Varaždinski Varteks, nekad ugledni tekstilni div i najpoznatija tvornica odjeće u bivšoj državi, koja je danas na koljenima i na rubu propasti, još čeka rasplet događaja koji će joj odrediti sudbinu. U međuvremenu je smijenjena Uprava, na njezino je čelo došao Karlo Koprek, dioničari su na izvanrednoj Glavnoj skupštini krajem svibnja izglasali povlačenje dionica Varteksa sa liste Zagrebačke burze, donesena je i odluka o smanjenju temeljnog kapitala tvrtke kako bi se sanirao dio dugovanja, te odluka o dokapitalizaciji.

A sudbina Varteksa je u rukama Zagrebačke banke i Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), najvećih vjerovnika tvrtke, od kojih Uprava i radnici očekuju pozitivan odgovor na zahtjev da se obje banke barem privremeno odreknu dijela svojih potraživanja koja su trebala biti namirena prodajom jedne od tvrtkinih nekretnina kako bi Varteks tim novcem mogao nesmetano nastaviti s proizvodnjom i tako im naknadno vratiti ranije odobrene zajmove.

Jedan od najvećih dioničara Varteksa Stjepan Čajić Nacionalu je kazao da ipak, unatoč svim teškoćama, ne gubi nadu i vjeruje u spas tvrtke u koju je do sada uložio nemali novac, dijelom i bez čvrste garancije povrata, i koji je svojim pozajmicama praktički omogućio isplatu plaća radnicima.

Upitali smo Upravu Varteksa razgovaraju li sa vjerovnicima, posebno sa dva spomenuta najveća vjerovnika o kojima ovisi budućnost tvrtke te što su do sada dogovorili i postoji li dobra volja ZABA-e i HBOR-a da im izađu u susret i privremenim odricanjem od naplate potraživanja omoguće nastavak proizvodnje, što je u interesu svih dionika ove priče.

Zanimalo nas je i je li Uprava do sada razgovarala sa predstavnicima Ministarstva gospodarstva o mogućem njihovom uključivanju u proces iznalaženja prihvatljivog rješenja za Varteks, te smo postavili i posve konkretno pitanje koliko je realna mogućnost da Uprava i dioničari izvuku Varteks iz sadašnje nepovoljne situacije i omoguće nastavak redovnog poslovanja.

No iz Uprave puna tri dana nisu našli vremena odgovoriti na Nacionalova pitanja, pravdajući se brojnim sastancima u Zagrebu.

Župan Stričak: Nisam čuo konkretan poslovni plan za spas Varteksa

Kontaktirali smo i varaždinskog župana Anđelka Stričaka, kojega smo upitali je li na bilo koji način bio uključen u proces spašavanja Varteksa, odnosno jesu li mu se članovi Uprave obratili s molbom za pomoć. On nam je potvrdio da su mu se iz Uprave Varteksa doista javili prije nekoliko tjedana.

„Nazvali su i zatražili sastanak. Našli smo se i porazgovarali, tražili su od mene da pokušam razgovarati sa predstavnicima HBOR-a kako bi banka izašla u susret Varteksu i omogućila mu dobivanje sredstava za nastavak proizvodnje“, objasnio je Stričak.

Varaždinski župan Anđelko Stričak

HBOR, kaže on, ima jasna pravila i što god bude u mogućnosti učiniti  svakako će učiniti u korist Varteksa i izaći će im u susret. No Stričak tvrdi da je konačna odluka o budućnosti tvrtke ipak na Upravi i na dioničarima koji moraju napraviti prvi korak i  odrediti što sa Varteksom žele.

„A ja na sastanku nisam čuo nikakav konkretan poslovni plan i program za spas tvrtke. Stalno sam slušao priče o stečajevima, predstečajevima, problemima, ali ne i konkretne planove na koji način će razvijati proizvodnju, koliko će radnika zadržati i slične konkretne informacije“, kazao je.

Stričak podsjeća da je on uvijek otvoren za razgovor sa predstavnicima tvrtke i to, kako kaže, najviše zbog radnika. „Varteks je oduvijek bio sinonim za Varaždin. Kad ste spomenuli Varaždin mnogima je prva asocijacija bila upravo Varteks. Ta je tvrtka oduvijek bila dio grada, zapošljavala je veliki broj Varaždinaca i svima nama je u interesu da on opstane. No konačna je riječ na Upravi i dioničarima, jer Varteks je ipak privatna tvrtka“, objasnio je.

