Na zagrebačkom Županijskom sudu danas će biti izrečene dvije presude bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, za aferu Hypo i aferu HEP-Dioki.
Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Jasna Galešić, koja sudi u oba slučaja, prvo će u 13h objaviti presudu za aferu Hypo, a sat vremena kasnije i za slučaj HEP-Dioki.
Sanader je na sud stigao u pratnji svoga odvjetnika, Čede Prodanovića.
Presuda u aferi HEP-Dioki
U 14 sati Sanaderu će biti objavljena i presuda za prodaju jeftine struje Diokiju u čemu optuženičku klupu dijeli s Robertim Ježićem nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih antikorupocijskih postupaka.
Ivo Sanader oslobiđen je krivnjeu aferi HEP-Dioki. Krivnje je oslobođen i Robert Ježić, koji je bio na čelu Diokija.
“Sanader je kao premijer, koristeći se cinjenicom da je HEP u vlasnistvu države, na traženje Jezica od Mravka (šefa uprave HEP-a, op.a.) zatražio da se povećanje cijena ne primjeni na Dioki. Mravak je pristao te je po traženju Sanadera na štetu društava u HEP-odlučio da se ne primjene povećane cijene, odnosno da Diokiju i Dini Petrokemiji budu umanjene za popust od 10 posto. Diokiju je time pribavljena imovinska korist od 1,954 milijuna kuna, a Dini Petrokemiji 1,8 milijuna kuna. Sanader je kao premijer, koristeći se činjenicom da je HEP u vlasništvu države, a na traženje Ježica od predsjednika uprave HEP-a zatražio da HEP odobri Diokiju u vlasništvu Roberta Ježića zajam od 15 milijuna kuna. Na to je Mravak pristao te, postupajući po traženju Sanadera, protivno odredbama HEP-a bez odluke drustva zaključio ugovor o zajmu”, rekla je sutkinja u obrazloženu oslobađajuće presude.
Dodala je kako je HEP Diokiju isplatio zajam od 15 milijuna kuna, a 6. srpnja 2009. zaključio ugovor o zajmu s time da se rok povrata novca produži rok povrata do 31.9 2009. “Dioki je novac vratio tek početkom listopada 2009”, rekla je sutkinja Galešić, pa dodala kako troškovi postupka protiv Sanadera u aferi HEP-Dioki padaju na teret državnog proračuna. HEP je uputila da svoj imovinski zahtjev ostvari u parnici.
“Optužnica u ovom predmetu je bila protiv Sanadera, Ježića i Mravka. Bili su optuženi da su svjesno potakli Mravka da Diokiju i Dini Petrokemiji odobre popust, čime su izbjegli povećanje cijena. Dioki je pozajmicu vratio, a Sanader i Ježić su negirali optužbe, a Mravak je prvo rekao da nitko nije utjecao, a potom je priznao da je popust naložio Ivo Sanader”, rekla je sutkinja.
“U tijeku postupka Mravak je preminuo, pa se postupak odnosi samo na Ježića i Sanadera. U takvoj situaciji sud je mogao ispitati samo njih dvojicu. Mravak je na snimci priznao da je prekoračio ovlasti u HEP-u i tako omogućio da Dioki neosnovano dobije zajam. Ni u jednom od dokaza se ne dokazuje da ga je na to potaknuo Sanader. Niti jedan od svjedoka nije potvrdio iskaz Mravka da mu je Sanader to naložio. Jedini dokaz da su u tome sudjelovali Sanader i Ježić je Mravkov iskaz”, rekla je Galešić, dodajući kako bi donošenje osuđujuće presude bilo samo na temelju Mravkova izjava.
Sutkinja je zaključila kako nije dokazano da ga je Sanader na to potaknuo.
Sanader u aferi Hypo nepravomoćno osuđen na 2,5 godine zatvora
Sutkinja Jasna Galešić Ivu Sanadera proglasila je krivim za ratno profiterstvo u aferi Hypo. Nepravomoćno je osuđen na dvije i pol godine zatvora.
Sutkinja je rekla kako je Sanader prilikom uvjeta o zajmu dogovorio da mu Hypo banka isplati proviziju u gotovini i to u visini od pet posto zajma, što je iznosilo ukupno oko sedam milijuna šilinga i Sanaderu nalaže oduzimanje 3,6 milijuna kuna provizije nepripadne koristi.
“Iskoristio je svoj položaj i ovlasti te počinio djela protiv službene dužnosti i ratnog profiterstva. Za kazneno djelo protiv službene dužnosti i ratnog profiterstva izriče mu se kazna zatvora u trajanju od 2 godine i šest mjeseci. U kaznu se ubraja i vrijeme provedeno u pritvoru. U državni proračun mora vratiti imovinsku korist koju je protupravno pribavio, dakle 3,6 milijuna kuna. U roku od 15 dana kad presuda postane pravomoćna dužan je podmiriti troškove postupka u iznosi od 6452 kuna, odnosno ukupno 11,542 kune”, rekla je sutkinja.
Sutkinja Galešić navela je i kako ova presuda ima presedansko značenje jer se radi o prvoj presudi za ratno profiterstvo.
“Plaćanje je dogovorio s članom Uprave Hypo banke. Hypo banka je nakon toga imala niz poslova s drugim tvrtkama, Inom, Dionom i drugima. Da je optuženik pritom iskorištavao ratno stanje proizlazi i iz činjenice da je od kraja ’94 do 2.3.95. dogovarao posao i to kad je zemlja bila u teškoj gospodarskoj situaciji. Kreditni rejting bio je nizak, a država se brinula o oko 630.000 prognanika. Hrvatskoj su tad ostale samo dvije zgrade veleposlanstava, od kojih je jedna bila u Beču, a druga u Čileu. I zato je bilo potrebno kupiti zgrade veleposlanstva u svijetu te uzimanje zajma za njih. Jasno je da je on iskoristio ratno stanje. Povrijedio je demokratske tekovine društva kako bi si pribavio značajnu imovinsku korist”, rekla je sutkinja u obrazloženju presude.
Komentari