Zastupnik IDS-a u posljednjem Europskog parlamenta i bivši istarski župan Valter Flego otkriva kako je došlo do suradnje 12 stranaka liberalnog centra na listi za izbore u Europski parlament koji će se održati 9. lipnja.

Složili smo listu kao protutežu radikalnoj desnici s jedne, ali i radikalnoj ljevici s druge strane. Ideja je bila napraviti jednu jaku centrističku opciju, jednu listu koja ima ‘euro-viziju’”, rekao je u razgovoru za Nacional zastupnik IDS-a u netom završenom mandatu u Europskom parlamentu Valter Flego. Ovaj bivši gradonačelnik Buzeta i bivši župan Istarske županije na ovim će izborima nositi listu liberalnih stranaka na kojoj se nalaze članovi 12 različitih stranaka, od HSLS-a, stranke međimurskog župana Matije Posavca do SDSS-a čiji se predsjednik Milorad Pupovac također nalazi na listi. Osim Pupovca na listi od poznatijih lica još nalaze i Matija Posavec, Radimir Čačić, Domagoj Hajduković i Rajko Ostojić, a Flego kaže da je lista najbolji odgovor na koalicijski dogovor HDZ-a i Domovinskog pokreta za koji smatra da predstavlja poraz civilizacijskih vrijednosti koji je vratio Hrvatsku nekoliko desetaka godina unazad. No iako se žestoko protivi novoj većini u saboru, Flego odbacuje da dio odgovornosti za to leži u IDS-u koji se s još nekim strankama koje su dio liste za Europski parlament mogao priključiti HDZ-u i stvoriti većinu bez Domovinskog pokreta. IDS-ov europski zastupnik tvrdi da takva opcija nije bila moguća jer je IDS obećao svojim biračima da nikada neće koalirati s HDZ-om.

NACIONAL: Nedavno ste u jednom javnom nastupu rekli da je nova vlada koja je dogovorena između HDZ-a i Domovinskog pokreta turbo desna vlada, možete li pojasniti svoj stav?

Moj je osjećaj da je ta vlada odavno dogovorena i da je sve ono što smo gledali u proteklih nekoliko tjedana bila predstava za javnost. Predstava da se svi mi malo zabavimo, a ja nigdje nisam vidio da se pričalo o nekom programu buduće vlade. Pričalo se de facto o podijeli plijena i ova vlada je definitivno nekakva koalicija desne i turbo desne stranke gdje su se prihvatili meni nevjerojatni zahtjevi DP-a. Domovinski pokret je imao dva glavna uvjeta vezana za koaliciju, a to je da ne bude u vladi SDSS i Možemo!. Očito je HDZ na to pristao i nakon toga se pričalo o podijeli plijena. To je jedino što sam vidio u posljednjih petnaestak dana. Stvarno me žalosti da se u 2024. godini opet vraćamo dosta unazad kada je u pitanju zaštita interesa manjinskih nacionalnih zajednica u Hrvatskoj, jer najveća manjinska nacionalna zajednica, odnosno stranka koja je dobila povjerenje te zajednice, nije dobro došla u buduću vladu. To je definitivno poraz civilizacijskih vrijednosti buduće vlade i naravno da ne mogu ni u primisli podržati takav način sastavljanja vlade.

NACIONAL: Jesu li vas razočarali predstavnici drugih manjina koji su na neki način okrenuli leđa SDSS-u?

Želio sam vjerovati da će se manjine držati zajedno cijelo vrijeme i mislim da bi to bio iskaz solidarnosti prema srpskoj nacionalnoj manjini. Ne znam što su oni između sebe razgovarali, ali ono što je činjenica, a sudeći prema prvim potezima, gdje se odmah kreće u napad na Novosti i gdje se slavi to što SDSS nije u vladi, mislim da se odmah u startu ruše civilizacijske vrijednosti i to me žalosti.

