena koju taj gost želi platiti ili se osjeća da je prevaren?, komentirao je Vedriš za HRT.