Od 30. lipnja do 7. srpnja koncertne izvedbe i muziciranje uglednih glazbenika i ansambala oživjet će prelijepe drvene kapelice Turopolja, Pokuplja i Vukomeričkih gorica i opet ih ispuniti publikom. Šesti Festival drvenih kapela koji će „uglazbiti“ gotovo tri stotine godina stara remek-djela tradicionalne sakralne i narodne arhitekture i hrvatske kulturne baštine, predstavila je umjetnička ravnateljica i producentica Festivala Valentina Badanjak Pintarić, muzikologinja i profesorica povijesti glazbe koji je ovaj festival pokrenula 2019. godine „s ciljem educiranja i podizanja svijesti o vrijednostima i ljepoti naše kulturne baštine“.

Valentina Badanjak Pintarić je i predsjednica Hrvatske udruge Ars Organi Sisciae, zahvaljujući čijoj se aktivnosti uspješno organiziraju još tri baštinska festivala. Najstariji festival Ars Organi Sisciae je pokrenula u svojem rodnom Sisku prije 18 godina. Danas nastanjena u Velikoj Mlaki, u susjedstvu drvene kapelice Sv. Barbare, ova agilna muzikologinja pokrenula je još dva festivala – festival Zrin i festival Like Lika. U razgovoru za Nacional Valentina Badanjak Pintarić je govorila o programima, dometima, ciljevima i budućnosti četiriju festivala, sanjajući peti, onaj na Mljetu, kojima je glazba katalizator projekata zaštite kulturne baštine hrvatskog Pounja, Banovine, Moslavine, Posavlja, Turopolja, Pokuplja i Like jer „kulturna baština sve više postaje pokretač razvoja naših krajeva“.

NACIONAL: Što donosi program 6. Festivala drvenih kapela Sancta Barbara i na kojim lokacijama?

Ovogodišnjim festivalskim izdanjem uglazbljujemo šest bisera barokne tradicijske drvene arhitekture na području Turopolja i Pokuplja koncertima vrhunskih glazbenika koje je užitak slušati. Publika u vrlo intimnim ekskluzivnim izvedbama ima priliku čuti djela majstora renesansne i barokne glazbe, ali i suvremene skladbe domaćih skladatelja. Popularno festivalsko ladanje – program kojim smo iz malih prostora kapela izašli u dvorišta drvenih hiža i kurija – ove je godine iznjedrilo suradnju koja obećava uroditi ozbiljnim etno-jazz projektom o kojem će se tek govoriti. Riječ je o spoju sjajnih Zwizdi – ženskog vokalnog ansambla koji šokačkom tradicijskom pjesmom osvaja svijet i modernog jazz sastava Pavle Golubić Trio. Trojica vrhunskih glazbenika svoje su sviračko iskustvo i glazbeno obrazovanje stekli u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Antwerpenu, Grazu i Beču, a izvode vlastite originalne i obrade tradicijskih pjesama iz različitih dijelova Hrvatske. U posebno lijepom ladanjskom ambijentu kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici, u subotu, 6. srpnja, uz koncertni program publika je pozvana prošetati tom velikom drvenom kućom, upoznati njezinu prošlost i pogledati stalni postav Muzeja Turopolja.

NACIONAL: Kakav susret barokne i suvremene glazbe donosi otvaranje u najljepšoj kapeli Festivala?

