Posljednjih dana raste napetost na ukrajinsko-ruskoj granici, na kojoj se gomila ruska vojska i teško naoružanje, kao i na granici s Bjelorusijom, gdje se navodno izvode zajedničke vojne vježbe. Nakon propalih pregovora u Ženevi i Bruxellesu između Rusije, SAD-a i NATO-a, u Ženevi su se prošlog petka ponovo sastali šefovi ruske i američke diplomacije, Sergej Lavrov i Anthony Blinken, da bi pronašli mirno rješenje jedne od najvećih vojnih i sigurnosnih kriza u posljednjem desetljeću. Budući da Amerika nije sigurna da će EU prema Rusiji zauzeti jedinstveni stav zbog različitih ekonomskih interesa, ovog ponedjeljka, 24. siječnja, održao se sastanak ministara vanjskih poslova svih zemalja članica u Bruxellesu, na kojem je virtualno sudjelovao i američki državni tajnik.

I dok je Velika Britanija počela opskrbljivati Ukrajinu protutenkovskim oružjem, a Kanada je rasporedila mali kontingent specijalnih snaga u Kijevu, Ukrajina je navodno bila šokirana prošlotjednom izjavom američkog predsjednika Joea Bidena da Zapad možda neće biti jedinstven u sankcijama prema Rusiji ako ona izvede tek manji prodor na ukrajinski teritorij. Kasnije je to popravio tvrdnjom da će, ako i jedan ruski vojnik stupi na tlo Ukrajine, Rusija to skupo platiti sankcijama velikih razmjera. U međuvremenu je SAD poslao 200 milijuna dolara vrijedno „smrtonosno“ oružje Ukrajini. Ali Rusija optužuje Zapad da naoružava Ukrajinu i tvrdi da NATO planira okupaciju. Vladimir Putin uvjerava svjetsku javnost da ne planira invaziju i da ima pravo raspoređivati vojnike na svom teritoriju kako želi. Uvjet Rusije da povuče vojsku je da se SAD u pisanom obliku obveže da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a, na što američka strana ne pristaje.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s ukrajinskim veleposlanikom u Hrvatskoj Vasiljom Kiriličem koji je u Zagreb stigao 2019. s pozicije zamjenika ravnatelja Uprave za konzularne poslove – načelnika sektora za konzularnu zaštitu Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine. Prije toga bio je na diplomatskim mandatima u Austriji i Bugarskoj, a obnašao je i dužnost glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine. Po obrazovanju doktor političkih znanosti, doktorirao je na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču. Od 1999. godine bio je na vodećim pozicijama u tijelima državne uprave i autor je prvog ukrajinskog diplomatskog kalendara i studije „Svijet o Ukrajini i Ukrajincima“

NACIONAL: Napetost na granicama Ukrajine raste nakon što su rusko-zapadni pregovori u Ženevi i Bruxellesu propali. Rusija optužuje NATO da želi okupirati Ukrajinu, s druge strane gomila se ruska vojska na ukrajinskim granicama. Vidite li način da se ova situacija, opasna za cijeli svijet, smiri?

Nekad je veliki Hrvat Miroslav Krleža bio uvjeren da je “Europa samotna kuća u kojoj zločin spi”. S točke gledišta današnjeg dana, Europa je snažna jer je ujedinjena, a snaga se očituje u jedinstvu. No zločin više ne spava, nego se probudio i postao prijetnja miru u Europi i svijetu. Postoji samo jedan način da se izbjegne ova prijetnja, kao i prijetnja početka novog rata u Europi – Ruska Federacija mora prestati prijetiti Ukrajini agresijom, prestati s gomilanjem vojnih snaga i naoružanja na granici s Ukrajinom, mora povući svoje trupe iz privremeno okupiranih regija, Donjecke i Luganske oblasti te prekinuti podržavati separatističke formacije. Sve je javno, ništa nije tajno – Rusija na agresivan, vojni način nastoji odrediti svoju sferu utjecaja. I postavlja pisane zahtjeve svjetskoj zajednici. Ovo je prahistorijski, brutalan način ponašanja. Imperijalni. Ova militantna namjera Ruske Federacije mora se snažno i nedvojbeno spriječiti kako se ne bismo morali oduprijeti agresiji.

