Izazovi ilegalne migracije, terorističkih i drugih sigurnosnih prijetnja teme su sastanka šefova diplomacije srednje i istočne Europe u utorak u Varšavi u organizaciji Višegradske skupine (V4) koja smatra  da je suradnja između Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana ključna za njihovo rješavanje.

Šesnaestorici šefova diplomacije, a među njima je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Stier koji će na rubu skupa održati niz bilaterlanih sastanaka, pridružit će se visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

“Izazovi s kojima se suočavaju EU i zemlje regije kao što su ilegalna migracija, organizirani kriminal, radikalizacija, terorizam i hibridne prijetnje”, glavne su teme, a “suradnja između EU i zemalja Zapadnog Balkana ključna je za odgovor na te izazove”, rekla je glasnogovornica poljskog ministarstva vanjskih poslova Joanna Wajda.

Poljska, koja od 1. srpnja predsjeda četveročlanom Višegradskom skupinom (čine je još Češka, Mađarska i Slovačka), pozvala je na jednodnevni sastanak ministre šest članica EU iz susjedstva, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Italije, Rumunjske i Slovenije te zapadnog Balkana koje teže ulasku u EU:  Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova.

Poljska i cijeli V4 podržavaju napore aspirantica za članstvom u EU, jer “proces integracije jugoistočne Europe pridonosi sigurnosti i razvoju cijelog kontinenta”, rekla je Wajda za poljsku agenciju PAP.

Razgovori u utorak počet će sastankom ministara V4 koji će donijeti zajedničku deklaraciju o  politici proširenja, a slijedit će dva panela kojima će moderirati šef poljske diplomacije Witold Waszczykowski. Prvi je panel o sigurnosnim izazovima u regije srednje Europe i Balkana, a drugi o pomirbi i suradnji između susjeda i to u godini kada se  obilježava 25. godišnjica potpisivanja Poljsko-njemačkog sporazuma o dobrosusjedskoj i prijateljskoj suradnji.

Varšava želi iskustvo suradnje između Poljske i Njemačke podijeliti sa zemljama Zapadnog Balkana  i pokazati im da vrijedi uložiti truda za postizanje pomirbe i suradnje.

Svjesna je da je to težak zadatak, kao što zna da i sudionice današnjeg sastanka  nisu jedinstvene u stajalištima o temama skupa.

V4 se protivi obvezujućim izbjegličkim kvotama i drži da članice trebaju dobrovoljno odlučiti koliko će izbjeglica prihvatiti. S druge strane, Grčka i Italija, koje su prve na udaru jer se na njihove obale iskrcavaju migranti i izbjeglice iz Afrike i s Bliskog istoka, žele da članice EU ravnopravnije ponesu izbjeglički teret.

“Svi priznajemo težinu tih izazova za budućnost EU i svjesni smo koliko je važna suradnja”, kaže Wajda i dodaje da se Varšava nada “otvorenoj i iskrenoj diskusiji o tim  pitanjima”.

Skupu je prethodio prošli tjedan u Varšavi sastanak ministara unutarnjih poslova V4 na koji je Poljska pozvala i ministre iz Hrvatske, Austrije, Belgije, Bugarske i Slovenije. Tada je hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić rekao da Zagreb zagovara rješenje na razini EU, po načelu solidarnosti i humanosti, a ne kroz agresivne, represivne aparate.

Podsjetio je da je i V4 sudjelovao u donošenju odluka Europske komisije o raspodjeli 160.000 izbjeglica iz Italije i Grčke prema obvezujućim kvotama koji bi trebalo provesti do jeseni 2017. No ta se raspodjela ostvaruje vrlo sporo uz otvoreni otpor nekih zemalja, među njima i V4. One se protive i prijedlogu korektivnog mehanizma EK prema kojem bi članice koje ne žele sudjelovati u relokaciji izbjeglica plaćale doprinos solidarnosti od 250.000 eura za svakog tražitelja azila za kojeg bi inače bile odgovorne.

Taj bi se novac trebao iskoristiti za bolje osiguranje vanjskih granica, smatra Višegradska skupina osnovana 1991. radi poticanja europske integracije članica i njihove suradnje u gospodarstvu, energetici i obrani. Raspadom Čehoslovačke 1993., prvotna V3 postala je četveročlana, a 2014. tadašnji mađarski šef diplomacije Tibor Navracsics rekao je da vrijedi razmotriti pristup Hrvatske i Slovenije.