Diskografska kuća PDV Records postala regionalni predstavnik Austrovinyla

Nakon višegodišnje uspješne suradnje s austrijskom tvornicom ploča Austrovinyl, hrvatska diskografska kuća PDV Records postala je ovih dana njihov regionalni predstavnik što će uvelike doprinijeti domaćoj diskografiji, uz najavu u samom startu da će to značiti i povoljnije cijene tiska te kraću isporuku albuma.

Austrovinyl je prva i trenutno jedina tvornica za prešanje ploča u Austriji, smještena u 300 godina staroj kući u Fehringu, na jugoistoku Štajerske.

Tvornica je opremljena za cjelokupni proces proizvodnje ploča; od vlastitog studija za mastering do proizvodnje na novoj, potpuno automatiziranoj preši za vinile, u najvišoj kvaliteti i uz najkraće rokove isporuke. Ploče se izrađuju uz pomoć potpuno automatiziranih preša koje spajaju znanje osamdesetih sa suvremenom tehnologijom, a možda je najveća prednost pred drugim tvornicama izrazito kvalitetan mastering. Delikatno podešena, pažljivo oblikovana akustika studija osigurava da se čak i najsuptilniji detalji snimke mogu čuti na završnom izdanju.

PDV Records proslavio je 1. studenoga 11 godina poslovanja ističući da su ulaskom u diskografiju svojim djelovanjem pokušali i pokušavaju revitalizirati domaću glazbenu scenu. U svojoj biti label zastupa stav da se u trenucima umiranja diskografije, time mogu baviti samo zaljubljenici, bez kompromisa, pogotovo kada je riječ o nezavisnoj sferi izdavaštva. PDV (Prekomjerna doza vinila) u tih je 11 godina objavio već 80 albuma i nekoliko singlova. To je samo dio aktivnosti i poslova tvrtke Pozitivan ritam, koja je prisutna na hrvatskoj sceni nešto više od 20 godina te se uz diskografsku djelatnost bavi planiranjem i organizacijom koncerata, klupskim događanjima, organizacijom glazbenih festivala, bookingom, iznajmljivanjem razglasa i PR-om za glazbenike. Samo ove godine organizirali su na plaži Martinska u Šibeniku čak osam festivala.

Međutim, kako je diskografska djelatnost uzela maha tako su prije par godina pomislili da bi zapravo mogli i sami krenuti u proizvodnju vinila, znajući da prodaja vinila širom svijeta iz godine u godinu raste. „Da, teško je povjerovati da je i ove godine prodaja vinila porasla“, rekao nam je direktor tvrtke Pozitivan ritam, ujedno i čelni čovjek PDV Recordsa, Vedran Meniga, te nastavio: „Istina je da smo posljednjih godina ulagali napore i gajili nade u otvaranje vlastite tvornice za proizvodnju ploča u Hrvatskoj. Bili smo jako blizu ostvarenju tog cilja, ali do danas nismo uspjeli zbog kombinacije stjecaja životnih okolnosti, nepravdi i Murphyjeva zakona, a rekao bih da su svemu presudile dvije pandemijske godine tijekom kojih je normalan rad bio onemogućen.“

Iako je cifra potrebna za takav pothvat višemilijunska, pronašli su način da ga donekle ostvare. „Pozadina naše priče je da je naš dugogodišnji prijatelj, Nijemac, porijeklom Slovenac, s kojim surađujemo od početka 90-ih, u Srbiji otvorio pogon za tiskanje ploča, koji je bio funkcionalan od 2017. do 2020. godine. Prethodno se s nama posavjetovao u mnogim detaljima, ali nije htio poslušati naš savjet da nikako ne otvori tvornicu izvan EU-a kad već postoji schengenski režim. Bivajući dislociran, imao je stalnih poteškoća s proizvodnjom i osobljem, kao i s rokovima isporuke. A mnogi dobro znaju koliki problem može biti kad se oni ne poštuju u poslovanju koje diktira germanski mentalitet. Osim toga, bio je opterećen duplim proizvodnim i birokracijskim troškovima s obzirom na to da je prvo trebalo uvoziti sirovine za proizvodnju te ponovo izvoziti gotove ploče prije nego što bi se one mogle naplatiti klijentima. To je uključivalo i mnoge nemile situacije, npr. one kad se carinike na balkanskom području ne motivira s nekoliko novčanica pa kamion s pločama ostane blindiran na granici u koloni čekanja sa ostalim kamionima i slično. Takvo poslovanje nije bilo rentabilno i kao takvo dugoročno nije bilo održivo te je tvornica prestala s radom“, objasnio je Meniga.