NACIONAL: Ključni ruski zahtjev u pregovorima o “sigurnosnim garancijama za Rusiju” je odustajanje od daljnjeg proširenja NATO-a na istok. SAD je taj zahtjev odbacio. Koliko je Ukrajina zainteresirana za članstvo u NATO-u i postoji li za to potpora građana, osobito onih ruskog porijekla?

Ukrajina je neovisna demokratska država. Ukrajina ima dugu i složenu povijest borbe za svoju državu. Prije više od 100 godina mlada ukrajinska država, Ukrajinska Narodna Republika, izgubila je državnost agresijom boljševičke Rusije. Godine 1917. boljševici su na granici s Ukrajinom počeli koncentrirati rusku crvenu vojsku, a kao razlog invazije nazvali su “kontrarevolucionarni ustanak” na Donu, i ruske crvene postrojbe ušle su u ukrajinski Harkiv. I dok su ruske crvene trupe Muravjova i Antonova-Ovsejenka osvajale jedan ukrajinski grad za drugim, boljševički povjerenik za vanjske poslove boljševičke Rusije Lav Trocki izjavio je da “u Ukrajini nema nikakvih okupatorskih vojski”. Prisjetite se izjava sadašnjeg vodstva Ruske Federacije o tome da “tamo nas nema”. A prisutnost ruske vojske na privremeno okupiranim područjima Donbasa potvrđuje velika količina dokumentarnih i materijalnih dokaza koje je Ukrajina predočila UN-u, NATO-u i EU-u. Stalna prijetnja Ukrajini koju provodi Ruska Federacija postala je razlog traženja formata za zaštitu njezine državnosti. A takva jest obrambena alijansa država članica NATO-a koja je organizacija kolektivne sigurnosti, obrane i suzdržavanja. Članstvo Ukrajine u NATO-u strateški je prioritet, utvrđen u ustavu Ukrajine. Podrška Ukrajinaca članstvu u NATO-u stalno raste. Prema istraživanju neovisnih centara, 61,2% Ukrajinaca podržava ulazak u NATO. I ova brojka raste. Ruska agresija motivira Ukrajince da podrže ulazak u Alijansu.

NACIONAL: Bilo je prigovora da EU nije bio uključen u te pregovore, iako je zainteresirana strana. Može li Europska unija sa svojim institucijama pridonijeti pronalaženju rješenja?

Europska unija je pouzdan partner Ukrajine, snažno podupire teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine te ulaže napore u obnavljanje Normandijskog formata kao platforme za pregovore o okončanju agresije na Ukrajinu. EU je dao jasnu poruku Ruskoj Federaciji da će svaka agresija na Ukrajinu imati političke posljedice i veliku ekonomsku cijenu za Rusiju. Europska unija u tijesnoj je koordinaciji sa svojim transatlantskim partnerima. Zajedničke koordinirane akcije snažna je preventivna mjera. I vjerujem da je učinkovita.

NACIONAL: Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno je bio u službenom posjetu ruskom kolegi Sergeju Lavrovu. Do sada je Finska uvijek posredovala između Zapada i Rusije. Može li Hrvatska odigrati ulogu posrednika između EU-a, Ukrajine i Rusije?

Nadam se da je posjet ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana Rusiji, pored bilateralne dimenzije, bio poruka Ruskoj Federaciji da prekine agresiju na Ukrajinu te izražaj podrške teritorijalnog integriteta i suvereniteta naše države.

NACIONAL: Hrvatska i Rusija su u dobrim odnosima, kao i Hrvatska i Ukrajina. Je li to kontradiktorno?

Hrvatska je prijatelj Ukrajine. Hrvatska i Ukrajina dvije su zemlje koje spaja slična sudbina. Hrvatska čvrsto i dosljedno podupire teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Hrvatska je promicatelj europskih integracija Ukrajine. Tijekom službenog posjeta Ukrajini, 8. prosinca 2021., predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij potpisali su zajedničku Deklaraciju o europskoj perspektivi Ukrajine. Hrvatska zajedničkim stavom s EU-om i NATO-om podržava Ukrajinu na međunarodnim platformama. I mi cijenimo podršku Hrvatske. Temelj naših prijateljskih odnosa čvrst je i provjeren. U mislima su mi riječi još jednog velikog Hrvata, Ljudevita Gaja: “Nas je nekad jedna majka draga rodila, jednim nas, Bog joj plati, mlijekom dojila”.