Glazbeni festival posvećen drvenim kapelama otvara se u impresivnoj kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki u nedjelju, 30. lipnja, koncertom ansambla za ranu glazbu Ars longa koji čine Monika Cerovčec, sopran, Ana Benić, barokna flauta, Stjepan Nodilo, barokna oboa i blok flauta, Lea Sušanj Lujo, barokno violončelo i Linda Mravunac Fabijanić, čembalo. Na programu su omiljene forme baroknih majstora – sonate, triosonate i kantate, ali i jedna suvremena skladba hrvatske skladateljica Mirele Ivičević. U cijeloj drvenoj sakralnoj arhitekturi kapela sv. Barbare je jedinstveno spomeničko stvaralačko djelo i velika je vrijednost što je do danas očuvana. Kapela je bogato oslikanog interijera, a posebno se izdvaja s kultom sv. Kümmernisse koji je danas vrlo rijetko sačuvan. U biografiji svetice stoji kako ju je otac, protiv njezine volje, želio udati za kralja Sicilije, zbog čega se ona zavjetovala i molila te su joj čudom narasli brkovi i brada. Otac ju je dao mučiti i na kraju razapeti. Scena razapete bradate svetice prikazana je u kapeli sv. Barbare i kao takva je jedina predana nam u nasljeđe. Uz kapelu sv. Barbare u Velikoj Mlaki, festivalom tradicionalno obilazimo istoimenu kapelu u Brestu Pokupskom, u selu u kojem se oduvijek njegovala tradicijska glazba i običaji. Zahvaljujući žiteljima sela spašen je barokni oltar stare kapele iz 1673., koja je u Domovinskom ratu bila uništena. Vraćen je u novoizgrađenu kapelu nakon restauracije 2007. U toj će se kapeli, u utorak 2. srpnja, festivalskoj publici predstaviti vrhunski glazbenici – gitaristica Divna Šimatović i klarinetist Abdul-Aziz Hussein, članovi Dua Alhambra. Iz dana u dan pratit ćemo festivalsku rutu koja u srijedu, 3. srpnja, otvara vrata jedne od najvrjednijih drvenih sakralnih građevina – kapele sv. Ivana Krstitelja u Buševcu, koja je bila uzorak za niz drvenih kapela u Turopolju i Pokuplju. Stara kapela sagrađena je 1668., a sto godina poslije stara je građevina postala svetište novoj. U prelijepoj kapelici u Buševcu slušat ćemo sastav kakav se rijetko može čuti – flautu, violu i harfu u rukama vrhunskih glazbenika okupljenih u novoosnovanom ansamblu INTERArcT. Posebno je zanimljivo i vrijedno pučko barokno slikarstvo na drvenoj oplati svetišta kapele kao i barokni glavni oltar, djelo cijenjene kiparske radionice Mihaela Komersteinera.

NACIONAL: Koji će vrhunski glazbenici kroz festivalski program prvi put predstaviti do sada u nas neviđene instrumente?

Na brežuljku iznad Kupe, uz cestu se poput nasukane drvene lađe, kakve su davno rijekom Kupom prevozile robu na žitnom putu od Siska do Karlovca, usidrila jedna od najvrjednijih drvenih kapela – kapela sv. Jurja u Lijevim Štefankima iz 1677. Kapelu posebno prezentira njezin bogato ukrašen oltar sv. Jurja s početka 18. stoljeća. U ovoj kapeli ugostit ćemo cijenjenog slovenskog glazbenika Tomaža Sevšeka Šramela koji će publici predstaviti umjetnički instrument s tipkama – harmonium d’art, prijenosne male orgulje na kojima je pravi izazov virtuozno svirati na klavijaturi, održavajući ton stabilnim pomoću pedala kojima se u mijeh upuhuje zrak. Povijesni instrument, koji će za ovu priliku umjetnik dovesti u Lijeve Štefanke, izgradio je sin izumitelja umjetničkog harmoniuma, francuski inovator i skladatelj Alphonse Mustel krajem 19. stoljeća. Ovogodišnji Festival drvenih kapela u Veliku Goricu, u kapelu Ranjenog Isusa, dovodi svjetsku glazbenu zvijezdu Edina Karamazova koji će, s jednim od pionira lutnje i povijesno osviještene interpretacije renesansne i barokne glazbe u Hrvatskoj Igorom Parom, izvesti originalni program skladan za ranu romantičnu gitaru. Taj instrument predstavlja važnu kariku u razvoju barokne gitare s pet parova žica i današnje klasične gitare koja ima šest pojedinačnih žica, baš kao i romantična gitara. U odnosu na današnju, romantična gitara je drugačije konstrukcije i nešto je manja, stoga potpuno drugačije zvuči, a njezin ton je osobito prikladan za glazbu klasicizma i ranog romantizma koju ćemo slušati na koncertnom programu.

NACIONAL: Zašto će program u kapelici u Jakuševcu za publiku biti poseban događaj?

Šesto izdanje Festivala zaključit ćemo u nedjelju, 7. srpnja, u jedinoj zagrebačkoj drvenoj kapeli, odnosno crkvi sv. Marka Evanđeliste u Jakuševcu. Publika će premijerno imati prilike poslušati restaurirane orgulje graditelja Pavla Pumppa koji je od 1827. do 1863. izgradio šezdesetak glazbala upravo na području na kojem se održava Festival drvenih kapela. Nažalost, sačuvano ih je tek osamnaest, što potvrđuje vrijednost pothvata spašavanja i obnove ovog povijesnog instrumenta koji je trenutno najvrjedniji instrument u Zagrebu. Orgulje će svirati Alen Kopunović Legetin, umjetnički voditelj festivalskog ansambla Capella Lignum u kojem će nastupiti s Marijom Ticl, sopran, Tamarom Coha Mandić, flauta i Dianom Grubišić Ćiković, harfa.

