U ponedjeljak se u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva održala panel rasprava o pravnoj regulaciji SLAPP tužbi u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Riječ je, podsjetimo, o kratici za Strategic Lawsuits Against Public Participation, odnosno za neutemeljene, ili pretjerane tužbe protiv onih koji postavljaju pitanja od javnog interesa, kritiziraju ili prenose poruke koje su neugodne za tužitelje, najčešće za državne organe, poslovne korporacije ili političke dužnosnike.
Hrvatsko novinarsko društvo godinama prikuplja podatke o ukupnom broju tužbi protiv medija i novinara za povredu ugleda i časti. Prema posljednjim rezultatima te ankete iz ožujka prošle godine, u Hrvatskoj je bila aktivna najmanje 951 tužba za povredu ugleda i časti protiv medija i novinara od kojih su tužitelji potraživali gotovo 77 i pol milijuna kuna. Inače, Hrvatska je neslavni rekorder po broju SLAPP tužbi među svim članicama Europske komisije.
U programu Radio Nacionala gostovala je Vanja Jurić, odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo i slobodu izražavanja te članica stručne skupine Europske komisije za SLAPP tužbe.
Prema njenim informacijama, Hrvatska je u Top 5 zemalja članica koje imaju najviše problema sa SLAPP tužbama. Vanja Jurić rekla je da Europski akt o slobodi medija zasad nije imao nikakvog utjecaja na broj postupaka niti na sudsku praksu.
Direktiva je, kaže, u fazi prijedloga, u javnom savjetovanju. “Još smo daleko od tog procesa, osim ako Hrvatska ne odluči u svom pravnom sustavu to pitanje regulirati prije stupanja na snagu Direktive”, rekla je voditelju Radio Nacionala Krešimiru Končevskom.
“Smisao Direktive je zapravo tim zaštitnim mehanizmima stvoriti uvjete s jedne strane da se odvraća tužitelje od pokretanja takvih vrsta zlonamjernih postupaka, a s druge strane ukoliko takvi postupci budu pokrenuti u nekom trenutku i ako utvrdimo da se radi o SLAPP postupcima da se našim sudovima omoguće mehanizmi kojima bi mogli u što kraćem vremenu rješavati takve predmete kako bi se izbjegle sve ove posljedice koje za tuženika tu slijede”, pojasnila je.
Vanja Jurić je dodala da se sve svodi na vaganje, na postizanje ravnoteže između dva temeljna ljudska prava – pravo na slobodu izražavanja i pravo na privatnost. “U Hrvatskoj imamo jako puno takvih tužbi. Jako je važno naglasiti da nije svaka tužba SLAPP tužba, u smislu onih elemenata koje neka tužba mora zadovoljavati da bi se smatrala SLAPP tužbom”, istaknula je.
Poručila je da se treba raditi na osvještavanju o alternativnim načinima. “Naš najveći problem je u primjeni tih zakona koji su nam na snazi i u tome što nažalost često imamo situaciju da sudovi ne slijede odredbe postojećih zakona niti odluke, na primjer, Europskog suda za ljudska prava”, rekla je.
Komentari