Na plenarnoj sjednici održanoj prošlog tjedna u Bruxellesu raspravljalo se o Rezoluciji o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj kojom se poziva Europsku komisiju da u suradnji s europskim i hrvatskim institucijama osmisli brzi način distribucije financijske i druge pomoći kako bi se osigurala obnova i oporavak pogođenih područja. U toj rezoluciji svih političkih obitelji Europskog parlamenta ističe se da su potresi koji su pogodili Hrvatsku ostavili snažne socioekonomske i infrastrukturne posljedice te da će imati dugoročne psihološke posljedice na stanovništvo.

Do ove rezolucije došlo je na inicijativu hrvatskog zastupnika iz redova IDS-a Valtera Flege koji je već drugi put uspio okupiti sve hrvatske europarlamentarce oko zajedničkog dokumenta.

Bivši gradonačelnik Buzeta u dva mandata i bivši istarski župan, Valter Flego rođen je u Kopru, diplomirao je strojarstvo i završio poslijediplomski studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. U EU parlamentu pripada političkoj obitelji liberala Renew Europe (Obnovimo Europu), član je Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, potpredsjednik izaslanstva u parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u i zamjenski član u nekoliko drugih odbora. Za razliku od nekih zastupnika u EU parlamentu koji koriste mogućnost da rade od kuće, Valter Flego i fizički je bio na plenarnoj sjednici na kojoj se ipak glasa online. To je tzv. hibridni način rada EU parlamenta, u pustom Bruxellesu, u kojem je na snazi policijski sat, a policija je na ulicama.

NACIONAL: Rezolucija EU-a o ublažavanju posljedica potresa u Hrvatskoj donesena je na vašu inicijativu. Tko vas je sve prošloga tjedna podržao, kako je prošlo glasanje?

Želio bih prvo objasniti što je ta rezolucija, da sasvim razjasnim što smo htjeli. To je politički stav nekog tijela, u ovom slučaju Europskog parlamenta. Taj stav je izuzetno bitan jer je ta institucija suzakonodavac u EU-u. Pitajući sam sebe što ja mogu učiniti za potresom pogođeno stanovništvo, došao sam do ideje da iniciram takvu rezoluciju, vjerujući da tom području treba pomagati dugoročno. Prvi nacrt pisan je u mom uredu, a onda sam zamolio sve kolege eurozastupnike iz Hrvatske da svojim prijedlozima dopune tu rezoluciju. Potpisali su je svi osim Ivana Vilibora Sinčića, iako sam ja njegove ideje ugradio u tekst. Jedanaest hrvatskih zastupnika stavilo je svoj potpis na zajedničku rezoluciju koja je otišla na plenarnu sjednicu, a za nju je na kraju glasalo 677 od 683 zastupnika. Nakon dopisa Komisiji oko Schengena, što sam također inicirao i što su svi hrvatski zastupnici podržali, moja je ideja bila da nas ponovo objedinim i da nastupimo zajedno u interesu vlastite zemlje. Da ne bude ona: dva Hrvata, tri stranke, već da stavimo glave skupa.

NACIONAL: Što će Hrvatska od toga konkretno dobiti?

Budući da je EU doista solidarno reagirao nakon potresa u Zagrebu, ovoga puta moja je osnovna ideja bila da mi budemo korak ispred. Tu rezoluciju itekako će čitati ljudi iz Komisije, a nama je u interesu da ta europska pomoć za potres u Sisačko-moslavačkoj županiji stigne što prije. Neću reći da smo željeli izvršiti pritisak na Komisiju, ali na ovaj način jasno smo dali do znanja što Europski parlament želi i podržava. Očekujem zato vrlo brze posljedice ove rezolucije, da ne kažem da brzo očekujem eure. Neću biti pretenciozan, ali možda je prva posljedica ove rezolucije i povećana doza cjepiva protiv covida-19 koja je poslana u Sisačko-moslavačku županiju, gdje se ljudi s obzirom na okolnosti teže mogu pridržavati epidemioloških mjera.

