Najavljena kandidatura stranačkog veterana Ranka Ostojića i manjak novih lica u borbi za vrh SDP-a izazvali su val nezadovoljstva unutar SDP-a čiji se članovi pitaju postoji li unutar stranke uopće želja za stvarnim promjenama

To predviđanje prošlog tjedna pokazalo se točnim jer je Ranko Ostojić najavio da će zatražiti podršku županijskih organizacija SDP-a I da očekuje kako će njegova kandidatura biti potvrđena 31. kolovoza, kada će se znati točan broj kandidata i kandidatkinja za predsjednika SDP-a. Do tada je Ranko Ostojić rekao da neće davati komentare niti intervjue, a izborni proces i kampanju dodatno je poremetila iznenadna smrt Freda Matića koja je šokirala sve članove SDP-a pa je tako i mali broj njih proteklog vikenda uopće imao snage komentirati najnoviji zaokret u utrci za nasljednika Peđe Grbina na čelu najveće oporbene stranke. No s nekim od vodećih ljudi SDP-a o Ostojićevoj kandidaturi razgovarali smo i nakon Matićeve smrti, a s nekima smo razgovarali i nakon što se je predsjedničku kandidaturu iznio i još jedan veteran SDP-a, Mirando Mrsić. I dok će Ostojićeva kandidatura gotovo sigurno biti potvrđena, ona Miranda Mrsića još je upitna zbog nekih izbornih pravila SDP-a koja propisuju da kandidat za predsjednika stranke mora biti član SDP-a najmanje pet godina. Iako je Mrsić član SDP-a bio niz godina, 2018. izbacio ga je Davor Bernardić, a član je ponovno postao 2022. pa se sada postavlja pitanje određuju li pravila ukupan broj godina članstva u SDP-u ili kandidat mora biti član unutar posljednjih pet godina. Ako izborna komisija SDP-a odluči da se pravila odnose na ovaj drugi primjer, onda Mrsić neće biti kandidat za predsjednika, što će ponovno otvoriti pitanje poprilično nakaradnih izbornih pravila SDP-a, o kojima je u ovom broju Nacionala progovorila i gradonačelnica Supetra Ivana Marković.

Siniša Hajdaš Dončić još je u lipnju najavio svoju kandidaturu te je još uvijek glavni kandidat za novog predsjednika SDP-a Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U svakom slučaju, sugovornici iz SDP-a s kojima smo razgovarali nakon kandidatura Ranka Ostojića i Miranda Mrsića poprilično su razočarani ovakvim razvojem situacije jer smatraju da se nakon izbora ništa u stranci neće promijeniti, odnosno da će situacija u SDP-u biti još gora nego što je to nakon četiri godine vladanja Peđe Grbina. Većina onih s kojima smo razgovarali proteklog tjedna smatra da Ostojić i Mrsić vraćaju SDP barem desetljeće unazad te da koliko god oni bili vjerni stranci i ljudi koji su obilježili rad SDP-a u proteklih desetak godina, oni nikako ne mogu biti osobe koje će se suprotstaviti Andreju Plenkoviću i HDZ-u u idućem izbornom ciklusu. Jedan od sugovornika koji će se na idućim izborima najvjerojatnije kandidirati za predsjedništvo SDP-a ovako je komentirao trenutnu situaciju u SDP-u:

“Pomalo je razočaravajuće gledati što se dešava u ovoj izbornoj kampanji. Očekivao sam da će se kandidirati netko od novih lica SDP-a, netko tko je jak na lokalnoj razini i tko ima iskustva u pobjeđivanju HDZ-a s te lokalne razine. No umjesto toga dobili smo nešto što bi se moglo opisati sloganom: ‘Nastavljamo dalje istim smjerom ili idemo u rikverc’. Očito da ništa nismo naučili i da živimo u nekim prošlim vremenima. Uz dužno poštovanje i Ranku i Mirandu, stvarno ne vidim kako SDP može s njima na čelu napraviti bilo kakvu promjenu. Da se razumijemo, ne mislim da to može napraviti ni Siniša Hajdaš Dončić, ali on je barem tu priliku zaslužio rezultatima u svojoj županiji.”