NACIONAL: Zašto se Festival tako zove i što su njegova ideja i cilj?

Cilj festivala je educirati i podići svijest o vrijednosti i ljepoti naše kulturne baštine, upozoriti na potrebu da se ona obnovi i sačuva za buduća pokoljenja, ukazati na načine kako kultura potiče život u sredinama koje su na rubovima suvremenog svijeta, promovirati kulturno-turističke lokacije brendiranjem kulturne baštine i ponuditi novi pogled na održiv razvoj kulturnog turizma. Na području Turopolja, Vukomeričkih gorica i Pokuplja imamo najveći broj sačuvanih drvenih kapela, a to je teritorij na kojem se protežu Zagrebačka i Sisačko-moslavačka županija i dvije biskupije. Festival je dobio ime po kapelama posvećenima sv. Barbari, a koje imamo na oba područja na kojima se održava festivalski program – u Velikoj Mlaki i u Brestu Pokupskom, stalnim festivalskim lokacijama.

NACIONAL: Što znače stalni glazbeni programi u starim drvenim kapelama, kao dijelu kulturne baštine i drevne tradicijske arhitekture Turopolja, Pokuplja i Vukomeričkih gorica? Je li Festival postao čuvar kulturne baštine?

Prateći razvoj događanja proteklih pet godina, sasvim je očito da je Festival snažno odjeknuo i promovirao sačuvane drvene kapele širokoj, rekla bih svjetskoj publici. No stalni glazbeni program podrazumijevao bi više od jednog koncerta godišnje te se nadamo da ćemo potaknuti i druga slična kulturna događanja u ovim ljepoticama od kojih se neke, nažalost, koriste samo kada u njima gostujemo. S druge strane, koncertima u kapelama koje traže temeljitu obnovu i zaštitu, alarmiramo nadležne i upoznajemo širu javnost s činjenicom da ako nešto ne poduzmemo, višestoljetnu tradiciju koju smo baštinili nećemo predati onima koji će baštiniti nas jer će propasti.

Valentina Badanjak Pintarić u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Buševcu, gdje će se održati koncert Photo Sasa ZinajaNFoto

NACIONAL: Zašto je Festival drvenih kapelica jedinstven u svijetu? Što čini razliku od urbanih festivala, brojnih festivala na jadranskoj obali ili svjetski poznatih glazbenih festivala koji se održavaju u dvorcima ili antičkim amfiteatrima?

Festival drvenih kapela je jedinstven jer su jedinstvene kapelice u kojima se održava. Svaka kapela je zaštićeni spomenik kulture, djelo anonimnog narodnog genija i svjedoči o duboko ukorijenjenoj potrebi za skladom i uzvišenom ljepotom kojom se zavjetovalo, molilo i zahvaljivalo Stvoritelju. To su posvećeni prostori iznikli na drevnim mjestima slavljenja i čašćenja i nisu slučajno izgrađene tu gdje se stoljećima nalaze. One su nositelji narodnog identiteta vlastite sredine i regije. Zato se Festival drvenih kapela ne može uspoređivati s drugim festivalima. Ipak, za razliku od urbanih festivala skupih produkcija, osobito ljetnih na popularnim jadranskim destinacijama, ovaj festival nije komercijalan, ulaz na sva događanja je slobodan, održava se na području središnje Hrvatske, a veći dio programa održava se u selima za koja su rijetki čuli. Što se kvalitete programa i izvođača tiče, Festival se sjajno uklapa u kontekst svjetski poznatih projekata koji promiču kulturnu baštinu upravo na način na koji to čini i ovaj festival – održavajući svoje programe na autentičnim lokacijama. Umjetnički instrumenti i sastavi počesto su prvi put odjeknuli ovim prostorima upravo zahvaljujući festivalima. Zato i sama volim reći – festivalima smo uglazbili kapele i sve druge prostore u kojima se održavaju koncerti. Za vrhunske glazbene izvedbe zaslužni su prvenstveno glazbenici, no čuvari baštine zapravo smo svi – i organizatori i publika i svi uključeni u realizaciju, od župljana koji se brinu o kapelicama do istaknutih pojedinaca koji prepoznaju vrijednost koja je temelj ove priče i imaju viziju razvoja. Vremena su se promijenila i sada je na cijelom društvu da stvorimo nove strategije oživljavanja ovakvih vrijednih lokacija i cijelog kraja uz koji su povezane.

