Političar, partizanski general, pisac i legendarni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac rođen je 22. kolovoza 1917. godine u Karlovcu.

Gimnaziju je pohađao u Karlovcu, a zatim radi kao privatni namještenik te intenzivno djeluje u sindikalnim savezima. Bio je jedan od organizatora antifašističkog ustanka u tom gradu i na Kordunu.

Tijekom Drugog svjetskog rata obnaša niz vojnih i političkih dužnosti, a nakon rata nastavlja vojnu i političku karijeru u novoj Jugoslaviji. Godine 1952. izabran je za gradonačelnika Zagreba (tada se ta funkcija zvala predsjednik Gradskog Narodnog odbora Zagreba).

Holjevac je proveo niz smjelih urbanističkih zahvata – izgradnja Novog Zagreba, gradnja Zagrebačkog velesajma te inicirao općeniti gospodarski razvoj grada. U više navrata odupro se pokušajima da se Zagrebački velesajam preseli u Beograd. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim vlastima, a 1962. smijenjen je s mjesta gradonačelnika.

Holjevac je i jedan od potpisnika čuvene Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine, nakon čega je podvrgnut partijskoj istrazi te prisiljen na povlačenje iz javnog života. Dvije godine kasnije isključen je iz partije.

Većeslav Holjevac umro je u Zagrebu 1970. godine.