Sjednica Vlade održat će se u četvrtak, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na dnevnom redu je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima te prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Vlada će donijeti i odluku o osnovici za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za iduću godinu.

Premijer je na početku rekao kako je posjet Egiptu gdje se održala konferencija COP27 bio vrlo uspješan i naglasio je nužnost zajedničkog djelovanja kako bi se usporila klimatska kriza.

“Posebno je važno da zelena tranzicija bude u fokusu našeg djelovanja i da ostvarimo ambicije i ciljeve iz Pariza i Glasgowa, da radimo na zelenoj tranziciji”, rekao je.

Istaknuo je i posjet Bjelovaru s ministrom Berošem gdje je postignut dogovor o tome da Vlada preuzme financiranje anuniteta kredita za bolnicu. Plenković kaže kako će se naći sredstva i za nastavak opremanja bolncie koja je važna za županiju u grad. “Ovo je važna politička i financijska gesta Vlade prema Bjelovaru”, kaže i dodaje kako se i ovime i izgradnjom ceste šalje “važan signal” ovoj županiji.

EK je jučer usvojio 5,2 mlrd eura vrijedan paket vezan za kohezijsku politiku koji bi trebao podupirati politiku ravnomjernog regionalnog razvoja.

U EP-u je sinoć održana rasprava o primanju Hrvatske u Schengen.

“Vrlo smo zadovoljni i izlaganjem povjerenika, potpredsjednika EK-a koji je jasno i snažno dao potporu, a posebno je važno da dok mi ovdje sjedimo, upravo je s 534 glasa za izglasano izvješće o članstvu Hrvatske u Schengenu”, rekao je premijer čestitajući ministrima koji su vodili aktivnosti oko pristupanja schengenskom prostoru. “Krećemo prema završnim koracima”, poručio je premijer.

“Krećemo prema završnim koracima konačnog usvajanja na razini Vijeća EU-a, 8. prosinca”, rekao je premijer, te dodao da će “time RH, uz već donesene odluke u vezi članstva u europodručju, zaokružiti dva cilja dublje intergracije – i schengensko i euro područje od 1. siječnja”.

“To su toliko veliki kapitalni vanjskopolitički državni ciljevi realizirani, da ćemo u godinama koje su pred nama imati priliku govoriti o plodovima dodatnog međunarodnog pozicioniranja Hrvatske”, rekao je.

Povećanje osnovice

Vlada će na današnjoj sjednici donijeti odluku kojom će povećati osnovicu za izračun naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2023. godinu na 70 eura.

“Tu dajemo dodatni iskorak za 2.504 udomitelja i 5.838 korisnika u udomiteljskoj obitelji”, kazao je Plenković, dodavši da se radi o nastavku povećanja  financijskih sredstava na području udomiteljstva.

Na sjednici Vlade je i novi Zakon o sportu kojim će se, istaknuo je premijer, nakon 16 godina, uspostaviti cjelovit i poticajan okvir za daljnji razvoj sporta, od vrhunskog do rekreativnog, bolji način financiranja, kategorizacija i osnaživanje.

“Napravili smo iskorake koje su i sportaši i treneri dugo čekali i očekujemo Sabor podrži taj krupni reformski zahvat”, rekao je.

Razvoj akvakulture

Vlada je u četvrtak donijela Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, kojim se za tu djelatnosti predviđaju ukupna financijska sredstva od 666,5 milijuna kuna.

Od toga je u državnom proračunu za 2022. godinu osigurano 20 milijuna kuna, u 2023.godini planirano je oko 65 milijuna kuna, kao i u 2024. godini te isto tako udio iz europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.

Prema riječima ministrice poljoprivrede Marije Vučković, nacionalni plan stavlja težište na četiri posebna cilja: povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene; jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatske akvakulture; jačanje doprinosa akvakulture obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te poticanje inovacija u sektoru akvakulture.

Posebni ciljevi utvrđeni su na temelju 12 ključnih potreba sektora akvakulture. Među njima su povećanje dodane vrijednosti proizvodnje u akvakulturi; unaprjeđenje proizvodnih praksi u okolišno održivoj akvakulturi: unaprjeđenje usklađenosti između proizvodnih sustava i svojstava ekoloških zona; jačanje povezanosti s tržištem u sektoru akvakulture, uključujući okrupnjavanje ponude;     unaprjeđenje poslovanja kao odgovora na potražnju potrošača za proizvodima akvakulture itd.