NACIONAL: U kakvim ste okolnostima došli na ideju pokrenuti ovaj festival 2019. godine?

Ideju o ovom festivalu dugo sam „kuhala“ dok nije došlo vrijeme da ga pokrenem. U nekoliko festivalskih izdanja drugih festivala koje sam započela ranije, promovirala sam kapele koje sam prepoznala u svojem okruženju. Prvo me oduševila kapela sv. Ivana Krstitelja u Staroj Drenčini, restaurirana 2003. i prvom prilikom sam je promovirala prekrasnom suradnjom s vokalnim ansamblom KUD-a Poculica iz Letovanića s kojima sam tada i sama nastupila. Ta je suradnja urodila dugogodišnjim prijateljstvom s Božidarom Škofačem, voditeljem ansambla. Predstavila sam i kapelu sv. Barbare u Brestu Pokupskom u suradnji sa sjajnim domaćim KUD-om Pokupljanka. U festivalskim programima ozbiljne glazbe, koncerti tradicijske glazbe amaterskih društava u kapelama bili su svojevrsno osvježenje i pozivnica široj publici. Uz ove dvije kapele, redovito sam na putu iz Siska za Zagreb viđala i kapelicu u Pleškom polju u Velikoj Gorici koja se razlikovala svojom crnom bojom. No u nju sam prvi puta ušla tek s Festivalom drvenih kapela koji sam pokrenula nakon preseljenja iz Siska u Veliku Mlaku. Bilo je pravo otkriće kada sam ugledala prelijepu kapelu sv. Barbare u ulici u kojoj danas živim. I tada sam znala da je napokon vrijeme za novi festival. Doduše, tek me čekalo istraživanje i obilazak cijelog područja na kojem se kapele nalaze. Do vrijedne baštine u svojem okruženju nije bilo jednostavno doći, a još teže ih je bilo pronaći.

NACIONAL: Zašto se internetski prijenos te godine pokazao vizionarskim? Kako je hrvatsko-japansko društvo postalo vaš medijski pokrovitelj?

Silno sam željela prenijeti koncert otvorenja 1. Festivala drvenih kapela. Okupila sam cijeli niz medijskih pokrovitelja, no što se termin približavao, redom su svi dobili nešto preče zadatke. Je li tada proradio prkos ili predosjećaj, ne znam, ali taj koncert sam odlučila prenijeti uživo putem interneta pod svaku cijenu. Tada gotovo nitko nije prenosio koncerte uživo. Već godinu dana poslije, kad je cijela kultura zbog pandemije preživljavala isključivo online, mi smo imali iskustvo kako realizirati prijenos i ljude koji su to bili u stanju izvesti. Zato smo među prvima u Europi pokrenuli koncertna događanja samo 12 dana nakon ukidanja lockdowna koncertom na Zrinu 30. svibnja 2020. Krajem godine, nakon što je razorni potres razrušio područje na kojem su se održavali svi naši projekti, a djelomično i Festival drvenih kapela, u akcijama za pomoć stradalima ostvarila sam suradnju s Japan Croatia Societyjem koji je već sljedeće festivalsko izdanje putem svojih mreža ponudio japanskoj publici, prevodeći festivalski program i prenoseći koncerte uživo s naših kanala. Kako je interes japanske publike bio fantastičan, 2022. postali su službeni medijski pokrovitelj cijele festivalske sezone Hrvatske udruge Ars Organi Sisciae za Japan.

NACIONAL: Kome je i zašto bio posvećen prošlogodišnji 5. Festival?