‘Dogovorili smo listu koja je jaka centristička opcija, lista koja ima ‘euro-viziju’. Imamo ‘euro-viziju’ kako bi trebala izgledati Europa, a do te vizije smo došli činjenicama i radom, a ne plašenjem ljudi’

NACIONAL: Na izborima za Europski parlament vi predvodite listu liberalnih stranaka na kojoj su još predstavnici HSLS-a, Reformista, stranke Matije Posavca, Fokusa, SDSS-a i još nekih drugih stranaka. Jeste prilikom dogovora oko formiranja te liste razgovarali i o mogućnosti da se sve te stranke okupe i u Saboru te da podržite Andreja Plenkovića i HDZ te da se tako izbjegne dogovor HDZ i DP-a, a samim time i ta, kako je vi zovete, turbo desna koalicija?

Ne, nikada. Mi smo već više puta jasno izrekli svoj stav, a imamo i odluku Predsjedništva IDS-a, da s HDZ-om ne želimo ići u koaliciju na nacionalnoj razini. Mi nismo htjeli sudjelovati u takvim razgovorima, a meni je nevjerojatno da su neke stranke poput SDP-a uopće ulazile u razgovore s DP-om čiji su predstavnici ujutro pregovarali sa SDP-om, a popodne s HDZ-om. SDP zato i je najveći gubitnik ovih izbora. Nama u IDS-u je to neprihvatljivo, a sudeći po razgovorima s nekim SDP-ovcima, čini mi se da je to bilo neprihvatljivo i velikom dijelu članova te stranke.

NACIONAL: Jeste li razočarani rezultatom IDS-a na parlamentarnim izborima jer ste osvojili samo dva mandata?

Mi smo na početku kampanje vjerovali da naša koalicija može osvojiti tri mandata. Nismo ostvarili taj rezultat, ali za to nam je nedostajalo nekih pedesetak glasova. Međutim, rezultat nije onakav kakav smo očekivali i smatram kako za to postoje tri razloga. Prvi je ogromna polarizacija biračkog tijela, što je rezultat uključivanja predsjednika Milanovića u kampanju što je homogeniziralo desnicu te bih rekao da je Milanović itekako pomogao da desnica dođe na vlast. Drugi razlog su prekrajanje izbornih jedinica. Najbolji primjer je baš naša izborna jedinica gdje se vidi da se ostvarilo sve ono što je netko planirao prilikom donošenja ovakvog zakona o izbornim jedinicama pa su tako iz 8. izborne jedinice izuzeti Matulji gdje mi dobivamo popriličan broj glasova, a dodani su Bakar i Novi Vinodolski gdje je HDZ na vlasti. Kada smo vidjeli u kojem smjeru ide ta priča pokušali smo oformiti centrističku listu, kako bismo imali odgovor na taj vječiti sukob ljevice i desnice. Za parlamentarne izbore to nismo uspjeli napraviti, ali za europske jesmo, i nadamo se da će birači prepoznati taj treći put. Siguran sam da to neće biti lista za jednokratnu upotrebu.

NACIONAL: Znači li to da očekujete da se ta suradnja nastavi i na lokalnim izborima iduće godine?

‘Ajmo korak po korak. Idemo prvo odraditi europske izbore. Mislim da će naša lista biti jedno od iznenađenja ovih izbora i da će ljudi prepoznati naše ideje i to da smo mi jedna pristojna i moderna lista koja želi i u grubim uvjetima igrati po fair-play pravilima.

‘Ne znam o čemu razgovarali HDZ i DP, ali sudeći prema prvim potezima, gdje se odmah kreće u napad na Novosti i gdje se slavi to što SDSS nije u vladi, mislim da se odmah u startu ruše civilizacijske vrijednosti’ | FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Prije nego što se okrenemo europskim izborima, možete li samo dati ocjenu mandata šefa vaše stranke Dalibora Pausa, on je nakon parlamentarnih izbora dao mandat na raspolaganje, čeka li se završetak izbora za Europski parlament za konačnu ocjenu njegova mandata ili se već sada može dati neki zaključak?

Naravno da ćemo nakon europskih izbora biti pametniji, a Dalibor Paus je na sjednici Predsjedništva IDS-a na kojoj sam i ja bio dao svoj mandat na raspolaganje te je dobio jednoglasnu podršku da nastavi voditi stranku. Time je ova priča završena.