‘Samit EU-Ukrajina koji se održao u Kijevu 12. listopada 2021. označio je značajan napredak Ukrajine prema Europskoj uniji. Idemo dalje. Sigurno i odgovorno’, kaže ukrajinski veleposlanik. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Hrvatski premijer Plenković svojevremeno je predlagao da se na Ukrajinu i povratak okupiranih teritorija primijeni koncept mirne reintegracije kao u slučaju hrvatskog Podunavlja. Ruska strana tu ideju ne prihvaća, je li takav koncept uopće primjenjiv u Ukrajini?

U novijoj europskoj povijesti samo su dvije zemlje morale braniti svoju državu od vanjske agresije, Hrvatska i Ukrajina. Hrvatska je obranila svoju državu, obranit će i Ukrajina. Hrvatska je stekla jedinstveno iskustvo mirne reintegracije Podunavlja. Ovo iskustvo mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija vrlo je korisno za Ukrajinu. Ukrajina je mirna zemlja. Predani smo načelu mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija u skladu s ukrajinskim zakonom. Cijenimo inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, velikog prijatelja Ukrajine, za osnivanje radne skupine za proučavanje iskustva mirne reintegracije privremeno okupiranih teritorija. Ovdje je ključna riječ – mirne. Radna skupina aktivno djeluje i mnogi elementi hrvatskog iskustva od velikog su interesa za Ukrajinu. Iskustvo je potrebno proučiti, analizirati, osmisliti mogućnost njegove primjene i u kojim područjima.

NACIONAL: Nedavno je na ukrajinske institucije izvršen kibernetički napad sa zastrašujućim prijetnjama. Jesu li ukrajinski istražitelji uspjeli otkriti tko je odgovoran i koliko je to ugrozilo funkcioniranje države?

Protiv Ukrajine se od 2014. vodi hibridni rat koji kombinira različite oblike agresije. Jedan od oblika agresije je kibernetički napad na državne institucije Ukrajine. Tijekom ovog razdoblja Ukrajina je doživjela više od jednog kibernetičkog napada te ojačala svoju otpornost i sposobnost brzog obnavljanja informacijskih sustava. Aktivno surađujemo s našim partnerima u području kibernetičke sigurnosti. Prema informacijama naših partnera, kibernetički napad potječe s teritorija agresora.

NACIONAL: Europska unija poziva i Rusiju i Ukrajinu da se pridržavaju Ugovora iz Minska koji prije svega znači prekid vojnih sukoba u Donbasu. Ruska strana optužuje Ukrajinu da krši taj ugovor i tvrdi da je Krim ruski. Kako to komentirate?

Zauzimanje Autonomne Republike Krim (ARK) koje su provele vojne jedinice Ruske Federacije započelo je u veljači 2014. invazijom na ARK vojne postrojbe glavne obavještajne uprave ministarstva obrane RF-a. Već 27. veljače ruski specijalci zauzeli su zgrade Vrhovne Rade Autonomne Republike Krim i vlade. Dakle, zauzimanje ARK-a odigralo se prema brutalnom scenariju. Zauzevši sve upravne zgrade i promijenivši rukovodstvo vlasti, okupatori su odlučili održati takozvani referendum kako bi “legitimirali” svoje brutalne postupke. Takozvani referendum o pripajanju Krima Rusiji održan je 18. ožujka 2014. u organizaciji skupine zastupnika provladine stranke državne dume RF-a. Podsjećam da se vojna invazija dogodila u veljači 2014. Dakle, činjenice o zauzimanju Krima vrlo su jednostavne i jasne. Zbog toga je UN usvojio nekoliko rezolucija u kojima se osuđuje okupacija ARK-a i teška kršenja ljudskih prava na okupiranom poluotoku Krimu. Ukrajina je spremna slijediti odredbe Ugovora iz Minska, ali njegova provedba mora početi od sigurnosti. I Rusija mora početi od sigurnosti kao ključnog uvjeta za provedbu odredbi Ugovora iz Minska.

