Vedrana Likan govori o nedavno pokrenutoj građanskoj inicijativi kojoj je cilj kvalitetna i poštena obnova potresom uništenih objekata u Zagrebu

Početkom veljače osnovana je Udruga SOS Zagreb. Primarni cilj ove građanske inicijative je kvalitetna i poštena obnova potresom uništenih objekata u Zagrebu te povratak života i sigurnosti u grad. Udruga SOS Zagreb zahtijeva donošenje konstruktivnih i primjenjivih rješenja, traži da oni koji odlučuju o životima Zagrepčana napokon preuzmu odgovornost i djeluju u interesu građana. Udruga ima podršku Facebook grupe “Potres u Zagrebu-Svi mi u centru” koja je osnovana krajem ožujka prošle godine, nekoliko dana nakon potresa i koju prati više od 13 tisuća ljudi.

“Naš prvenstveni cilj je utvrditi probleme s kojima se svi mi građani već godinu dana od zagrebačkog potresa susrećemo, ponuditi rješenja za godinama nagomilane probleme i konstantno ukazivati na nelogičnosti, neispravnosti kojih ima previše i moraju se bolje postaviti kako bi obnova Zagreba bila realan scenarij, a razvoj grada primaran cilj”, govori za Zagreb News članica udruge Vedrana Likan.

Stav je Udruge da obnova Zagreba nema jasnu ideju, plan ni rokove stoga građani traže od Vlade i Grada Zagreba da konačno sjednu za isti stol, da se u ovim iznimno izazovnim vremenima za glavni grad uzdignu iznad politike i osobnih interesa te da oforme multidisciplinarnu skupinu koja će napraviti plan i okvire koji neće kočiti nego će omogućiti provedivost Zakona o obnovi.

Vedrana Likan pojašnjava:  “To konkretno znači da se Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, Ministarstvo kulture, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Upravitelji zgrada, posebice GSKG, moraju dogovoriti koja je vizija i cilj obnove grada Zagreba, odrediti plan i provoditi obnovu. Sve navedene službe nisu sjele i razgovarale i nijedna od njih ne razumije ovu drugu zbog čega se opet dolazi do izbjegavanja odgovornosti. Uz to, jednostavnom analizom dolazimo do toga da javne ustanove u gornjem i donjem dijelu centra grada imaju vlasništvo nad otprilike 200.000 kvadrata, u kojima se mahom više ne može ni raditi niti boraviti, koje predstavljaju ugrozu za susjede, prolaznike, a koje njihovi vlasnici – Grad i država, nisu ni krenuli sanirati, a kamoli sustavno obnavljati. Zato mi zahtijevamo preuzimanje odgovornosti i plan obnove.”

Udruga SOS Zagreb traži hitnu izmjenu i dopunu Zakona o obnovi temeljem stvarnih problema, iskustava i zahtjeva građana, na načelima stručnosti, zdravog razuma i provedivosti. Najveći problemi Zagrepčana čije su zgrade i stanovi oštećeni u potresu proizlaze iz toga što je taj zakon napisan bez da su se uključili svi relevantni resori i ujedinili se u radu na njegovoj pripremi kako bi on u praksi bio provediv.

“Također, u izradu tog zakona nitko nije uključio građane koji će snositi 20 posto troškova statičke obnove, dok će ih cjelovita obnova na koju nas zakon obvezuje koštati milijune i milijune kuna, godine i godine kredita. Dakle, priprema i zakon nisu napravljeni da bi se obnova sprovela, nego zakomplicirala. Zato mi zahtijevamo manje birokracije. Ovome najbolje svjedoči iznimno mali broj prijava za konstrukcijsku obnovu jer put kroz institucije i birokratske prepreke je nepredvidiv i donosi gomilu neugodnih iznenađenja koja nas stalno vraćaju više koraka unazad. A razlog tomu je što različite političke opcije, različiti resori ne mogu sjesti za isti stol, dubinski analizirati problematiku i donijeti prave i provedive odluke i zakone. Isto tako Zakon o obnovi diskriminira zgrade koje su dobile zelenu naljepnicu jer ih isključuje tako da se stanje zgrade mora dokazivati statičkim elaboratom. Statički elaborati su skupi dokumenti i da bi se naručili moraju suvlasnici zgrade sa 100 posto glasova izglasati ponudu jer se u tom slučaju primjenjuje zakon o vlasništvu. To je prva ozbiljna i u velikom broju slučajeva nepremostiva prepreka. Zgrada sa zelenom naljepnicom se, i da si suvlasnici sami žele financirati konstrukcijsku obnovu, ne može uključiti u obnovu prema Zakonu o obnovi iz spomenutog razloga što smatramo potpuno diskriminirajućim. Zgrade koje su stare 100 ili više godina je dobro načeo zub vremena, a potresi koji su ih zadesili jako su naštetili njihovoj statičkoj otpornosti i potpuno su nespremne dočekati najjači mogući potres. Za te zgrade i njihove stanovnike bi to bilo katastrofalno”, upozorila je Vedrana Likan.

Iako je za obnovu Zagreba propisan određeni vremenski horizont i dalje su nejasni predviđeni koraci. Jedini poznati rok je onaj koji je postavio Europski fond solidarnosti – lipanj 2022. godine- iz kojeg je osigurano 683 milijuna eura bespovratnih sredstava i čija je namjena 100 posto pokrivanje troškova obnove zgrada javne namjene. Vedrana Likan kaže kako je ključno pitanje hoće li se ta sredstva uopće uspjeti iskoristiti ili će se ona morati vratiti s obzirom na kompleksnost zakona koji samo otežava umjesto da omogućava i temeljem kojeg ni na jednom javnom objektu do danas nije podignuta nijedna skela.

“Država i Grad nisu napravili strateški plan koji ima svoje faze i rokove jer je očito da njihova koordinacija ne funkcionira, da nisu dovoljno motivirani i sposobni da iznjedre ozbiljan dokument koji će svim građanima biti kvalitetno iskomuniciran i da se krene u njegovu provedbu. Još u proljeće 2020., odmah nakon potresa, trebala se napraviti ozbiljna analiza, strateška priprema i informativna kampanja. Za takvo nešto nema volje, nema odgovornosti ili jer je ovo preveliki zalogaj za naše političke strukture koje su, i uz stotine tisuća zaposlenih u svojem sustavu, jednostavno potkapacitirani znanjem i motivacijom. Građani se pogubljeni lošom komunikacijom i preprekama na koje nailaze od strane institucija. Zakon i prvi program mjera se prilagođavao, ali ne na temelju iskustava s terena, povratnih informacija građana i s ciljem rješavanja njihovih problema s kojima se suočavaju. Nema službenih podataka o tome koliko se ljudi iselilo iz centra grada uslijed nemogućnosti da u svojem stanu žive sigurno – neslužbene procjene govore o 20.000 ljudi. Bilo bi zanimljivo vidjeti i koliko je djece ispisano iz zagrebačkih škola i vrtića ili koliko se trgovina i obrta zatvorilo”, zaključila je Vedrana Likan.

Sve odgovore na pitanja za kakav se Grad bori Udruga SOS Zagreb možete naći na www.soszagreb.org.