Nakon što je kod Osekova, na području Parka prirode Lonjsko polje, gdje je stoka na slobodnoj ispaši, pronađeno stotinjak uginulih goveda, ustanovljeno je kako je uzrok uginuća bedrenica, odnosno antraks, a bolest u lakšem obliku zabilježena je i kod šest osoba.

Posljednji, neslužbeni podaci govore kako uginulo najmanje 107 goveda, ali se zaraza, doduše u lakšem obliku, pojavila i kod šest osoba, među kojima i dvoje djece.

Njima je medicinska pomoć pružena u sisačkoj Općoj bolnici, ali stručnjaci kažu kako nema potrebe za hospitalizacijom. Da je riječ o antraksu, potvrdilo je i Ministarstvo poljoprivrede, na temelju uzoraka uzetih s leševa stoke.

Budući da je stoka na slobodnoj ispaši, broj uginulih goveda vjerojatno još nije konačan.

U zajedničkoj koordinaciji Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata provode se daljnje nužne aktivnosti i mjere na području pašnjaka kod Osekova radi sprječavanja širenja i suzbijanja zarazne bolesti, navodi se u priopćenju Ministarstva.

“Zavod za javno zdravstvo je uzeo uzorke kod oboljelih pacijenta, svi su pod terapijom i klinički dobro. Slučaj je pod kontrolom i nema mjesta panici. Ministarstvo poljoprivrede poduzet će sve potrebne radnje vezane za promet stoke i životinjskih proizvoda”, rekao je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije Inoslav Brkić.

Dodao je kako se kako se ta zarazna bolest, koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, najčešće javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda) te kod ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja.

Biljožderi se obično zaraze ingestijom spora u okolišu, ponajprije u kontaminiranom tlu, u kojem spore prežive desetljećima. Tla onečišćena sporama bedrenice kontaminiraju krmiva koja rastu na njima. Voda može biti onečišćena lešinama uginulima od bedrenice ili naplavinama kontaminirana tla. Područja s kontaminiranim tlom nazivaju se bedrenični distrikti. Nakon ingestije spora, osjetljivi biljožderi obično ugibaju unutar 24 sata.

U Hrvatskoj se posljednjih desetljeća bolest javlja sporadično, a u posljednjih 15 godina masovnija pojava bedrenice zabilježena je 2002. kod Jasenovca, 2005. u Ježeviću kod Vrlike, dok je posljednja masovnija pojava bolesti bila u selu Bobovac kod Sunje od kolovoza 2006. do ožujka 2007. Tada je, u Sunji, od kožnog antraksa oboljela i jedna osoba.

Ljudi se bedrenicom mogu zaraziti na nekoliko načina, a najčešći i najblaži oblik je kožni antraks. Takav oblik bolesti – koji je ujedno i najčešći te se javlja u oko 95 posto slučajeva – najčešći je zbog bliskog kontakta sa zaraženim životinjama ili zaraženim proizvodima životinjskog podrijetla (koža, vuna, dlaka, kosti) kad uzročnik ulazi u organizam kroz posjekotine ili druga oštećenja kože.

Kožna infekcija počinje kao kvržica koja svrbi, a nakon dan-dva se razvije u vezikulu, pa u bezbolni čir promjera jedan do tri centimetra s karakterističnim crnim nekrotičnim područjem. Najčešća mjesta pojavljivanja su ruke, lice i vrat.