Drugi najveći dioničar Varteksa Stjepan Čajić, koji u svojim rukama drži 24,4 posto dionica, nije htio komentirati pregovore koje Uprava vodi s bankama oko mogućeg kreditiranja Varteksa, no Nacionalu je rekao da se aktivno traže načini da tvrtka opstane i da se nađe svima prihvatljivo rješenje koje će biti temelj za rješavanje sadašnjeg problema.

„Želja nam je naći rješenje koje će biti u interesu radnika, dobavljača i vlasnika, odnosno cilj nam je izbjeći stečaj u kojem svi gube“, objasnio je. Na pitanje kakve povratne informacije ima i hoće li sva dosadašnja nastojanja dati neki konkretan rezultat te hoće li dobavljači kao vjerovnici prihvatiti ponuđene opcije Čajić odgovara da on nije u kontaktu s dobavljačima.

Stjepan Čajić ne odustaje, vjeruje u spas Varteksa

„Ja osobno nisam u kontaktu sa dobavljačima kojima je Varteks ostao dužan. To je pitanje za Upravu. No znam da je račun tvrtke blokiran jer je Varteks sam sebe ovršio zbog neisplaćenih plaća, pa dobavljači i njihove tražbine ne čine neku bitnu razliku u ovom trenutku, odnosno njihov odgovor nije presudan“, protumačio je Čajić.

Zanimalo nas je stoga što Čajić kao jedan od najvećih dioničara može učiniti kako bi se Varteks izvukao iz sadašnje pat-pozicije. „Ja aktivno tražim način i istražujem razne mogućnosti da riješimo ovu situaciju. Bilo je spomena i o kreditu s moje strane, no ja sam nastojao osigurati da mi se ta pozajmica vrati“, kazao nam je Čajić.

Naime, on je u travnju ove godine Varteksu odobrio pozajmicu kako bi se radnicima isplatile plaće, no kao uvjet za isplatu pozajmice zatražio je da mu se novac vrati od prodane nekretnine od koje se trebao vraćati raniji zajam Zagrebačke banke i HBOR-a.

No ni HBOR ni Zagrebačka banka nisu pristali na taj zahtjev, pa još uvijek nije jasno kako će Varteks Čajiću vratiti pozajmicu. I on sam Nacionalu je rekao da još nema osiguran izvor iz kojega će se pozajmica vratiti, no predočio nam je pismo koje je prošle godine dobio od predsjednice Radničkog vijeća Božice Čićek-Mutavdžić, u kojem ona u ime radnika Varteksa izražava zahvalnost na činjenici da su plaće tijekom 2021. i 2022. godine isplaćivane upravo zahvaljujući Čajiću te ga mole da se aktivnije angažira u sve procese u Varteksu, a posebno u traženju izlaza za opstanak tvrtke.

HBOR

No bez obzira na sve prepreke Čajić, čini se, ipak ne odustaje. Na posve konkretno i direktno pitanje je li moguće spasiti Varteks Čajić, uz kraću stanku i s dozom opreza, odgovara: „Vjerujem da jest. Vjerojatno će to zahtijevati određene kompromise svih dionika uključenih u proces i nužnu reorganizaciju poslovanja tvrtke. Dosadašnji način poslovanja Varteksa pokazao je brojne nedostatke i tu će trebati učiniti značajne promjene.“

Opcije izlaska iz krize: novi kredit, dokapitalizacija ili prodaja nekretnina

Procjenjujući iz kojih bi se izvora mogao namaknuti novac za spas Varteksa, Čajić kaže da je jedna od opcija novi kredit, potencijalna dokapitalizacija ili pak od prodaje nekretnina u vlasništvu tvrtke.

„Ova zadnja opcija uvelike ovisi o pristanku svih vjerovnika. Uglavnom, rješenje problema nije na dioničarima, već na Upravi koja mora ispregovarati moguće načine za spas Varteksa. Ja i dalje poduzimam sve što mogu sa svoje strane, nadam se uspjehu i vjerujem u Upravu i Nadzorni odbor“, kazao nam je na kraju razgovora Stjepan Čajić.