­U svrhu ostvarenja posebnih ciljeva, a kako bi se riješile prepoznate ključne potrebe u sektoru akvakulture, predloženo je 17 mjera.

Hitne izmjene zakona zbog popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima

Kako bi se ublažila nemogućnost popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima odnosno osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela, Vlada je u hitnu saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila izmjene Zakona o državnim službenicima.

Prema važećem Zakonu o državnim službenicima, državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drugačije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Izmjenama se želi omogućiti zadržavanje u službi državnog službenika kada navrši 65 godina života ako za to postoje potrebe službe i dogovor čelnika tijela i državnog službenika, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Službenik će tako moći raditi do najduže navršenih 67 godina života, u punom ili nepunom radnom vremenu.

“Predloženim izmjenama osigurat će se pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela i ublažiti nemogućnost popunjavanja radnih mjesta”, rekao je Malenica.

U Sabor je Vlada danas uputila i konačni prijedlog zakona o sportu kojim se uspostavljaju jasni i transparentni kriteriji vrednovanja programa javnih potreba u sportu i sustav vrednovanja rada sportskih saveza, a glavne su novine kategorizacija sportova koja će postati osnovni kriterij za dodjelu sredstava te jasnije definiran sustav financiranja sporta, kao i nadzor nad trošenjem sredstava.

Državni tajnik za sport Tomislav Družak istaknuo je kako prijedlog zakona, koji su poduprle sve krovne sportske udruge, pokazuje dosljednost Vlade i njezin odnos prema sportu što se očituje, istaknuo je, i kroz stalno povećanje državnih sredstava za sport te bi ona u idućoj godini po prvi puta trebala iznositi više od pola milijarde kuna.

Prag za obavještavanje o gotovinskim transakcijama spušta se na 10.000 eura

Ministar financija Marko Primorac rekao je da se zakonske izmjene donose iz dva ključna razloga – prvi je ispunjavanje mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a drugi razlog je uvođenje eura kao službene valute u RH.

Izmjenama i dopunama tako se predviđa smanjenje praga obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura, kao i smanjenje praga za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa, na također 10 tisuća eura.

Nadalje, naveo je Primorac, propisuje se registracija pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a predviđa se i suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.

“Donošenje ovog zakona rezultirat će daljnjim jačanjem preventivnog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u RH”, rekao je Primorac.

Zakonske izmjene radi uvođenja eura uključuju mijenjanje odredbi u kojima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima.

Novi lučki terminal u Osijeku

Vladinim odlukama dana je suglasnost Lučkoj upravi Osijek za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2023., 2024. i 2025. godini u ukupnom iznosu od 160,5 milijuna kuna

Upravno vijeće Javne ustanove Lučka uprava Osijek je u rujnu ove godine donijelo odluku o sklapanju ugovora o grdnji terminala s GH Holdingom iz Slovenije. Utvrđena je vrijednost radova u ukupnom iznosu od 143.5 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 179,3 milijuna kuna s PDV-om, uz rok za izvođenje radova od 28 mjeseci.

Financijska sredstva potrebna za podmirenje predviđenih ugovornih obveza osigurana su iz Europskog kohezijskog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.

Novi terminal za pretovar rasutih tereta bit će smješten na desnoj obali Drave na istočnom dijelu lučkog područja Luke Osijek, a obuhvaća dva nova veza u duljini od 240 metara, instalaciju objekata za pretovar, ukrcaj i iskrcaj te transport roba, pristupnu cestu dužine 300 metara, željezničke kolosijeke u dužini 610 metara, kranske staze i ceste u dužini 285 metara, trafostanicu te izgradnju potrebne komunalne infrastrukture, rekao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.

Izgradnjom terminala smanjit će se prometna zagušenja u centru grada i negativni utjecaj na okoliš te smanjiti buka, a povećat će se i sigurnost brodova u luci, dodao je.