Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović u srijedu je s početkom u 12:30 u Vladi održao izvanrednu konferenciju za novinare na temu migranata.

“Danas više možemo govoriti o ekonomskim migrantima koji zaobilazeći propise sebi nastoje osigurati neki status u zemljama Europske unije. U Hrvatsku s e vratilo 3488 osoba. Do rujna ove godine 1157 osoba ih se vratilo u Hrvatsku”, rekao je Božinović te dodao da je oko 6000 osoba vraćeno iz Hrvatske kroz sustav readmisije te prisilno, što je ukupno oko sedam tisuća.

“Koordiniranim postupanjem Granične policije na vanjskoj granici RH i drugim sastavnicama stvorili smo sustav po kojem Hrvatska niti je, niti će postati, niti može postati hot-spot“, kazao je.

Prema njegovim riječima, Njemačka je u ovoj godini najavila 1519 osoba u povratku, a vratilo se njih 401. S njemačkom stranom imamo dogovor do kraja godine povratak još 182 osoba. No, očekuje da će se u Hrvatsku vratiti ne više od pedesetak osoba.

Brojke o kojima se govori u medijima su svjedočanstvo nefunkcioniranja uredbe Dublin III, koja je pisana za neke druge okolnosti i neka druga vremena, rekao je ministar.

“EU je usvojila novi Pakt o migracijama i azilu koji će sredinom 2026. stupiti na snagu i njime će se izbjeći ovakve situacije i države koje budu prvu ulazak migranata dobit će mogućnost da u ubrzanoj proceduri riješe pitanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Koliko vidimo, radi se o najvećem broju ljudi koji neće ostvariti tu zaštitu. Oni žele doći u EU zbog boljih uvjeta života, a naša pozicija je od početka bila takva da se ne može ne vidjeti da se radi o ekonomskim migrantima koji zaobilaze pozitivne propise EU-a”, objasnio je Božinović.

Njemačka je zemlja sekundarnih migracija, rekao je Božinović. Hrvatska je, kako je naglasio na Balkanskoj ruti i migranti uglavnom dolaze u sarajevsku ili beogradsku zračnu luku te taksijem odu do Bihaća i onda pokušavaju doći u Hrvatsku.

“Kad te ljude nađemo unutar teritorija, mi ih registriramo. No, velika većina su oni koji su morali prije dolaska u Hrvatsku proći neku drugu članicu EU-a primjerice Rumunjsku ili Bugarsku. Te evidencije vode države poput Njemačke. Utvrde li da ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu, ide se na verifikaciju za povratak”, rekao je ministar unutarnjih poslova.

‘Ove godine na vanjskoj granici imali smo sedam tisuća odvraćanja’

“Zemlje koje su preopterećene brojem azilanata, pokušavaju objasniti situacijom kod njih. Mi nemamo tu vrstu pritisaka, jer ovisimo o kvalitetnom radi na vanjskim granicama. Vrlo mali broj ih podnese zahtjev za azilom u Hrvatskoj”, kazao je.

Pitanje migracija trebalo bi se riješiti zajedničkim dogovorom na području cijele Europe, naglasio je Božinović te dodao kako ne treba zagovarati vojsku na granicama. Isto tako, pitanje migranata ne treba miješati sa stranim radnicima u Hrvatskoj, istaknuo je.

“Mi se pripremamo za sve eventualne situacije do kojih može doći. Koristimo sva europska sredstva i fondove za tu namjenu. Kad govorimo o Dugom Dolu, uspostavili smo ga kao centar za registraciju. Prije dvije godine bilo je dosta migranata koji su se kretali na karlovačkom području”, prisjetio se Božinović te odao kako će taj centar ovisno o procjenama biti nadograđen.

Ove godine smo na vanjskoj granici spriječili sedam tisuća prelazaka, pohvalio se ministar unutarnjih poslova. Dio se odnosio na readmisije sa susjednim državama, a dio na dobrovoljne te prisilne povratke, kazao je.

Načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno rekao je kako je se za osoba za koje se procijeni da postoje sumnje u kaznena djela, bivaju udaljene iz Hrvatske i ne dopušta im se boravak.

“Kad govorimo o osobama koje se vraćaju zrakoplovima, ove godine bilo ih je 1157, mi to sve znamo – za te osobe u Porinu je osiguran smještaj. Hrvatska sigurno sebe neće dovesti u situaciju da bude neki hot-spot. Kad bi bilo naznaka o tome, mi bi prvi izvijestili javnost”, poručio je Božinović te dodao kako dio migrantske populacije koristi međunarodno pravo kako bi izbjegli određene situacije i došli do krajnjih odredišta.

“Ti ljudi nisu u dobroj situaciji, oni će koristiti sve mogućnosti da izbjegnu povratak u svoje države…zato u konačnici imamo promjenu narativa na razini Europske unije. Ja sad vidim neke kolege koji su bili vrlo kritični na svaku naznaka da bi se kršila određena prava migrantske populacije, sad vidimo da nije bilo govora o kršenju prava nego o tome kako riješiti taj problem, jer se on tim državama vratio u njihovo dvorište”, kazao je Božinović te dodao kako su u pitanju uglavnom mlađi muškarci iz Sirije i Afganistana.

Božinović je izrazio nadu da će se Frontexu vratiti značajnija uloga.

Osobe koje imaju zdravstvenih problema – ostvaruju pravo na liječničku skrb, a maloljetnicima se pruža pomoć iz socijalne skrbi. Što se pak tiče prigovora Centra za mirovne studije, oni će uvijek imati prigovore, rekao je Božinović.

“Policija radi sve da Hrvatska ostane sigurna te u skladu sa zakonima i novim pravilima koja će biti usvojena na razini čitave Europske unije. Bit će to teško pitanje za EU”, naglasio je ministar.

Posljednjih dana u medijima se navodi kako u Hrvatsku stižu letovi s migrantima iz nekih zapadnoeuropskih zemalja. Tako primjerice, njemačke vlasti žele povećati broj deportacija u druge zemlje EU-a.

NEUSPJEŠNA POLITIKA Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16 tisuća odbijenih azilanata, ali…

Najviše migranata bi trebalo biti vraćeno u Hrvatsku i Italiju. Takve deportacije unutar EU-a su predviđene Uredbom Dublin III, navodi Deutsche Welle.

Premijer Andrej Plenković je ranije tijekom dana izjavio kako se ti letovi odvijaju već duže vremena, ali da u njima nema ništa neuobičajeno i da su svi podaci o njima već objavljeni na MUP-ovim stranicama. “Hrvatska sigurno nije zemlja prvog dolaska, to je sigurno. Ako netko dođe do Hrvatske, to znači da ga vlasti u drugim zemljama nisu registrirale”, rekao je.

‘GUBIMO KONTROLU’ I njemačke lokalne vlasti za povećanje deportacija migranata