Zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela davanja i primanja mita u Gradsko stambeno – komunalnom gospodarstvu, tvrtki koja upravlja stambenim objektima u Gradu Zagrebu i koja djeluje u sastavu Zagrebačkog holdinga, uhićene su četiri osobe. Šef Odjela za hitne popravke GSKG-a Neven Blažević uhićen je za primanje mita, a tri osobe uhićene su za davanje mita, riječ je o vlasnicima građevinskih poduzeća.

Gradsko stambeno – komunalno gospodarstvo upravlja s više od 80 posto zgrada na području Grada Zagreba, a pritužbe i nezadovoljstvo Zagrepčana načinom pružanja usluga ove tvrtke prisutno je već godinama i to je nezadovoljstvo posebno izraženo nakon zagrebačkog potresa. Prema informacijama nacional.hr-a usluge hitnih intervencija i izvođenja građevinskih radova u zgradama kojim upravlja GSKG i za koje GSKG angažira izvođače su dva do tri puta skuplje od njihove tržišne cijene.

“Aktualna uhićenja upravo ukazuju na najveće probleme Zagrepčana! Riječ je o tome da svi dobavljači koji se nalaze na listi GSKG-a, a koje ta tvrtka kategorizira kao sposobne i najbolje ponuditelje, su u pravilu za usluge koje pružaju puno skuplji od ponuditelja koje bi građani mogli sami angažirati”, potvrdila je za nacional hr. osnivačica Udruge SOS Zagreb Vedrana Likan.

GSKG kao upravitelj zgrada odobrava svaki račun koji se plaća iz zajedničke pričuve, bez njegove potvrde račun ne može biti plaćen te se građani rijetko sami odlučuju angažirati izvođače radova. Vedrana Likan na to kaže: “Kada smo GSKG suočavali s činjenicom da su njihovi dobavljači puno skuplji, oni bi obično odgovarali da za dobavljače koji nisu na njihovoj listi ne mogu garantirati te da građani isključivo na svoju odgovornost sami nalaze dobavljače, a da oni (GSKG) s tim ne žele imati ništa. Takvim nastupom GSKG građane dovodi u pat poziciju jer predstavnici suvlasnika, kao ni građani sami, nisu stručnjaci za građevinske radove i onda se u toj nekakvoj neizvjesnosti i polumanipulaciji ljudi najčešće odluče da ipak rade preko GSKG-a, a ne u vlastitom aranžmanu. S ovim uhićenjima postalo je razvidno da je u veću cijenu dobavljača s liste GSKG-a uključena naknada za sve sudionike u tom dobro organiziranom lancu te da su u tome građani žrtve koruptivnih radnji. Razlika u cijeni koja se dijelila  plaćana je iz džepova građana i mislimo da će to ova istraga na kraju i dokazati. Iako je GSKG zapravo jedan  monopol, to ne može biti opravdanje za ovakav način upravljanja na štetu građana.”

Udruga SOS Zagreb, čiji je jedan od primarnih ciljeva kvalitetna i poštena obnova, transparentnost i poštivanje prava građana, smatra da GSKG kao dominantan upravitelj u Zagrebu, posebno u starom dijelu Grada gdje su i nastala najveća oštećenja u potresu, nije u obnovi dovoljno proaktivan niti angažiran i uglavnom reagira samo na inicijativu predstavaka suvlasnika ili građana  “GSKG je tu samo jedna kap u moru”, naglasila je Likan i dodaje: “Udruga pokreće inicijativu da dobijemo od Građevinske inspekcije popis izvida i izlazaka na teren, da nam jasno kažu što su do sada napravili u okviru tih izvida, što su zaključci i što su sljedeći koraci. Isto ćemo tražiti i od Ministarstva kulture, odnosno Zavoda za zaštitu spomenika. Obnova u Zagrebu još nije počela, rušenje porušenih objekata ne možemo zvati obnovom. To je samo uklanjanje objekata koji predstavljaju ugrozu za građane i prolaznike. Imamo veliku sreću što do sada nije bilo fatalnih posljedica, posebice u užem centru grada gdje dnevno prolaze tisuće ljudi  jer se sada ne urušavaju samo komadi žbuke, nego čak i komadi balkona. Za ovakvo stanje nitko ne preuzima odgovornost, a naročito se to odnosi na zgrade koje su zaštićeno kulturno dobro, za koje suvlasnici još nisu dobili nikakve preporuke ili smjernice kako postupati. O inicijativi nadležnih institucija da i ne govorim. Suvlasnici ne mogu u potpunosti preuzimati odgovornost za objekte koji su zaštićena kulturna dobra jer njihova obnova podliježe drugačijim regulativama. Tu ovisimo o dobroj volji konzervatora, da uopće izađu na teren te da se građanima daju preporuke u kojem smjeru mogu krenuti. Sustavno se prebacuje odgovornost na građane, da oni ne podnose zahtjeva za obnovu, da su inertni, a ustvari građani su predajom 11.400 zahtjeva pokazali da itekako žele obnovu. No s druge strane se nalazi regulator koji u potpunosti ne razumije problematiku obnove i s njom se ne bavi. Ono što nas najviše muči je činjenica da je premijer Plenković nakon potresa u Zagrebu rekao da je obnova njegov prioritet, a mi smo i nakon 454 dana ondje gdje smo bili nakon prvog dana potresa.”