NACIONAL: Nakon što je Paus dobio podršku, vrlo brzo ste dogovorili suradnju s nekoliko stranaka centra oko zajedničkog nastupa na izborima za Europski parlament, je li bilo teško dogovoriti takvu listu na kojoj ima stranaka koje će u Saboru biti i u većini i u oporbi?

Bilo je nevjerojatno jednostavno, ugodno i za mene vrlo pozitivno iskustvo kad sam vidio kako su čelnici tih 12 stranaka reagirali na moje prijedloge. Ideja je bila da idemo zadržati mjesto u liberalnom klubu u Europskom parlamentu. Poznato je da sam ja jedini hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu koji je član Renew grupacije, liberalno-centrističkih stranaka u EU parlamentu. Bili samo svjesni da ako idemo na pet-šest različitih listi, da će opet profitirati dvije najveće stranke. Ideja je bila posložiti jake regionalne “igrače” i spojiti ono čemu smo se godinama nadali, a to su Istra i Međimurje. Kada tome pridodate liberalne stranke, jake pojedince poput Rajka Ostojića i nacionalne manjine, onda to predstavlja jednu listu koja njeguje multikulturalnost i toleranciju koju mi u Istri i Međimurju već godinama živimo i za koju se zalažemo. Posebno mi je drago da sam ja lider jedne takve koalicije kojoj i dalje svakodnevno stiže podrška i drugih stranaka, koje nisu dio same izborne liste. U početku smo imali 12 stranaka kao 12 zvjezdica na europskoj zastavi, ali siguran sam da će ta brojka rasti idućih dana.

‘Ponosan sam da sam kao jedini hrvatski zastupnik u odboru za transport uspio lobirati da hrvatska ima pristup fondu za prometne projekte teškom 26 milijardi eura’, kaže Valter Flego

NACIONAL: Kakav rezultat očekujete? Vjerojatno biste bili zadovoljni da obranite mandat koji ste vi do sada imali, ali postoji li šansa da osvojite i drugi ili da možda ostanete i bez tog jednog mandata?

Očekujem da i dalje budem predstavnik u liberalnom bloku Europskog parlamenta, da dovršim posao koji nisam stigao do kraja završiti, da otvorim nove teme i da me ponovno za pet godina pitate, kao i sve ostale europarlamentarce, što građani imaju od našeg rada u Bruxellesu. Vjerujem da sam tu u ogromnoj prednosti nad ostalima.

NACIONAL: Postoji li i kod vas strah da bi u idućem sazivu Europskog parlamenta mogla ojačati radikalna desnica koja bi mogla imati značajan broj eurozastupnika u idućih pet godina?

Nažalost da. Ovo što se događa u Hrvatskoj događa se i u Europskoj uniji. Ne treba biti prepametan da se to zaključi i može se vidjeti kako se stvari razvijaju od Švedske na sjeveru do Grčke na jugu. Baš zato smo mi složili ovu listu kao protutežu toj radikalnoj desnici s jedne, ali i radikalnoj ljevici s druge strane. Isto tako ne smijemo zaboraviti niti na “pernarizam”, kako ja to zovem, ili populizam koji je i u prošlom mandatu Europskog parlamenta imao svoje predstavnike, čak i iz Hrvatske. Zato smo željeli napraviti jednu jaku centrističku opciju, jednu listu koja ima “euro-viziju”. To je ovih dana popularno zbog našeg Baby Lasagne, ali mi imamo viziju Europe. Imamo “euro-viziju” kako bi u idućih pet godina trebala izgledati Europa, a do te vizije smo došli činjenicama i radom, a ne plašenjem ljudi.

NACIONAL: Osim borbe protiv radikalizma, zašto su još važni ovi izbori? Zašto bi birači trebali biti za njih zainteresirani, pa da izlaznost ipak bude veća od 29 posto kolika je bila prije pet godina?