Iz Ministarstva gospodarstva, kojemu je na čelu novi ministar Ante Šušnjar i koje smo također upitali jesu li im se članovi Uprave Varteksa obraćali s molbom za bilo kakav vid pomoći, stiže odgovor da je bivši ministar Damir Habijan, zajedno sa predstavnicima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, 10. svibnja ove godine održao sastanak s predstavnicima sindikata radnika Varteksa, a dan kasnije, 11. svibnja, i sa članovima Uprave tvrtke.

Na sastanku im je, kako navode u svojem odgovoru, bivši ministar Habijan predstavio mjere kojima, u okvirima zakonske nadležnosti, mogu pomoći Varteksu kao privatnoj tvrtki.

Među mjerama je bila i mogućnost korištenja jednokratne novčane pomoći za poduzetnike koji se nalaze u poteškoćama „rescue aid“, a prema smjernicama EU-a. Ta novčana pomoć, kako se navodi, može trajati dok se tvrtkaloni na noge te donese određeni plan operativnog i financijskog restrukturiranja.

Ministarstvo gospodarstva: Varteks je već koristio mjere pomoći za poslodavce s poteškoćama u poslovanju

Kao jedna od mjera pomoći ponuđena je i mjera skraćivanja radnog vremena, a s ciljem očuvanja radnih mjesta, koja je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalnog rada. Ta je mjera namijenjena poslodavcima s teškoćama i provodi se putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a  njezin cilj je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji imaju privremenih poteškoća u poslovanju.

Damir Habijan. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Mjeru je koristio i Varteks, tvrde u Ministarstvu, te im je 2020. godine isplaćena naknada u iznosu od 750.335,65 eura, a 2021. godine dodatnih 1.096.135,43 eura. Osim mjere Skraćivanje radnog vremena, Varteks je koristio i Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19), u okviru koje im je u svibnju 2020. isplaćeno 1.411.672,67 eura.

U ovom trenutku, navode iz Ministarstva gospodarstva, „Varteks može koristiti sve aktivne mjere u istom intenzitetu kao i drugi poslodavci na tržištu“.

 Priča o Varteksu jedna je od klasičnih priča hrvatske poslijeratne pretvorbe i privatizacije, jedna od onih koje su 90-ih godina prošlog stoljeća pripovijedale o tome kako su mutne zakulisne igre i pohlepa uspjele nekad najveće i najstabilnije kompanije u samo nekoliko godina pretvoriti u „socijalne slučajeve“ i dovesti ih do ruba ponora.

Varteks je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća bio pojam velike tekstilne tvrtke koja je, iako je poslovala u nekadašnjoj socijalističkoj državi, uspješno surađivala sa velikim modnim kućama u svijetu.

12.000 Varteksovih zaposlenika je u zlatno doba tvrtke šivalo odjeću za modne kuće poput Dolce Gabbana, Versace, J. Lindeberg, Hugo Boss, Levi’s. Više od 80 posto proizvodnje izvozilo se u Veliku Britaniju, SAD, skandinavske zemlje, Njemačku i mnoge druge. Varteksova muška odijela nosila su se u cijelom svijetu i oduvijek su bila pojam elegancije i modnog ukusa.

Tko je bacio oko na vrijedne Varteksove nekretnine?

No početkom 90-ih stiže nova država, kreće privatizacija a s njom i problemi za Varteks koji ima tu „nesreću“ da se prostire na više od 260.000 kvadratnih metara vrlo atraktivnog terena na koji su oko bacili mnogi.

I Melita Kliček, zamjenica predsjednika radničkog sindikata Varteksa, nedavno je u HRT-ovoj emisiji Labirint posve otvoreno izjavila da su proteklih desetljeća mnogi obećavali da će spasiti Varteks, no da ih u stvarnosti nitko doista nije želio spasiti. „Nekoliko se struja bori za parcelu Varteksa. Nitko nas nije spašavao. Zapravo su nas svi nastojali prigrabiti“, kazala je Kliček.

Nakon provedene privatizacije većinski paket dionica došao je u ruke varaždinskih obitelji Igrec i Košćec, a dužnost generalnog direktora tvrtke od 1994. do 2001. godine obnašao je Anđelko Herjavec.

