Upitan je li ga iznenadio ovaj porast, Vedriš odgovara: “U kolovozu se puno kupuje na zelenoj tržnici, a ako vidimo i elementarne nepogode, ponuda i opća proizvodnja voćnih i povrtnih kultura je bila otežana. To je imalo odraza, a s obzirom na to da je to pojava koja je globalna, uvoz je, uz sve ostale razloge, podignuo cijene.”

O cijenama u trgovinama

Vedriš smatra da među trgovcima vlada oligopolni mindset.

“Netko tko bi snizio cijene 7,8 ili 9%, vrlo bi brzo to primijetio i ostvarivao veći promet, međutim kada može uz manji promet s većom maržom ostvariti veću cijenu – nitko to neće napraviti. Ostaje pitanje što država tu može napraviti”, kazao je.

Neki se protive da se država previše upliće u ekonomiju zamrzavanjem cijena. Mađarska je to činila pa je imala problema s inflacijom…

“To nije rješenje. Govoriti o ulozi države je puno kompleksnije pitanje. Jeste li ikad osim općih paušalnih razgovora o poskupljenju vidjeli da je napravljena nekakva analiza tko koliko sudjeluje u proizvodu i koliko se pomaknuo na gore? Država u uvjetima inflacije dobro prolazi i tu vam je možda dio odgovora zašto ne govorimo o mjerama tko i što može poduzeti. Na zelenoj tržnici uslijed ovih razloga o kojima sam govorio se desio porast cijena, ali to je mali segment”, ističe Vedriš.

“Treba uzeti nekoliko artikala i vidjeti što utječe na strukturu cijene i vidjeti što je u dvije godine u toj strukturi cijene imalo najveći pomak”, dodaje.

Posebno ističe francuski model.

“Francuzi su uzeli nekoliko stotina artikala na razmatranje i točno po sustavu o kojem govorim razmatrali. Razgovaraju s najjačim igračima koji proizvode određeni proizvod da vide koji su razlozi za povećanje cijena. Morate otvoriti dijalog. Ako je od 8.30 nešto skočilo na 9.80, vaše je potpuno pravo da tražite vidjeti tko je taj koji je podigao tu cijenu. Mi uopće nemamo analitiku koja bi se time bavila”, kazao je.

Druga najviša stopa rasta BDP-a u Eurozoni

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,1 posto.

Tako je rast domaćeg gospodarstva brži u odnosu na prosjek u EU.

“Statistika zahtjeva da protumačite broj kada ga dobijete. Imamo snažan priljev sredstava iz europskih fondova. Prema svim našim analizama, 1, 1.5-postotni poen doprinosa rastu PDV-a ide kroz europske fondove. Uzmite na razini godine projekcije glavnih analitičara da će biti stopa rasta 2.3. Očistite to od 1, 1.2% i dobit ćete 1% stope rasta i to je de facto europski prosjek. Naš rast je interventni i on je uzrokovan činjenicom da europske fondove koristomo za građevinski oporavak i komunalne radove. Kada ta investicija završi, ona ne stvara nikakav novi BDP, već obratno – trošak”, naglašava Vedriš.

Plaće rastu, a pritisak će biti da budu i veće. Guverner navodi da je to jedan od razloga zbog kojih bismo mogli imati rast cijena. Upitan jesmo li u začaranom krugu, odgovara: “Ta konstatacija je točna, ali se odnosi prvenstveno na zemlje s većom razinom dohotka, gdje imate dio koji je fiksni i vezan za neelastičnu potrošnju i dio koji je slobodan.”

“U situaciji gdje glavnina dohotka odlazi na podmirenje neelastične potrošnje, nema opasnosti i osim toga, ne povećavaju se plaće. Samo se dio zaostatka u realnoj i kupovnoj moći nadoknađuje. Kada bismo govorili o tome da je inflacija 7%, a da će plaća porasti za 15%, onda bi ovaj efekt mogao činiti svoje, jer bi realna kupovna moć nadmašila robne fondove. U ovoj situaciji, novčana sredstva koja se imaju na raspolaganju i dalje zaostaju za minimumom robnih fondova koje netko mora kupiti da bi mogao funkcionirati”, zaključio je u programu N1 televizije.