Prije par dana mi je jedan moj prijatelj koji je bio zastupnik u prošlom sazivu Sabora rekao da je zaključio kako je oko dvije trećine glasanja bilo usklađivanje sa zakonima i direktivama koje je donio Europski parlament. Mislim da to najbolje pojašnjava tko sjedi u Europskom parlamentu, jer mnogo se zakona samo potvrđuje u Zagrebu. S druge strane, mislim da je jako važno da se mi u različitim sferama moramo naći u europskim planovima. Zato je jako važno da izaberemo one za koje smatramo da će najbolje zastupati hrvatske interese kada se bude radio novi proračun EU-a od 2028. do 2034. To će doći vrlo brzo, jer ćemo mi već sljedeće godine početi slagati kockice novog proračuna i ako se nećemo boriti za naš kraj i naše projekte, to će raditi netko drugi za neku drugu državu i taj će novac uzeti nama. Zato je jako važno tko će u idućih pet godina biti u Bruxellesu.

NACIONAL: Mnogo ste radili na pitanjima transporta i željeznice te na uvrštavanju Hrvatske na europske prometne koridore, mislite li da je to dovoljno prepoznato u Hrvatskoj i postoji li uopće u Hrvatskoj svijest o tome koliko su zapravo te stvari bitne za razvoj zemlje?

Vjerujem da je prepoznato, ali najbolji će odgovor na to pitanje dati građani na izborima 9. lipnja. Međutim, ponavljam da nisam siguran imaju li uopće naši građani informaciju što se sve radi i koliko je rada uloženo da dođemo do rezultata – da osiguram Hrvatskoj pristup fondu od 26 milijardi eura za naše ceste, željeznice, morske i zračne luke. U EU parlamentu se razgovara doslovno svakog dana od osam ujutro do osam navečer, lobira se, slažu se partnerstva i guraju se svoje ideje. Odgovornost je svih nas da to približimo građanima, i moja kao zastupnika i vaša kao novinara. Mislim da tu imamo još puno prostora za napredovati. Gledam neke druge države čiji novinari svakodnevno dolaze u parlament i izvještavaju građane svojih zemalja što se zbiva u Bruxellesu. Bio bih sretan kada bi tako bilo i u Hrvatskoj i kada bi vi svih nas 12 koji smo proteklih pet godina bili u Europskom parlamentu vrlo konkretno pitali da vam kažemo dvije-tri stvari koje smo mi gore učinili. To drugi novinari pitaju zastupnike iz drugih država, a mislim da bi neki od zastupnika iz Hrvatske zamuckivali kada bi im postavili to pitanje.

NACIONAL: Onda nam recite koje su to dvije-tri stvari koje ste učinili kao zastupnik u Europskom parlamentu u proteklih pet godina?

Ponosan sam da sam kao jedini hrvatski zastupnik u Odboru za transport uspio lobirati da Hrvatska ima pristup fondu za prometne projekte teškom 26 milijardi eura. Vrlo brzo će se značaj toga vidjeti i na prometnoj infrastrukturi u Hrvatskoj. To je bila grudica koju sam počeo kotrljati i koja je sada itekako zakotrljana i koja će se operativno realizirati u nekoliko idućih godina. Na to sam najviše ponosan. Druga stvar je program Digital Europe koji je težak 7,5 milijardi eura, u čijoj sam izradi bio predstavnik Europskog parlamenta. Danas imate natječaje za digitalizaciju u gradovima, u privatnom sektoru, u udrugama civilnog društva. Imate vaučere za učenje, za unaprjeđenje digitalnih vještina, cybersecurity. Cijeli taj program sam uskladio s Vijećem i Komisijom i sada se taj program već i operativno provodi. To su bile dvije godine mukotrpnog rada koje je malo tko primijetio, ali ja sam bio na čelu svega toga u EU parlamentu. I treća stvar je ona kojom se zapravo i ne bih trebao hvaliti jer bi trebala biti normalna. Naime, nekoliko puta tijekom mandata sam inicirao sastanke svih nas 12 zastupnika iz Hrvatske na kojima smo sjeli i raspravljali o nekim strateškim stvarima za našu zemlju. Ja sam jedini koji je to učinio četiri puta i četiri puta dobio podršku svih zastupnika, i to zbog koridora, ulaska u Schengen, obnove od potresa i Zakona o vozačkim dozvolama. Nadam se da će takvi sastanci postati praksa u idućem sazivu.