Već početkom 2000.-tih godina, nakon što je 2001. dužnost izvršnog direktora preuzeo bivši ministar financija Borislav Škegro (koji je u tvrtki ostao do 2003.), pojavljuju se prvi signali koji su dali naslutiti da su nekretnine Varteksa postale vrlo zanimljive nekim pojedincima i tvrtkama, a posebno nakon što je Urbanistički zavod Grada Zagreba 2006. godine izradio elaborat o prenamjeni nekretnina u posjedu tvrtke.

Iduće, 2007. godine  pod nerazjašnjenim je okolnostima Varteks grubo oštećen, nakon što je tadašnja Uprava dozvolila da se robna kuća u vlasništvu tvrtke u centru Beograda, čija je vrijednost ranije bila procijenjena na tri milijuna eura, proda za svega 650.000 eura. Nekoliko mjeseci kasnije novi je vlasnik istu tu zgradu na atraktivnoj lokaciji na beogradskim Terazijama preprodao za četiri puta veći iznos, odnosno za 2,35 milijuna eura.

Već je tada bilo jasno da varaždinski tekstilni div ima velike probleme s likvidnošću, jer je 2013.  godine izgubio unosan ugovor sa američkim Levi’som koji je donosio gotovo 15 posto ukupnog godišnjeg prihoda.

Varteks, foto: Vedran Peteh / CROPIX

Iste je godine, u nastojanju da se osigura novac za nastavak poslovanja, prodana velika zgrada Varteksa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu za 15,7 milijuna eura. No ni taj novac nije uspio donijeti stabilnost poslovanja.

U međuvremenu je pokrenuta i predstečajna naglodba, a onda je Varteks 2017. godine pokušala preuzeti britanska investicijska kompanija Valtegra LLP, ponudivši za 48,6 posto dionica svega pet milijuna eura, no uz zahtjev da se smanji vrijednost pojedinačne dionice na burzi. Kratko nakon toga Britanci su iz nepoznatih razloga odustali i povukli svoju ponudu.

Čeka se odgovor banaka

Varteks je 2018. godine dokapitalizirao domaći investicijski mag Nenad Bakić, koji je vjerovao da će svježim kapitalom pokrenuti proizvodnju, vratiti nagomilane dugove i izvući tvrtku s ruba ponora. Uložio je više od 20 milijuna kuna i time postao većinski vlasnik dionica sa preko 81 posto udjela u tvrtki.

I doista, proizvodnja je krenula, kreirane su nove modne kolekcije i radnici su prionuli poslu vidjevši konačno svjetlo na kraju mračnog tunela.

No onda se dogodila korona. 2020. i 2021. godine prodaja je gotovo stala, a raskid unosnog ugovora sa modnom kućom Hugo Boss – koji se povukao zbog vlastitih problema u poslovanju uzrokovanih pandemijom – dotukao je Varteksovce koji su se tek počeli podizati na noge.

Kad je Varteks ponovo posrnuo, tadašnji predsjednik Uprave Tomislav Babić predložio je stečaj tvrtke, koji Nadzorni odbor nije prihvatio, što je Nenada Bakića potaknulo da odustane od daljnjih ulaganja u tvrtku. Prodao je svoj paket dionica i posve se povukao iz posla.

U prvoj polovini ove godine prodana je jedna Varteksova nekretnina, a tim se novcem trebao vratiti dio duga Unicreditu, odnosno Zagrebačkoj banci i HBOR-u kao dvama najvećim vjerovnicima.

Uprava je, u želji da pokuša spasiti tvrtku, od oba vjerovnika zatražila da se privremeno odreknu tog novca kako bi se ta sredstva uložila u pokušaj ponovnog pokretanja poslovanja. No dobili su negativan odgovor. A kako je odbijenica stigla i iz HBOR-a kao državne banke, to je samo potaknulo ranije priče o tome da je nepoznat netko bacio oko na vrijedne Varteksove nekretnine u samom središtu grada.

Početkom lipnja ove godine radnici su krenuli u štrajk tražeći isplatu zakašnjelih plaća. Prekinuli su ga 14. svibnja nakon što su dobili garancije da će im sve  zaostale plaće biti isplaćene. Tu je u priču uskočio Stjepan Čajić kao drugi najveći dioničar, ponudivši zajam kako bi se plaće isplatile i radnici vratili na posao.

To je i učinjeno, no podsjećamo, Čajić još čeka garanciju za povrat pozajmice. A Varteksovi radnici i Uprava još čekaju odluku banaka o svojoj sudbini. Čekanje je kroz godine upropastilo Varteks.