Peti Festival drvenih kapela Sancta Barbara koji je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH bio je posvećen Božidaru Škofaču koji je, nažalost, preminuo između dvaju festivalskih izdanja. Jedna od njegovih živopisnih slika krasila je vizual obljetničarskog izdanja Festivala. Jedan njegov motiv je i na ovogodišnjem vizualu. Želimo odati priznanje tom čuvaru tradicije koji je za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine nagrađen Nagradom „Vicko Andrić“ 2014. Jedan u nizu vizionarskih poteza odigrao se godinu dana prije, u festivalskom programu „Zestenek pri Škofačevi iži“ održanom u Letovaniću, u Etno selu Škofač, kojim smo predstavili jednu od najvećih privatnih etnografskih zbirki u Hrvatskoj koja danas broji više od 5000 eksponata i zaštićeno je kulturno dobro RH. U okviru programa predstavljen je i dio velikog slikarskog opusa uvijek veselog i srdačnog domaćina. Obljetničarsko izdanje Festivala već tradicionalno smo otvorili u kapeli u Velikoj Mlaki senzacionalnim nastupom Zagrebačkog tamburaškog kvarteta. Ali i u Brestu Pokupskom gdje je Terezija Cukrov na replici instrumenta fortepiano, iz Mozartova vremena, izvela djela skladana upravo za taj instrument. U Buševcu su nastupili festivalski gosti iz Slovenije: profesor povijesne izvedbene prakse na Visokoj školi za glazbu i kazalište u Hamburgu Domen Marinčič, čija je viola da gamba povijesni instrument iz oko 1740., rad graditelja J. Ch. Hoffmanna iz Leipziga, i vrhunski interpret i poznavatelj povijesnih instrumenata s tipkama Tomaž Sevšek uz čembalo domaćeg Ateliera Pavlinić. Lani su nove festivalske destinacije bile kapele u Ključić Brdu i Starom Brodu. Drvena kapela sv. Martina u Starom Brodu iz 1699. izniman je primjer tradicionalnog narodnog graditeljstva s cjelovito očuvanim oslikanim baroknim interijerom. Njezina obnova donijela je Hrvatskom restauratorskom zavodu najviše europsko priznanje na području zaštite i očuvanja kulturne baštine – nagradu Europa Nostra 2017. Prvi put u gotovo 325 godina od njezine gradnje, u kapeli sv. Martina održao se koncert ozbiljne glazbe u izvedbi Igora Para, barokna lutnja i Egona Mihajloviča, čembalo. Posebna zanimljivost ovog kulturnog događaja bilo je i predstavljanje mladih hrvatskih graditelja instrumenata – Pavla Severa (žičani instrumenti) i Zlatka Pavlinića (instrumenti s tipkama) – na čijim smo instrumentima slušali djela starih majstora. Peto izdanje festivala zaključio je festivalski ansambl Capella Lignum u sastavu Josipa Lončar i Marija Ticl, sopran, Martina Gojčeta Silić, mezzosopran i Alen Kopunović Legetin, orgulje i umjetničko voditeljstvo. Za tu smo priliku u kapelu Ranjenog Isusa postavili orgulje na kojima je praizvedeno djelo mladog hrvatskog skladatelja Alana Kljaića.

NACIONAL: Koji vam je koncert ostao u najljepšem ili trajnom sjećanju?

To je nemoguće odgovoriti jer je svaki koncert na svoj način poseban. Ipak, u Festivalu drvenih kapela izdvojit ću koncert u kapeli Presvetog Trojstva u Gladovcu Pokupskom koju okružuje izrazito ugodan krajobraz pun vegetacije i koja je bila uistinu intrigantna kulisa za koncert na kojem smo čuli tri didžeridua, tradicionalna aboridžinska glazbala, u izvedbi svjetski poznatog Dubravka Lapainea.

NACIONAL: Kako je došlo do toga da ste prije osamnaest godina utemeljili i pokrenuli Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae? Što je donijelo osnivanje vaše udruge?

Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae prvi je projekt istoimene udruge, Hrvatske udruge Ars Organi Sisciae. Poticaj su mi dale prelijepe povijesne orgulje češkog baroknog majstora Joannesa Janačeka iz 1777., sačuvane u izvrsnom stanju u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Selima kod Siska, jednoj od najljepših baroknih crkvi kontinentalne Hrvatske. Danas su izmještene jer je crkva jako stradala u potresu. Festivalom sam hrvatskoj javnosti željela predstaviti orgulje restaurirane u 300. obljetnici župe i za tu priliku ugostiti vrhunskog međunarodnog orguljaša. Znala sam da je to profesor jedne moje kolegice, pa sam preko Amsterdama stigla u Alkmaar, kako bih upoznala profesora Reitzea Smitsa. Ispričala sam mu priču o našim orguljama, on je pristao doći i održao fantastičan koncert, uz doista simboličan honorar. Festival je već sljedeće godine dobio podršku Ministarstva kulture, a program se proširio na povijesne orgulje cijelog sisačkog kraja i ponovno uspostavljene Sisačke biskupije. Osnivanje udruge Ars Organi Sisciae do sada je rezultiralo pokretanjem i razvijanjem četiriju festivala, od Une do Jadrana, u čak sedam županija. Tako se 18. izdanje Ars Organi Sisciae održalo početkom svibnja ove godine, uz pregršt sadržajnog programa u Martinskoj Vesi, Voloderu i Hrvatskoj Kostajnici, uz nastup austrijskog orguljaša Ulricha Waltera i naših novih orguljaških imena Dubravka Ćepulića Polgara i Urse Ljuban. Ali 18. festival prvi put otvorili smo i u Zagrebu, u župnoj crkvi sv. Marka Evanđelista. Sjajni oratorijski zbor Cantores sancti Marci, pod ravnanjem Jurice Petra Petrača i uz orguljaša Pavla Mašića, nastupili su prvi put nakon stradanja crkve u potresu. Izveli su koncert kojim smo obilježili 150. obljetnicu rođenja akademika Franje Dugana starijeg, skladatelja, orguljaša i glazbenog pisca.