Kandidatura Ranka Ostojića pogotovo je loše prihvaćena među određenim članovima SDP-a jer smatraju da Ostojić tom kandidaturom samo razvodnjava cijelu kampanju i oduzima prostor nekim drugim kandidatima koji mogu ugroziti pobjedu Siniše Hajdaša Dončića, kao što je to jedina žena koja je do sada ušla u utrku – Sanja Major. Naime, Ostojiću se zamjera činjenica da mu je ovo treća uzastopna kandidatura za predsjednika SDP-a, iako je svjestan da nema šanse na izborima i da će mu ovo biti samo još jedan u nizu izbornih poraza koji su obilježili njegovu dugogodišnju političku karijeru. Jedna od saborskih zastupnica SDP-a ovako je opisala njegovu kandidaturu:

“Ranko je već godinama u ratu sam protiv svih i stalno se bori protiv nekoga unutar stranke, a ni sam ne zna protiv koga se točno bori. No činjenica je samo jedna, a ta je da on nikada nije dobio neke značajne izbore, niti je prepoznat među biračima, bilo SDP-a, bilo na lokalnoj ili državnoj razini. Nakon svih tih poraza, on se ponovno kandidira, iako je svjestan da nema šanse. Ne znam zašto to radi, ali znam da to najviše ide u korist Siniši Hajdašu Dončiću koji, osim Sanje Major, nema ozbiljnog protukandidata.”

Baš je nedostatak konkurencije Siniši Hajdašu Dončiću ono što smeta naše sugovornike iz SDP-a, iako bi se i dio njih da se kandidirao mogao svrstati u tu kategoriju, ali je zbog različitih razloga velik broj “istaknutih SDP-ovaca” odustao od kandidature. Većina jer je smatrala da nemaju šanse protiv Hajdaša Dončića, a dio jer smatra da bi bespotrebno potrošili svoj mandat na čelu SDP-a jer bi nakon novog poraza za četiri godine na parlamentarnim izborima bili primorani podnijeti ostavku. Ovo posljednje je vjerojatno i razlog zašto među kandidatima za predsjednika SDP-a nema više mlađih kandidata ili više uspješnih SDP-ovih gradonačelnika ili gradonačelnica. Jedan od njih za Nacional je rekao kako mu je žao što je Sanja Major zauzela tako radikalan stav prema Zoranu Milanoviću jer smatra da bi u suprotnom bila vrlo respektabilan kandidat:ž

Svi kandidati za predsjednika SDP-a podržavaju predsjednika Zorana Milanovića, a trojica od njih su bila i ministri u njegovoj vladi. Jedino Sanja Major smatra da se SDP treba udaljiti od Milanovića Photo: Srecko Niketic/PIXSELL

“Ne znam zašto je Ranku Ostojiću potrebna još jedna kandidatura. Mislio sam da je svima u SDP-u jasno da su nam potrebne radikalne promjene kada je u pitanju vodstvo stranke i vrijeme je da pružimo priliku novim ljudima. Nažalost, neki od njih nisu smogli hrabrosti da se kandidiraju, a neki poput Sanje Major rade velike pogreške u svojoj kampanji. Žao mi je što je ona krenula u kampanju koja se temelji na borbi protiv Zorana Milanovića. Koliko god to bilo legitimno i koliko god ona u nekim stvarima vezanim uz Zorana možda i jest u pravu, tako ne može pobijediti na izborima. Naime, SDP je još uvijek stranka Zorana Milanovića i to se neće tako skoro promijeniti. Uostalom, pitanje je imamo li mi nekog drugog izbora nego podržati Zorana Milanovića? Koja nam je druga opcija? Prepustiti HDZ-u i Plenkoviću i ono malo što je ostalo izvan njihove kontrole? Mislim da se Sanja Major tu postavila potpuno krivo jer je trebala insistirati na nekim drugim točkama koje nudi, koje predstavljaju povratak SDP-a nekim pravim socijaldemokratskim načelima. Tu je njena prednost pred ostalim kandidatima koji su više liberali nego socijaldemokrati. Pogotovo Siniša Hajdaš Dončić. Ostali ionako nemaju ozbiljnije šanse na izborima, a pogotovo ne Ranko Ostojić koji je svojim kandidaturama već svima dosadio.”

Iz ovih izjava više je nego jasno da aktualni potpredsjednik stranke ne uživa veliku podršku svojih stranačkih kolega, barem ne onih iz samog vrha stranke. No moguće je da Ostojić privuče glasove starijih članova SDP-a koji u njemu vide poveznicu sa Zoranom Milanovićem, ali se mogu poistovjetiti s njegovim jasnim stavovima prema jačanju radikalne desnice i sve češćem slavljenju ustaškog režima koje se ponovno razbuktalo ovog ljeta. Karijeru Ranka Ostojića obilježio je mandat na čelu Ministarstva unutarnjih poslova, ali i velik broj izbornih poraza, što mu je i danas najveći uteg u njegovoj kandidaturi za predsjednika SDP-a.