NACIONAL: Povjerenik EU komisije za krizne situacije Janez Lenarčić posjetio je Petrinju nakon potresa. Hoće li činjenica da će EU komisija nadzirati trošenje novca za obnovu garantirati da će on doista biti utrošen na kvalitetan način, a ne kao u poslijeratnoj obnovi?

Smatram da je izuzetno dobra stvar to što će Komisija nadzirati trošenje novca, kao što je u EU-u i uobičajeno. Propisan je rok od 18 mjeseci od trenutka isplate unutar kojih isplaćeni novac treba namjenski potrošiti na obnovu. Onda država ima još šest mjeseci da dokumentira troškove plaćene europskim novcem. Tih 18 mjeseci ne znači da paralelno ne treba jako brzo raditi. Sada Hrvatska hitno treba napraviti procjenu šteta i projekte obnove, paralelno s procedurom isplate novca Hrvatskoj, kako bismo u trenutku kad oni dođi momentalno mogli krenuti s realizacijom projekata.

Vlada će morati podastrijeti svu dokumentaciju, ali budući da je u prošlosti bilo jako puno netransparentnosti u poslijeratnoj obnovi Banovine, mislim da je ovo baš dobro. Zato smo ovom rezolucijom i pozvali Komisiju na još veću suradnju i veći doprinos njenih stručnih tijela. Drago mi je da će postojati strogi nadzor EU komisije.

NACIONAL: Iz Fonda solidarnosti Hrvatska je nakon potresa u Zagrebu dobila značajnu pomoć, ali ne bezuvjetnu. Potrebno je pripremiti projekte. Budući da se Zagreb i deset mjeseci nakon potresa ne obnavlja, hoćemo li je znati iskoristiti?

Hrvatska je doista dobila velikodušnu pomoć iz Fonda solidarnosti u iznosu od 683 milijuna eura za Zagreb i okolne županije. To je bio odličan primjer europske solidarnosti na djelu i vjerujem da su se i najveći skeptici uvjerili da se naše članstvo u EU-u itekako isplati. Međutim, EU ne poklanja novac u torbama, već svaki euro mora biti opravdan. To znači da trebamo imati konkretne projekte i da je ogromna odgovornost i Vlade, ali i Grada Zagreba da pripremi dokumentaciju. Međutim, Hrvatska je precentralizirana država i to se i na ovom primjeru vidi. Naime, očito je da u ovih deset mjeseci velikih pomaka nije bilo i nemamo razloga za optimizam. Ne bih volio da se za sljedećih deset mjeseci postavi pitanje odgovornosti zato što nešto nije odrađeno, ili da neki dio novca moramo vraćati. No europska su pravila jasna, vrijede isto za sve, a vrijeme neumitno teče.

NACIONAL: Građani diljem Hrvatske pokazali su nevjerojatnu solidarnost i u prvim tjednima nakon potresa odradili posao umjesto države, a među njima i građani Istre koji su se organizirali i počeli slati kamp-kućice, kontejnere i slično. Je li vas to iznenadilo?

Nije me nimalo iznenadilo, ali me zadivilo. Zato bih želio još jednom reći jedno veliko i iskreno hvala svim volonterima, svim udrugama, organizacijama, građanima, svima koji već tjednima rade i pomažu na potresom stradalom području jer stradali doista trebaju našu pomoć. Hrvatska je opet pokazala za što je sve sposobna. Mi u ovakvim izvanrednim situacijama pokazujemo nevjerojatnu sposobnost samoorganizacije i djelovanja. I Istarska županija i gradovi, mnoga trgovačka društva, vatrogasci i pojedinci koji se ne žele slikati ni isticati organizirali su se i pomogli bez razmišljanja. I ja sam ta dva tjedna bio u Istri i znam koliko su ljudi bili željni uključiti se, telefon je neprestano zvonio. Svi su učinili i privatno i poslovno sve što su mogli. I Istra i cijela Hrvatska pokazale su veliko srce.

NACIONAL: Naime, Istra izgleda kao da se nalazi u drugoj državi. Koliko su Hrvatsku osramotile slike iz zapuštene i zaboravljene Sisačko-moslavačke županije koja već 30 godina izgleda kao da je rat jučer završio? Koliko ste upoznati s tim krajem?