NACIONAL: Zašto ste potaknuli osnivanje festivala Zrin?

Uoči 450. obljetnice sigetske bitke, a u okviru 9. izdanja Ars Organi Sisciae, pokrenuli smo multimedijalni festival Zrin s ciljem promocije bogate baštine Zrinskih na području Pounja i Banovine. Festival započinje iz Zrina, drevnog sijela po kojem su si Zrinski nadjenuli ime. U međuvremenu se proširio na čak četiri županije u kojima promoviramo baštinu Zrinskih kroz koncerte na autentičnim lokacijama, promocije knjiga, znanstvene radove, dokumentarne filmove, izložbe i radionice za djecu. Kroz prvih deset godina, Festivalom smo promovirati cjelokupnu baštinu Zrinskih i važnost Zrina kao rodnog mjesta Nikole Šubića Zrinskog, kojega je cijela tadašnja Europa slavila kao heroja.

NACIONAL: Zašto ste odlučili pokrenuti i festival Like Lika?

Iako, nažalost, nisu opstale moje obiteljske veze s Likom, oduvijek me vuklo vratiti se u Liku i promovirati njenu bogatu kulturnu i prirodnu baštinu. Lika je toliko lijepa i raznolika da očarava i mami s koje god joj strane prišli. Uz prirodne znamenitosti, Lika čuva bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Festivalom Like Lika široj publici želimo otkriti baštinu od prapovijesti i drevnih Japoda, preko srednjovjekovnih starohrvatskih župa do danas. Ovogodišnje četvrto izdanje tog festivala održat će se od 7. do 27. rujna u Gospiću, Brinju i Gornjem Kosinju. Uključit ćemo i dvije nove lokacije. U crkvi sv. Katarine u Novalji nastupit će sjajni violinist Marco Graziani, uz Alena Kopunovića Legatina na orguljama, a u Svetištu Majke Božje od Krasna na sjevernom Velebitu, nastupit će hrvatsko-francuski ansambl Dialogos, pod vodstvom naše ugledne muzikologinje Katarine Livljanić. Povodom Marulićeve godine, ovogodišnju festivalsku sezonu zaključit ćemo izvedbom ‘’Judite’’. Dva dana kasnije ovu će izvedbu u HNK imati prilike poslušati i zagrebačka publika. To je, po meni, primjer decentralizacije kulture na djelu. Uz snažnu glazbenu priču, Festival će podržati i akciju roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti SANUS, jer udruga već godinama u Krasnom pokušava izgraditi kompleks za oporavak djece nakon liječenja kemoterapijom.

NACIONAL: Kako svih ovih godina na Festival drvenih kapelica reagira publika?

U početku je bilo puno čuđenja, jer ljudi nisu ni znali da su orgulje koncertni instrument, a niti su čuli za mnoge lokacije na koje smo ih vodili. Često su prolazili pored drvenih kapela, a da ih ne bi ni zapazili. Nakon godina rada na razvoju publike i promoviranja naše kulturne baštine, sa zadovoljstvom gledamo kako interes publike raste. Sve lakše je i sastaviti festivalske programe, jer su se umjetnici sami počeli nuditi privučeni atraktivnim lokacijama i odličnom promidžbom. Uz lokalno stanovništvo, često nas posjećuju ljubitelji glazbe iz Zagreba, Ivanić Grada, Dugog Sela, Velike Gorice, ali i s obale i udaljenih dijelova Hrvatske. Kako su festivali već godinama prisutni na internetu, imamo već i ozbiljnu publiku u inozemstvu. U budućnosti namjeravamo ponuditi festivalske rute kao dio opsežnijeg kulturno-turističkog paketa.