Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš u četvrtak je govorio o inflaciji i što će se dogoditi kad se ona zaustavi.

“Kad se zaustavi inflacija, cijene će se ispuhivati barem tri godine, s tim da se neke nikad neće vratiti na stare razine”, objasnio je te je dodao kako Hrvatska već dugo ima praktički fiksni tečaj, tako da će uvođenje eura biti samo promjena nominalne kategorije, a ne suštinska promjena ekonomskih politika.

“Teško je reći kako će biti s eurom i hoće li on biti spas ili propast. To se pitanje sada odnosi na čitavu eurozonu. U globalnim promjenama, eurozona se malo njiše jer je različita snaga ekonomija koje je čine”, rekao je za NoviList.

Beneficije za turiste

“U Zagrebu kava u kafiću košta između 12 i 14 kuna, i bojim se da neće biti 1,89 eura, nego 2 eura. Doći će do određenog zaokruživanja cijena, to je neminovno, ali to neće biti drastično jer će ova velika inflacija koja je nastala zbog energetske krize debelo pokriti manja pomicanja nastala vezano za euro”, pojasnio je ali je rekao kako će se kartice još više koristiti a da će bezgotovinsko plaćanje porasti.

“Za biznis, transakcije će biti jednostavnije, velike, male, turističke, kao i kod prometa nekretnina. Dakle, u nekim životnim situacijama je za očekivati relaksaciju. Što se tiče turizma, on je kod nas ipak sezonska pojava. Euro će donijeti neke sitne beneficije za turiste, no budućnost turizma za iduću godinu određuju geopolitičke, ratne prilike, kao i inflacijske, jer ako se inflacija nastavi na emitivnim tržištima, ponašanje ljudi bit će racionalnije, kao i njihov budžet u eurima određen za tu potrošnju”, pojasnio je.

Napomenuo je i to da kada se zaustavi inflacija, cijene ispuhivati barem tri godine, s tim da se neke nikad neće vratiti na stare razine, niti ćemo mi, kaže, ikad biti načisto koliko je od tog rasta cijena donio euro, a koliko je ovaj glavni val inflacije, piše NoviList.

“Bit će lova u mutnom”, rekao je te je napomenuo kako se razgovori o euru svode u zadnje vrijeme na tehnička pitanja, o cijenama kavice, zaokruživanju i slično. “Naime, devizni tečaj je bitan instrument ekonomske politike, a mi smo se u ranoj fazi odrekli upravljanja monetarnom politikom u funkciji izvoza, a onda i proizvodnje i zapošljavanja. Onda vam 400 tisuća ljudi ne bi odlazilo negdje drugdje tražiti bolje radno mjesto. To je prava diskusija oko uloge monetarne politike, svejedno kako se ona zvala, kuna ili euro. No, država je donijela političku odluku da se odriče samostalne monetarne politike i stoga je ta rasprava passe”, zaključio je.