Tada su ponudili da prebace njegove strojeve i montiraju ih kroz tvornički pogon na području Hrvatske. „Oprema za proizvodnju već je postojala, a sama investicija za prijevoz i montažu strojeva dosegla je nešto više od pola milijuna eura, što bi uz poskupljenja koja su uslijedila danas vjerojatno bilo i dosta više, s obzirom na to da smo kalkulacije radili prije pet, šest godina. A kad tome dodamo troškove hladnog pogona, prostora, režija, osoblja i sve sate našeg radnog vremena, ta investicija još značajno raste. Također, samo za montažu strojeva potrebno je i nekoliko mjeseci prije puštanja pogona u proizvodnju“, rekao je Meniga.

Vedran Meniga i njegova ekipa iz diskografske kuće PDV Records. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Iako su pokušali sve da pokrenu vlastitu proizvodnju, paralelno su nastavili surađivati s Austrovinylom jer proizvodnja ploča PDV Recordsa nije smjela stati. Partneri iz Austrovinyla uskoro su zamijetili njihov profesionalni odnos prema poslu. „Činjenica da je tvornica s kojom smo najviše radili 2020. prestala s radom, nije utjecala na naše aktivnosti, već smo, naprotiv, nastavili dobivati upite za još više i više ploča. Nastavili smo predano raditi i nekada u životu takva ulaganja pokažu rezultate. Kroz godine smo stupili u komunikaciju s većinom postojećih tvornica u Europi, kod većine njih i radili neke ploče, ali posljednjih godina nekako smo najugodniju suradnju razvili s Austrovinylom. Od prvog upita za proizvodnju prve ploče u njihovom pogonu, dosta brzo smo došli do situacije da smo slali upite i narudžbe za nova izdanja, gotovo na tjednoj bazi. I tako je bilo sve do negdje početka proljeća ove godine, kada smo se na jednoj od glazbenih konferencija, na kojoj je bio i prezentacijski štand Austrovinyla, timski upoznali i družili s vlasnikom tvornice, predstavljajući ga i upoznavajući s akterima glazbene scene s našeg i regionalnog područja. Pregovora uopće nije bilo, već nam je u jednom trenutku samostalno prišao, uvjeren s obzirom na dotad ostvarene rezultate i valjda vidjevši kako komuniciramo i funkcioniramo s ljudima ‘na svom terenu’, te ponudio da postanemo službeni partneri tvornice i ekskluzivni zastupnici za naše područje. Rekao bih da je to ujedno najprirodniji i generički put, opravdan kvalitetom rada i rezultata koji se ostvaruju“, istaknuo je Meniga te dodao da je najveći ustupak koji su morali napraviti odustanak od vlastite tvornice i vlastitih proizvoda, uz blago gorak okus jer su (p)ostali preprodavači, ali u zemlji koja je gotovo ostala bez proizvodnje, a sve više i bez radnika, barem onih domaćih. No ostala je činjenica da potpisuju finalni proizvod, koji je ipak na kraju njihov. Od tvornice, kako nam je rekao Meniga, u mašti još uvijek nisu odustali iako je načelno taj projekt zasad ostao postrani.

„Naš kolektiv je multidisciplinarna organizacija koja se bavi s puno stvari, dok otvaranje tvornice i pokretanje proizvodnje zahtijevaju jedan poseban život, s fokusom na mnoge detalje i potrebe koje je pritom potrebno zadovoljiti. A ako u obzir uzmemo sve investicijske i birokracijske poteškoće koje se u našoj zemlji neizostavno nađu na putu, tim još i više. Tijekom posljednjih desetljeća navikli smo se biti gospodarima svog posla i sudbine i samostalno obavljati stvari, ali ovo je jedna u situacija u kojoj smo kroz partnerski odnos doživjeli luksuz da ne moramo napraviti baš sve sami“, naglasio je Meniga. Zanimljivo je u cijeloj toj priči to što je Hrvatska svojevremeno bila među vodećim zemljama za proizvodnju vinila zahvaljujući Jugotonu odnosno kasnije Croatia Recordsu, koji je tijekom privatizacije početkom devedesetih sve strojeve za tisak vinila rasprodao. Nitko točno ne zna gdje su, kod koga i po kojoj cijeni završili ti strojevi za proizvodnju vinila. Kako nam je rekao Meniga, neko vrijeme kružile su priče da su prodani ispod cijene, da ih je kupio čovjek porijeklom s ovog područja i s adresom u Londonu i da se na njima u međuvremenu obogatio. Navodno se jedna preša za vinile nalazi u Tehničkom muzeju Nikole Tesle u Zagrebu kao muzejski primjerak.
Pitali smo Menigu koliki bi prihod, po njegovoj slobodnoj procjeni, Croatia Records mogao ostvariti da je zadržao tadašnju proizvodnju vinila i svu za to potrebnu opremu. „Pa budući da je za pokretanje proizvodnje potrebna višemilijunska investicija, sumnjam da bi se itko u to upuštao da kroz dugoročnije poslovanje nije moguće ostvariti i višestruko veće brojke. Da budem konkretniji, svoju računicu temeljili smo na 200 tisuća proizvedenih vinila godišnje, što je oko 400 naslova po prosječnih 500 primjeraka, nadajući se da bi to moglo zadovoljiti potrebe naše regije, a brojke koje bi nedostajale nadopunile bi se kroz suradnje s inozemstvom. S obzirom na dugogodišnju tradiciju i veličinu institucije kakva jest, Croatia Records zasigurno bi ostvario i značajno veće brojke. A kako sam već ovdje predstavio osnovni model poslovanja, ako postoji neki financijski magnat sa željom za investicijama koje ne uključuju trgovinu oružjem, bankarstvo, kontrolu medija i slično, neka nam se slobodno javi da popričamo“, rekao je Meniga.