NACIONAL: Premijer Plenković se još kao zastupnik u Europskom parlamentu zalagao za članstvo Ukrajine u EU-u. U ovakvim okolnostima, kada je blokirano otvaranje pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, iako su ispunili uvjete, a ostale zemlje Zapadnog Balkana o tome ne mogu ni sanjati, kolike su šanse da se Ukrajina pridruži EU-u? Protivi li se Rusija i tome?

Već sam govorio o europskim integracijama kao prioritetu ukrajinske unutarnje i vanjske politike. Ukrajina ima snažnu podršku za ulazak u EU. Nastavljamo sa sustavnim reformama i idemo prema EU-u. Summit EU-Ukrajina koji se održao u Kijevu 12. listopada 2021. označio je značajan napredak Ukrajine prema Europskoj uniji. Idemo dalje. Sigurno i odgovorno. A mišljenje Rusije za nas nije važno. To je odluka Ukrajine i Ukrajinaca kao Europljana. Vraćamo se kući, u ujedinjenu Europu.

NACIONAL: Zbog smanjenja isporuke ruskog plina Europi cijene energenata su u porastu i prema prognozama još će rasti. Ruski predsjednik Putin optužio je Njemačku da preprodaje ruski plin Ukrajini i Poljskoj i da je to uzrok tako velikom poskupljenju. Kako to komentirate?

Rusija nastavlja ucjenjivati i koristiti plin kao oružje u međunarodnim odnosima. Cilj je potkopati jedinstvo u Europi. Ukrajinski plinski transportni sustav ima otprilike dvostruko veći kapacitet slobodnog tranzita od Sjevernog toka 2. Stvarna tržišna potreba za dodatnim rutama transporta plina u Europi nikada nije postojala. Jedini razlog zašto ih je Moskva uvijek imala je čisto politički. Osim toga, trenutna nestašica plina na europskom tržištu sugerira da dodatne rute ne jamče dodatne opskrbe. Nazovimo stvari pravim imenima. Rusija ograničava izvoz kako bi dodatno povećala cijene plina, stvorila energetsku krizu i opravdala pokretanje Sjevernog toka 2. Uvjereni smo da bi Ukrajina trebala biti uključena u proces certificiranja Sjevernog toka 2 tijekom razmatranja ovog pitanja u Europskoj komisiji. Solidarnost je ključni čimbenik koji nas treba ujediniti i učiniti jačima, između ostalog i u energetskoj sigurnosti.

NACIONAL: Kako ocjenjujete bilateralne odnose Ukrajine i Hrvatske na gospodarskom i kulturnom planu?

Godine 2022. ćemo obilježiti 30. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske. Međutim, ukrajinsko-hrvatski odnosi sežu stoljećima unatrag. U svim fazama svog razvoja Ukrajinci i Hrvati osjećali su se povezanim. Nije slučajno da je Hrvatska u SFRJ-u od 1974. bila pobratimljena republika Ukrajine u SSSR-u. Jedan od prvih inozemnih posjeta prvog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana bio je Ukrajini, od 20. do 21. svibnja 1991. Prisjetimo se da je 19. svibnja 1991. u Hrvatskoj održan referendum o neovisnosti, čije je rezultate Tuđman službeno primio i objavio upravo u Kijevu. Ukrajina je bila prva država članica UN-a koja je 11. prosinca 1991. priznala državnu neovisnost Hrvatske. To su neki od osnova čvrstog temelja suvremenih ukrajinsko-hrvatskih odnosa. Politički dijalog na najvišoj i visokoj razini je intenzivan – 2021. predsjednik Vlade Andrej Plenković dva puta je boravio u Ukrajini, a brojni su kontakti ostvareni i na ministarskoj razini. U 2021. robna razmjena između Ukrajine i Hrvatske porasla je za 24,6%, a postotak Ukrajinaca koji su posjetili Hrvatsku u turističke svrhe bio je 86,3% veći nego 2020. Hrvatska je omiljeno odredište Ukrajincima. Radimo na novim zajedničkim projektima u području energetike, poljoprivrede i digitalnih tehnologija. Prostor za suradnju širi je nego što se čini i s velikim mogućnostima. Posebno područje suradnje je rehabilitacija branitelja Ukrajine i njihovih obitelji na jadranskoj obali.