‘Nekoliko puta sam inicirao sastanke svih nas 12 zastupnika iz Hrvatske na kojima smo sjeli i raspravljali o nekim strateškim stvarima za našu zemlju. Nadam se da će takvi sastanci postati praksa’

NACIONAL: Sami kažete da ste najviše ponosni na uvrštavanje Hrvatske u europske prometne koridore, a koliko ste u tome imali podršku države i u ovoj posljednjoj kampanji vrlo aktivnog ministra Olega Butkovića?

U trenutku kada smo vidjeli, a taj trenutak neću nikada zaboraviti, u prosincu 2021. prijedlog Europske komisije nove revidirane europske mreže na kojem je Hrvatska potpuno bijela, odnosno nije uopće bila na europskim koridorima, imao sam dvije mogućnosti. Prva je bila napadati ministra, vladu, predstavništvo Hrvatske u Europskoj uniji, a druga je bila ispraviti tu pogrešku Europske komisije koja nije prepoznala naše prioritete. Ja sam prihvatio proces gradnje i spajanja s Ministarstvom, ministrom Butkovićem, Vladom RH, HGK-om i mnogim drugima koji su bili zainteresirani za ovaj problem. S njima sam imao stotine sastanaka i mogu vam reći da su se zbog takvog pristupa vrlo brzo svi uključili i to je bilo jedino razumno ako smo nešto htjeli realizirati. I ovaj put je to donijelo rezultate te se pokazalo kako bi tako trebali i češće raditi. Trebali bismo se manje svađati, a više surađivati i raditi za dobrobit naše zemlje. Mi smo stvorili pretpostavke za dalje i bez obzira na to što smo ministar Butković i ja iz različitih stranaka i što se po mnogim vrijednosnim pitanjima nećemo nikada složiti, mislim da su ovo strateške teme oko kojih ne smije biti politike. Ne smije biti politike oko pruge Zagreb – Rijeka, o kojoj slušam od svojih srednjoškolskih dana, ili oko drugog mosta prema Krku ili oko željezničkog tunela prema Istri. To bi trebao biti način razmišljanja ako želimo nešto napraviti, što se pokazalo točnim u slučaju prometnih koridora.

NACIONAL: Taj uspješan posao je iza vas, a na čemu biste radili ako biste opet bili izabrani u Europski parlament?

Tri stvari mi odmah padaju napamet. Treba dovršiti posao vezan uz koridore i zato ću tražiti da ostanem član Odbora za promet i turizam. Radio bih, kao što sam već i rekao, na novom proračunu Europske unije jer će izuzetno važno biti koliko će biti novca za gradnju u idućih sedam godina. Tu je i veliki problem uvoza nekvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, od maslinova ulja do meda i vina koji možda i jesu zaštićeni i imaju geografsku oznaku zemljopisnog podrijetla, ali to nije dovoljno jer i dalje imate na policama ekstradjevičansko maslinovo ulje iz nekih dalekih zemalja koje se prodaje za 3,99 eura. Naše ulje tome teško konkurira i zato nam treba premium oznaka za naše vrhunske proizvode kako bismo zaštitili naše proizvođače, ali i potrošače da znaju što kupuju i da ne budu prevareni. Treća stvar na kojoj bih radio je potaknuta promjenama u našem okruženju, prije svega ratom u Ukrajini, jer često zaboravljamo da nam mir nije podaren i da na njemu treba raditi. Zato bih s nacionalnim manjinama gradio bolji odnos sa susjedima i radio na što skorijem proširenju EU-a. Zato mi je izuzetno drago da je lista broj 9 koju predvodim jedna brana ekstremizmu i sanitarni kordon prema desnici. Mislim da politika proširenja nakon 11 godina od ulaska Hrvatske u EU ponovno treba biti jedan od fokusa politike cijelog EU-a. Stvarno je vrijeme da se puno više okrenemo našim istočnim susjedima kako bismo nakon petogodišnjeg mandata mogli reći da su barem još dvije ili tri države dio Europske unije.