Činjenica da je jedna hrvatska tvrtka – odnosno, PDV Records – postala partner Austrovinylu, za hrvatsku diskografsku industriju znači jako puno, kao uostalom i za sam PDV, što nam je Meniga i potvrdio:

„Ponajprije znači da kroz uhodanu suradnju možemo brže i kvalitetnije napraviti još više stvari. Za dodatno pojašnjenje tog dijela priče potrebno je napraviti nekoliko koraka unatrag. Naš background ili temelj je tzv. underground. U njemu funkcionira dobar dio nezavisne glazbene scene, u kojem se događaju predivne i čudesne stvari i koji, na svu sreću, dobrim dijelom živi izvan institucionalnih okvira. Hoću reći da osim izdanja koja sami objavljujemo, nerijetko stupamo u akciju kada kroz ine suradnje radimo s različitim bendovima i producentima koji pokušavaju ostvariti službeno izdanje, gdje smo se dokazali kao bitan čimbenik u tom procesu. A na to se onda naslanjaju dogovori za daljnju distribuciju izdanja, ovisno o potrebama i postojećim mogućnostima, kao i oni za booking nastupa po klubovima i festivalima. Partnerstvo s Austrovinylom omogućava da taj kotačić bude bolje podmazan i da lakše klizi unutar začaranog kruga glazbene scene. S druge strane, logično je da će onaj tko vrši proizvodnju, ponuditi neki oblik suradnje onome tko mu redovito donosi posao. Isto tako, mi možemo biti zadovoljni što se ti procesi sada kreću brže, po najvišim standardima kvalitete, uz konkurentne, ako ne i povoljnije cijene i s kraćim rokovima isporuke.“

Posebno je ponosan zato što je Austrovinyl prepoznao njihovu viziju i cijeni njihov rad. „Mi smo pritom dobili provjerenog i povjerljivog partnera i ne moramo više konstantno ulaziti u pregovore i iznova slati različite upite za ponude. Diskografija kakvu smo upoznali i u koju smo se zaljubili u formativnim godinama, danas više ne postoji. I dio smo generacije koja smatra da je ‘dosta toga u diskografiji krenulo u krivom smjeru od trenutka kada su ljudi, umjesto da ih kupuju, odlučili albume konzumirati iznajmljujući ih od digitalnih platformi za preslušavanje’, da citiram Davida Frickea iz nekadašnjeg magazina Rolling Stone. Iako tiskanje ostvarenja na fizičkom nosaču zvuka poput gramofonske ploče, zahtijeva dodatno vrijeme i investicije, za razliku od onih koji se pojavljuju samo na digitalnim platformama koje danas dominiraju glazbenom industrijom, to je samo jedan u nizu procesa koji su potrebni za konačno objavljivanje izdanja. Procesi koji prethode objavljivanju, dakako, uključuje od stvaranja materijala, preko aranžmana i usviravanja do snimanja i produkcije. Kako smo često uključeni u sve faze procesa stvaranja, partnerski odnos s Austrovinylom omogućava da brže i lakše dođemo do cilja“, zaključio je Meniga.

Nema sumnje da je hrvatska diskografska industrija, ma koliko taj pojam „industrija“ apsurdno zvučao s obzirom na broj prodanih albuma, ušla u jednu novu fazu svog djelovanja te da će suradnja Austrovinyla i PDV Recordsa znatno promijeniti pravila igre.