Nogomet u Srednjoj i Južnoj Americi u zadnje vrijeme doživljava veliki val navijačkog nasilja koji pomalo izmiče kontroli.

Posljednjih dana posebno se istaknuo masakr 5. ožujka u Meksiku u kojem je u Queretarou 26 osoba teško ozlijeđeno, a 14 uhićeno. Incident je također dobio posebnu pozornost zbog činjenice da će Meksiko biti domaćin Svjetskog prvenstva 2026., zajedno sa SAD-om i Kanadom.

Iste večeri, kao i u Meksiku, dogodili su se brutalni napadi ispred stadiona u Palmyri, nedaleko od kolumbijskog grada Calija, u kojima su sudjelovali navijači klubova America i Deportivo Cali. Međutim, dan nakon toga, u Brazilu su se sukobili navijači Atletico Mineira i Cruzeira, pri čemu je ubijena jedna osoba.

Dok akademici koji proučavaju nogometno nasilje kažu da je kraj ograničenja mjera protiv širenja novog koronavirusa, koji se okrivljuje za porast nasilja u francuskom i engleskom nogometu, svakako faktor, kažu da su vlasti neadekvatne..

“Nasilju u nogometu neće biti kraja, to mora biti vrlo jasno”, rekla je za AFP Heloisa Reis, profesorica na Sveučilištu Unicamp u Sao Paulu, autorica knjige na tu temu, dodajući: “Ali to se može smanjiti. integrirani potrebna je javna politika.”

Argentina, Brazil, Kolumbija, Ekvador i Peru donijeli su zakone kojima se huligani kažnjavaju zatvorom ili čak otkazuju sportska događanja u slučaju nereda. Neke od tih inicijativa oponašaju mjere iz Europe za kontrolu huligana, poput uvođenja biometrijskih identifikacija i video nadzora na stadionima i oko njih.

Nakon spomenutog nasilja u Mexico Cityju u gradu Queretaro, gostujućim navijačima zabranjeno je putovanje na tamošnje utakmice. Slična mjera se primjenjuje u Argentini, Brazilu i Kolumbiji, no stručnjaci upozoravaju da navijači još uvijek putuju i da se nasilje samo seli na ulice.

Unatoč svim naporima, broj smrtnih slučajeva povezanih s nogometnim nasiljem je velik. U Brazilu je između 2009. i 2019. umrlo 157 ljudi, u Argentini 136 u posljednjih 20 godina, a u Kolumbiji između 2001. i 2019. najmanje 170.

“Velika pogreška poduzetih mjera je fokusiranje isključivo na sigurnosnu komponentu”, rekao je sociolog German Gomez, istraživač Kolumbijske udruge za sportske studije.

Poznavatelji se slažu da mjere obično ignoriraju akademske studije i društvene frustracije koje proizlaze iz nezaposlenosti, nejednakosti ili zlouporabe droga i alkohola.

Reis, međutim, kaže da srž problema leži u “toksičnoj muškosti”. Prema njezinim riječima, nogometne utakmice su arena za nadmetanje muškaraca koji primjenom fizičke sile stječu moć nad suparnicima, posebice na vlastitom teritoriju. Stoga zagovara politiku koja je usmjerena na obrazovanje muškaraca, ali nije optimistična po tom pitanju.

“Živimo pod muškom dominacijom stoljećima. Muške vrijednosti su dominacija, snaga, hrabrost. Može li ovo završiti? Ne”, rekla je.

Nasilje je eskaliralo nakon što su se navijači vratili na stadione nakon ukidanja epidemioloških mjera. “To su posljedice tako dugog zatvaranja, ograničenja kojih se ljudi žele riješiti vraćanjem na normalno”, rekao je Gomez.

U Brazilu je od 12. veljače prijavljeno najmanje devet incidenata, uključujući smrt navijača Palmeirasa i kamenovanje klupskih autobusa, u kojima su ozlijeđeni i igrači.