Bio sam osam godina gradonačelnik Buzeta, a prije toga zamjenik gradonačelnika, a igrom sudbine Buzet i Sisak su zbratimljeni gradovi. Tu se radi o dugogodišnjim prijateljstvima, naši obrtnici su dugi niz godina surađivali i postali su kao braća, kao i kulturno-umjetnička društva. S njima sam puno puta bio u Sisačko-moslavačkoj županiji i moram reći da mi je uvijek bilo teško gledati kako nazaduje. Jer svi se sjećamo vremena kad se tamo puno bolje živjelo, industrija je cvala, Rafinerija i Željezara su radile, bilo je posla za sve. Puno sam razgovarao s kolegama iz EU-a koji su nakon potresa stalno nazivali i srećom, oni vjeruju da je ono sve ono što su vidjeli na televiziji posljedica prirodne katastrofe. Mi znamo da je taj kraj bio u vrlo lošem stanju i prije razornog potresa. Ali ja uvijek govorim – bacimo retrovizore, uzmimo u ruke dalekozore. Gledajmo u budućnost i napravimo nešto konkretno za taj kraj s europskim novcem koji će nam biti na raspolaganju. Učinimo nešto prije svega za gospodarstvo, male poduzetnike i obrtnike. Jer ako ćemo se koncentrirati samo na obnovu kuća i infrastrukturu, a ljudi neće imati gdje raditi, ta će županija ostati prazna. Pametnom poreznom politikom i politikom subvencija treba motivirati mlade da ostanu u tim krajevima.

NACIONAL: Na žalost, ni za vrijeme koalicijskih vlada na čelu s SDP-om nije se puno napravilo, zašto?

Sudjelovao sam u onoj drugoj koalicijskoj vladi sa Zoranom Milanovićem na čelu. Takve vlade djeluju resorno, a IDS je naravno dobio turizam. No bila vlada lijeva ili desna, na nju se u Hrvatskoj gleda kao da je Sveti Nikola ili Djed Mraz. To je loše i zato mislim da je vrijeme da konačno tu odgovornost za pojedine regije treba spuštati od vlade niže, na lokalnu samoupravu. To je mantra IDS-a – decentralizirajmo državu, da ne ovisimo svi o jednoj osobi, da ne ovisimo svi o političkom Zagrebu. Kada bi županije, općine i gradovi imali veću autonomiju u odlučivanju o financijama, ali i veću odgovornost, vjerujem da bi se brže razvijali. Dok mi sustav ne promijenimo, nećemo ništa učiniti. Na žalost, o toj temi se razgovara isključivo prije izbora, a nakon toga se na to zaboravi.

NACIONAL: Nakon potresa u Hrvatskoj aktiviran je unaprijeđeni mehanizam civilne zaštite EU-a. Koliko se on pokazao efikasnim?

Taj mehanizam je svim članicama koje su do sada doživjele neku prirodnu katastrofu, pa tako i Hrvatskoj, jako puno pomogao. To je još jedan od elemenata koji dokazuje koliko je važno da smo dio EU-a. Iako su i ostale zemlje pokazale veliku solidarnost, kao što su Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, BiH i njima trebamo biti zahvalni. No potres u Hrvatskoj je potres u Europi i svi reagiraju. Ta pomoć i solidarnost svih članica i svih institucija EU-a su svijetla točka dugotrajnog procesa integracije kroz koji smo prošli. Sada sigurno znamo da nismo sami.

NACIONAL: Premijer Andrej Plenković hvali se s 22,4 milijarde eura u novom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju. S obzirom na dosadašnja iskustva povlačenja novca, vjerujete li da će ih Hrvatska doista znati povući i iskoristiti za održivi razvoj, digitalizaciju, zelenu energiju…?

