U jesenskoj  sjetvi na poljima Slavonije i Baranje, koja se privodi kraju, primjetan je porast interesa proizvođača za sjetvom pšenice i ječma, a procjenjuje se da će se nastaviti smanjivanje sjetvenih površina uljane repice.

Prema anketi koju je među poljoprivrednicima provela osječka županijska gospodarska komora, dobre cijene pšenice te prilično stabilni i visoki prinosi potaknuli su proizvođače na njezinu veću proizvodnju pa se ove jeseni očekuje da će pšenicom u Hrvatskoj biti posijano više od 170 tisuća hektara.

Ovoga je ljeta pšenica u Hrvatskoj požeta sa 160 tisuća hektara i bila je to treća godina za redom kako su sjetvene površine pod pšenicom rasle, s obzirom da su 2020. godine iznosile 136, a prošle godine 145 tisuća hektara.

U osječkoj komori ističu kako je slična je situacija i s proizvodnjom ječma, kako stočnog tako i pivarskog. Ovoga ljeta ječam je u Hrvatskoj požet sa 56 tisuća hektara, a prema podatcima proizvođača procjenjuje se da ove bi ove jeseni ječam mogao biti posijan na površinama i do 70 tisuća hektara.

U Odsjeku za poljoprivredu i prehrambenu industriju osječke komore navode kako je jesenska sjetva pšenice i ječma privodi pri kraju te da se odvijala u dobrim uvjetima, uz dovoljne količine vlage u tlu i povoljne temperature zraka.

Manje uljane repice, kukuruza i soje

Za razliku od pšenice i ječma ove se jeseni očekuje dodatno smanjivanje površina pod uljanom repicom. Prije dvije godine u Hrvatskoj su sjetvene površine iznosile gotovo 40 tisuća hektara, a 2021. godine 24 tisuće hektara, dok se ove jeseni procjenjuje se da će tom kulturom biti zasijano nešto više od deset tisuća hektara, kaže viši stručni suradnik toga odsjeka Igor Mikulić.

Kada su u pitanju urodi jarih kultura, u komori navode kako će kukuruz biti ubran s ukupno 288 tisuća hektara, što je za oko pet posto manje u odnosu na prošlu godinu, kada je kukuruzom bilo zasijano oko 300 tisuća hektara.

Za razliku od sjeverozapadnog dijela zemlje, gdje je bilo više oborina i gdje su prinosi kukuruza viši od deset tona po hektaru, na poljima proizvođača na istoku Hrvatske vidljive su štete od iznimno sušnih proljeća i ljeta, i  prinosi se kreću od pet do osam tona.

Vremenske prilike su, prema podatcima Komore, utjecale  i na urod soje, koja je ove jeseni u Hrvatskoj ubrana s 91.200 hektara, što je oko pet tisuća hektara više nego 2021. godine. Kod te kulture također su ostvareni niži prinosi u odnosu na višegodišnje prosjeke od 3 do tri i pol tone po hektaru i ovisno o lokacijama i količini oborina kretali su se od 1,5 do 2,5 tone po hektaru.

Najmanji utjecaj suše na suncokret

Suša je najmanje utjecala na suncokret, koji je ove godine u Hrvatskoj bio zasijan na 53.100 hektara, što je 26 posto više nego prošle godine, a prinosi su se kretali od dvije do četiri tone po hektaru.
Suncokret je u vrijeme proljetne sjetve bio jedna od najpoželjnijih kultura kod domaćih proizvođača, čemu je pridonijela visoka cijena te uljarice na burzama, uglavnom izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu, koja je najveći europski proizvođač suncokreta i suncokretovog ulja. Stoga u Komori očekuju da će i u proljetnoj sjetvi 2023. godine kod proizvođača vladati povećano zanimanje za proizvodnjom suncokreta.

Poput uljane repice, smanjuju se proizvodne površine šećerne repe, koja će ove godine u Hrvatskoj biti izvađena s ukupno 8900 hektara, dok je prošle godine pod tom industrijskom kulturom bilo 10.100 hektara.
Urodi šećerne repe kreću od 50 do 60 tona po hektaru, što je daleko manje od rekordne 2020. godine, kada su ratari po hektaru proizvodili 75 tona šećerne repe.

Da se jesenska sjetva, uz neke poteškoće, uspješno privodi kraju potvrđuju i u Odboru za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Predsjednik toga Odbora Petar Pranjić ističe kako je, nakon razdoblja suše, u rujnu palo dovoljno kiše, koja je omogućila pripremu tla za sjetvu.

Određene probleme stvorila je dostava plavog dizela, jer smo iz nekih županija dobivali primjedbe o nestašicama na crpkama,  a brojni mali dobavljači, koji su nam dovozili plavi dizel kući, to su obustavili, jer su zbog politike marži bili na velikom gubitku, što nam je otežalo sjetvu, kaže Pranjić.

U HPK potvrđuju kako je povećan interes proizvođača za jesensku sjetvu pšenice i ječma, pogotovo pivarskog ječma, koji se pokazao najrentabilnijim, ali i navode kako će se točne sjetvene površine znati kada sve što je zasijano bude prijavljeno Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Kako bi se hrvatskim ratarima omogućila što rentabilnija proizvodnja, koja, kako tvrde u HPK, čini 80 posto BDP-a u poljoprivredi, Pranjić ističe kako je nužna izgradnja novih skladišnih prostora, da bi poljoprivrednici svoje proizvode mogli uskladištiti i prodavati kada to za njih na tržištu bude najpovoljnije, a ne po, kako kaže,” torbarskim i lihvarskim cijenama”.

Podsjeća kako su na razgovorima s predstavnicima vlade prije nekoliko mjeseci, zatražili da takvi  novoizgrađeni skladišni kapaciteti ne budu namijenjeni za nekoliko velikih korporacija, već isključivo za OPG-ove,  mala i mikro poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne obrte, jer mali proizvođači ne mogu biti u istoj poziciji s velikim trgovačkim društvima, koja kotiraju na burzi.