Naime, Ranko Ostojić je izgubio gotovo sve najvažnije izbore na kojima se kandidirao pa je tako 2009. izgubio izbore za splitskog gradonačelnika i to uvjerljivo od Željka Keruma, a 2021. bezuspješno se kandidirao za župana Splitsko-dalmatinske županije. Osim što je dva puta gubio i izbore za predsjednika SDP-a, Ostojić je dva puta bio i kandidat SDP-a na izborima za Europski parlament, ali niti jednom nije uspio privući dovoljno preferencijalnih glasova da bude izabran u Europski parlament. Baš zbog ovih poraza, dio njegovih stranačkih kolega smatra da se nije trebao kandidirati na ovim izborima, ali očito je kako Ostojić ne odustaje i kako će još jednom pokušati postati predsjednik SDP-a.

U Ostojićevu korist sigurno idu neki drugi detalji iz njegove političke karijere, među kojima je i uloga koju je odigrao u migrantskoj krizi 2015., kada je Hrvatska bila na udaru desetka tisuća migranata koji su preko Hrvatske htjeli doći do zapadne i sjeverne Europe. Ostojić je tada uz veliku podršku premijera Zorana Milanovića organizirao vlakove koji su te izbjeglice bez većih problema preveli preko Hrvatske unatoč protivljenju lidera Europske unije, prije svega mađarskog premijera Viktora Orbana. Tada je kroz Hrvatsku prošlo gotovo nevjerojatnih 582 tisuće osoba, a za svoju je ulogu u organizaciji Ostojić primao velike čestitke jer je sve prošlo bez većih incidenata. Kasnije je Ranko Ostojić bio vrlo kritičan prema migrantskim politikama Andreja Plenkovića te je često isticao baš migrantsku krizu kao jedan od najuspješnijih poteza vlade Zorana Milanovića.

“Ono najvažnije što čini Europsku uniju, slobodno kretanje ljudi i roba – ograničeno je. Tu udarate u same temelje EU-a, pa naravno da je to goruća tema. Pitanje ilegalnih migracija se ne može riješiti bez jedinstvene politike EU-a”, rekao je Ranko Ostojić nekoliko godina nakon što je Hrvatsku pogodila najveća migrantska kriza.

Sanja Major jedina je žena koja se kandidira za predsjednicu SDP-a i ujedno je i najmlađa od svih kandidata Photo: Sasa Zinaja/NFoto/PIXSELL Photo: Sasa Zinaja/NFoto/NFOTO

Osim migrantske krize, Ostojićev mandat na čelu Ministarstva unutarnjih poslova obilježio je i slučaj ucrtavanja svastike na travnjak poljudskog stadiona uoči utakmice Hrvatska – Italija. Počinitelje ovog suludog vandalskog čina policija do danas nije otkrila, iako je Ostojić obećao da će oni biti otkriveni do kraja njegova mandata. Međutim, niti devet godina od incidenta na Poljudu, imena onih koji su odgovorni nisu poznata, a neki su za samo crtanje svastike čak okrivili Ranka Ostojića, što je on u nekoliko navrata otklonio, a u jednom razgovoru za N1 televiziju je rekao sljedeće:

“Slučaj svastike na Poljudu je odavno trebao biti riješen. Policajci koji su rješavali slučaj kasnije su unaprijeđeni. U raznim varijantama, mi kriminalca koji je pobjegao iz zemlje trebamo uzimati kao meritornog. Podneseni su kazneni prijedlozi. Meni bi se ruka osušila da sam tako nešto napravio i u tome sudjelovao. Ajde da je zvijezda, ali svastika, nacistički znak. Zašto je stadion bio prazan? Razlog su bili nacistički pozdravi u Osijeku i UEFA nas je kaznila i onaj tko nije bio zadovoljan time je imao razlog to napraviti.” No iako je Ostojić na čelu MUP-a bio još relativno kratko razdoblje nakon incidenta, mnogi ga još uvijek smatraju odgovornim za to što počinitelji nikada nisu otkriveni. U svakom slučaju, sigurno je da je taj slučaj obilježio njegovu političku karijeru te je moguće da je i to jedan od razlog zašto mu birači nikada nisu dali povjerenje na raznim izborima. Ostaje vidjeti hoće li na izborima za predsjednika SDP-a doživjeti novi poraz ili će ovaj put iznenaditi te će naslijediti Peđu Grbina na čelu SDP-a.