Kao što znate, države članice dobivaju novac ovisno o težini krize u kojoj su se našle zbog pandemije, dakako proporcionalno broju stanovnika. Volio bih da je Hrvatska dobila manje jer bi to značilo da smo u boljoj situaciji. No važnije od toga koliko ćemo povući je to kako će se taj novac potrošiti. Neki dan čitao sam analizu po zemljama, Češka, na primjer, na milijun dobivenih eura iz strukturalnih fondova otvori četiri puta više radnih mjesta od Hrvatske. Od 2014. do 2020. Slovenija je 75% povučenih sredstava namijenila poljoprivredi, poduzetništvu i obrtu, a 25% javnom sektoru. Hrvatska je učinila obrnuto. Moramo iskoristiti iskustva drugih zemalja i od 2021. do 2027. staviti fokus na gospodarstvo, industriju i konkurentnost, na zelene politike i digitalnu transformaciju, za koju kao izvjestitelj Parlamenta za program Digitalna Europa vrijedan više od 7 milijardi eura znam koliko je važna i koliko može doprinijeti rastu BDP-a i standarda u nekoj državi. Međutim, tu je odgovornost na hrvatskoj vladi.

NACIONAL: Epidemija covida-19 ne jenjava, Njemačka uvodi najstrože mjere, isto kao i Francuska i Austrija. Očito će cijepljenje trajati dulje nego što se planiralo – postoji li diskriminacija prilikom raspodjele cjepiva između bogatih i siromašnih, malih i velikih?

Mislim da je sjajna stvar što je EU, odnosno 27 članica zajednički krenule u nabavu cjepiva. Što bi bilo da nije bilo toga, da je svaka država za sebe pregovarala, kupovala, dogovarala količine? Zar bi se Hrvatska u takvoj situaciji mogla nositi s Njemačkom, Nizozemskom, Švedskom ili Francuskom? Nastao bi totalni kaos. Ono što je sada ključno je transparentnost svake države, kako bi se znalo kojom dinamikom će se obavljati cijepljenje.

Ja tvrdim da diskriminacija među zemljama ne postoji. Diskriminacija bi bila da se sada uvede covid-putovnica, dok nema dovoljno cjepiva za sve koji se žele cijepiti, a i cijepljenje nije i ne bi smjelo biti obavezno.

Mislim da svi dobivaju istovremeno i proporcionalno potrebama, a smatram i da je dobro da se odobravaju nova cjepiva jer će dolaziti brže i bit će ih više. A mi kao građani moramo biti disciplinirani. Nema tu neke velike matematike.

NACIONAL: Što kažete na tezu da je zemljama izvan EU-a lakše jer dobivaju cjepivo i iz Rusije i Kine?

Svaka čast svima, ali ja vjerujem Europskoj agenciji za lijekove. Oni su bili i na našem Odboru za istraživanje i industriju i upoznali nas s procesom odobravanja lijeka u EU-u. Neću spekulirati kako je u Rusiji, Vijetnamu ili Venezueli, mislim da se trebamo koncentrirati na ono što nam govore europske institucije, kao i na svoje ponašanje i vjerujem da se vidi svjetlo na kraju tunela.

NACIONAL: Je li Istra do sada prošla bolje od ostalih regija?

Činjenica je da je Istra imala hrabrosti prva uvesti strože mjere, a onda ih, nakon dobrih rezultata prva i ublažiti. Činjenica je i da su ljudi u Istri još za vrijeme prvog vala, prošlog proljeća, na 50-ak kilometara od granice vidjeli što se događa u susjednoj Italiji i to im je bilo upozorenje iz prve ruke. Sve je to natjeralo naše ljude koji su i inače odgovorni, na još veću odgovornost. No bitka još nije završila. Pred nama je još jedna izazovna turistička sezona i zato se i dalje svi moramo ponašati maksimalno odgovorno.

Također, situacije se itekako razlikuju od županije do županije, a mislim da onda ni mjere ne bi nužno morale biti jednake za čitavu Hrvatsku. Vrijeme je da prilagođavamo mjere sukladno epidemiološkom stanju u pojedinoj županiji.

NACIONAL: Posljedice pandemije po europsko gospodarstvo, osobito onih zemalja koje ovise o turizmu, bit će razorne. Treba li se Hrvatska bojati velike ekonomske krize i recesije?

