U Hrvatskoj je Ina u prvom polugodištu ostvarila neto dobit od 1,6 milijardi kuna, što je gotovo milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, javio je dnevnik.hr.

Damir Vanđelić, bivši član Nadzornog odbora Ine, zna što bi s tim viškom.”Taj novac koji se ubere treba direktno dati građanima i olakšati im ovo energetsko siromaštvo koje sada slijedi. Kad gledate da u Hrvatskoj ima na osobnim vozilima oko 20 milijardi prijeđenih kilometara, a prosječno svaki građanin prijeđe negdje oko 12, to znači da bi recimo kad dođete na stanicu za tehnički pregled, kad se utvrde kilometri, trebali dobiti oko 3500 kuna povrata za gorivo”, rekao je Vanđelić.

O uvođenju dodatnog poreza energetskim tvrtkama prije mjesec dana razgovaralo se i u Europskom parlamentu. “Rekla bih da je njihovo uvođenje pitanje društvene pravde i solidarnosti. Živimo u izazovno vrijeme, teža vremena tek dolaze, izlaz iz krize je u solidarnosti”, rekla je Romana Jerković, zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu.

“Kompanije zaista, etički gledano, da su napravile određeni korak, investiciju ili neku inovaciju, imale bi pravo na takvu dobit. Ovdje one nisu napravile ništa. Dogodila se izvanredna okolnost poput rata u Ukrajini”, rekao je Vanđelić.

Rast cijena nafte i goriva pratio je rast cijena i ostalih proizvoda, ali ta veza prestaje biti pravilo kada cijena nafte krene padati.