Polovica varaždinskih srednjoškolaca smatra da je Hrvatska pobijedila u Drugom svjetskom ratu, a polovica da je izgubila, što je samo jedan od pokazatelja novog istraživanja koje smatra da oni uglavnom znaju osnovne informacije o fašizmu, antifašizmu i Holokaustu, ali da složenije ne razumiju tako dobro.

Vladimir Huzjan sa Zavoda HAZU u Varaždinu proveo je anketu među 356 učenika iz devet od ukupno 11 srednjih škola u Varaždinu. Anketa je dio obilježavanja 80. obljetnice progona Židova u Varaždinu. Nastala je na prijedlog Zavoda za znanstveni rad HAZU, pod pokroviteljstvom Varaždinske županije, Grada Varaždin i javnih ustanova u gradu, a objavljena je u novom broju znanstvenog časopisa Review of Croatian History.

Autor ističe da su učenici u prvom dijelu ankete, u kojem su trebali odabrati jedan od tri odgovora, u 82 posto slučajeva znali što je je fašizam i tko je od ponuđenih povijesnih osoba fašist.

Također, 95 učenika zna što je antifašizam, a 81 posto ih ispravno određuje tko je od ponuđenih osoba antifašist. No, istraživač uočava da 38 posto varaždinskih srednjoškolaca ne prepoznaje simbole antifašizma. Njih 24 posto, naime, smatra da je to stilizirano slovo U, a 14 posto kukasti križ, dok 36 posto ne zna da je ustaštvo bilo fašistički pokret.

Gotovo svi učenici (99 posto) znaju da je Jasenovac bio najveći koncentracijski logor u NDH, a nitko nije odgovorio da u NDH nije bilo logora.

Njih 91 posto točno su odgovorili što je Holokaust, pa autor zaključuje da su varaždinski srednjoškolci upoznati i razumiju stradanja Židova i drugih naroda u koncentracijskim logorima koje su uspostavile vlasti NDH.

Gotovo podjednako da je Hrvatska pobijedila i izgubila u Drugom svjetskom ratu

No, u drugom dijelu, gdje se ispitivalo mišljenje učenika, došlo je do odstupanja koja pokazuju da dio srednjoškolaca ne razumije događaje u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata.

Više od trećine ispitanika nije dalo zadovoljavajuće odgovore na izjavu da su “Ante Pavelić i ustaški pokret odgovorni za osnivanje koncentracijskih logora u NDH te za progon i ubijanje Židova, Srba, Roma, politički nepodobnih Hrvata i drugih disidenata vlasti NDH”. Njih 25 posto nije se moglo odlučiti, pet posto se djelomično ne slaže, a pet posto se u potpunosti ne slaže s tom tvrdnjom.

Što se tiče pozdrava Za dom spremni, 46 posto varaždinskih srednjoškolaca smatra da je to ustaški pozdrav, a osam posto da nije.

Učenici su u odgovorima bili neodlučni na tvrdnju da je “ustaštvo rezultat želje Hrvata za samostalnom državom” – 35 posto ih nema o tome stav, a jednako toliko ih se donekle slaže s ponuđenom tvrdnjom.

Na pitanje je li po njihovom mišljenju Hrvatska izgubila ili dobila u Drugom svjetskom ratu, ispitanici su dali oprečna mišljenja: 51 ih smatra da je Hrvatska izgubila, a 49 posto da je pobijedila.

Zašto je Hrvatska pobijedila /izgubila?

Autor je zatražio učenička objašnjenja o tome zašto je Hrvatska pobijedila u Drugom svjetskom ratu, odnosno izgubila ako tako misle. Izdvojio je po deset odgovora, od kojih se ovdje predstavljaju neki.

Na pitanje zašto je Hrvatska pobijedila, neki su kazali: “pobijedila je zbog partizanskog pokreta koji je nastao u Hrvatskoj”, “zato što se između dva zla biralo manje zlo, odnosno komunizam na čelu s Titom, koji bi, da nije počinio neke zločine, bio jedan od najpoznatijih ljudi u povijesti Hrvatske”, “zato što se na neki način uspjela osloboditi fašizma i nacizma i uspjela je vratiti neke otete prostore”, te “zato što je odlučila stati na stranu saveznika koji su se borili protiv nacizma i fašizma”.

Među 10 odabranih objašnjenja učenika zašto je Hrvatska izgubila u Drugom svjetskom ratu nalaze se i ova: “zato što je najveći dio Hrvatske pripao NDH koja je bila na Hitlerovoj strani i ta je strana izgubila u ratu”, “izgubila je jer su nakon rata i partizani činili određene zločine, a stanovništvo se masovno iseljavalo iz Hrvatske i bila je u gospodarskom kolapsu”, “zato što smatram da su brojne žrtve koje su bile posljedica ustaškog djelovanja najveći gubitak svake pobjede”, te “zato što ni nakon Drugog svjetskog rata nije dobila neovisnost kakvu je željela”.

Možemo reći da srednjoškolci usvajaju gradivo iz školske lektire, ali na njihova mišljenja i stavove utječu i drugi izvori kao što su obitelj, prijatelji, suvremeni internetski mediji itd., kaže autor i zaključuje: Varaždinski srednjoškolci na nekim su primjerima pokazali koliko.