Hrvatska je u recesiji i to treba otvoreno reći, mi smo doživjeli pad od 8,6% BDP-a u 2020., što je jedan od najvećih u EU-u. Po svim procjenama, pa i na odborima u EU parlamentu, mnogi uspoređuju ovu krizu s onom iz 2009. Možda se sjećate da je 2010. turizam prvi pao, ali se prvi i digao. Sada neće biti tako. Hrvatska je izuzetno ovisna o turizmu, što znači da će posljedice biti teže i oporavak dulji nego u drugim razvijenim članicama EU-a. Baš zato je izuzetno važno s kakvom ćemo epidemiološkom situacijom dočekati turističku sezonu. Ako ona sasvim podbaci, ne želim ni razmišljati kakva nas sljedeća zima čeka.

Međutim, moramo se razvijati i u drugim područjima, ne možemo biti isključivo turistička zemlja. Država bi puno više energije i sredstava trebala ulagati u digitalnu transformaciju, zeleni i održivi razvoj, u obrazovanje, istraživanje i znanost.

NACIONAL: Budući da zbog pandemije dolazi do otpuštanja stranih radnika, očekujete li masovan povratak Hrvata iz inozemstva?

Očekujem da se mnogi vrate, ali nažalost očekujem i da mnogi u budućnosti otiđu iz Hrvatske. Ne budu li imali adekvatno radno mjesto, to će nažalost biti tako. Govorimo li o povratnicima, odnosno ljudima koji se vraćaju u Hrvatsku zbog teške situacije u Europi, i sam sam svjedok da mnogi moji poznanici razmišljaju u tom smjeru. Mislim da je to još jedna tema za koju nažalost trenutno ne vidim strategiju. Mislim da bi se trebalo za takve ljude koncipirati određeni program i imati sustavan pristup, kako bi ih se motiviralo da dođu i ostanu u Hrvatskoj. Nama, kao što znate, svake godine nedostaje sve više radne snage.

NACIONAL: Što kažete na tezu da je IDS u Istri isto što HDZ u Hrvatskoj i da se bez članske iskaznice ne možete zaposliti ni napredovati?

To forsiraju oni koji nas ne vole i kojima smetamo. Međutim, odgovor na tu tezu dat će u svibnju građani na lokalnim izborima. Nikad se ne sramimo izaći pred naše građane i odgovarati za sve učinjeno. Istra ima najbolje rezultate u cijeloj Hrvatskoj, u općinama, gradovima i županiji. A ja uvijek kažem da je politika mjerljiv posao.

NACIONAL: U EU parlamentu raspravljalo se i o brutalnom ponašanju hrvatske policije prema migrantima. Jeste li sudjelovali u toj raspravi i hoće li biti poslane neke poruke hrvatskoj vladi?

To nije prvi put da se raspravljalo o Hrvatskoj u tom kontekstu. Apsolutno osuđujem svako nasilje prema bilo kojem biću. No problem nisu migranti, već loša migrantska politika. EU tu često stavlja glavu u pijesak, a trebao bi reformirati sustav azila i rješavati problem na izvorištu, u zemljama iz kojih ljudi bježe. Dopustite mi da kažem da ni institucije BiH ne rade baš briljantno svoj posao.

NACIONAL: Nedostaje li vam posao župana?

U dnevnom sam kontaktu sa svojim suradnicima i u Buzetu i u Puli i moram priznati da je taj posao gradonačelnika ili župana puno konkretniji od onog što radim u EU parlamentu. Naime, rezultati su opipljiviji i vidljiviji. Zato je ključna suradnja naših eurozastupnika s bazom kako bismo mogli artikulirati njihove probleme, ideje, prijedloge i zahtjeve u Bruxellesu i kreirati fondove i zakone sukladno njihovim očekivanjima. Bio sam pet godina predstavnik Hrvatske u Europskom odboru regija i to mi je iskustvo bilo dragocjeno. Pozvao bih i ostale naše gradove i općine da iskoriste to iskustvo. Istra je bila prva od svih županija u Odboru regija i prvi smo otvorili svoj ured u Bruxellesu. Bratimili smo se s mnogim regijama u svakoj važnijoj državi članici EU-a. Ta naša otvorenost prepoznata je prvog dana i od toga smo imali samo koristi.