Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no trguje se oprezno zbog slabosti kineskog gospodarstva, energetske krize u Europi te visoke inflacije i povećanja kamata u zapadnim zemljama.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio 2,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,5 i 1,5 posto. U Šangaju i Hong Kongu skliznule su, pak, između 0,1 i 0,4 posto.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji skok cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones ojačao je 1,4 posto, dok je S&P 500 porastao 1,83, a Nasdaq indeks 2,14 posto.

Nakon sedam dana pada, najviše je jučer skočio Nasdaq indeks jer su prinosi na američke državne obveznice pali s najviše razine u tri mjeseca, što je pogodovalo tehnološkom sektoru koji je vrlo osjetljiv na kretanje prinosa.

Tako su osjetno porasle cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Tesla, Microsoft i Amazon.com.

No, ne radi se, kažu analitičari, o nekom zaokretu na tržištu, koje je pod pritiskom još od polovice kolovoza od kada je jasno da će američka središnja banka nastaviti agresivno povećanje kamatnih stopa kako bi suzbila inflaciju.

„Nešto bolja kretanja na tržištu obveznica pozitivno su utjecala na tržište dionica, no ulagače i dalje najviše zabrinjava što će Fed učiniti 21. rujna. Stoga svakoga dana vidimo nesigurnost na tržištu”, kaže Brent Schutte, direktor u tvrtki Northwestern Mutual Wealth Management Company.

Niz podataka koji ukazuju na stabilan rast gospodarstva podržava očekivanja da će Fed nastaviti agresivno povećavati kamatne stope kako bi suzbio inflaciju.

Fed je od ožujka podignuo kamate za 2,25 postotnih bodova, a dodatno će ih povećati i na sjednici u rujnu. Očekuje se još jedno, treće u nizu, povećanje za 0,75 postotnih bodova.

Stoga će u fokusu ulagača danas biti govor predsjednika Feda Jeromea Powella.

„Mislim da će Powell signalizirati da odluka o kamatama još nije donijeta i da će potezi Feda ovisiti o budućim gospodarskim pokazateljima”, kaže Jan Nevruzi, analitičar u tvrtki NatWest Markets.

Ulagače zabrinjavaju i energetska kriza koja bi mogla uvesti gospodarstvo eurozone u recesiju, kao i ‘zatvaranja’ u Kini zbog covida-19, što bi moglo dodatno usporiti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Dolar oslabio, cijene nafte porasle

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula s najviše razine u 20 godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 109,80 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 110,50 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 143,57 na 144,10 jena, novu najvišu razinu u 24 godine.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 0,9987 dolara, nakon što je jučer zaronila na 0,9864 dolara, najnižu razinu u 20 godina.

Euro je pod pritiskom jer se ulagači plaše da će energetska kriza izazvati recesiju u eurozoni.

S druge strane, rekordno visoka inflacija u tom bloku pritišće Europsku središnju banku na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što će dodatno usporiti rast gospodarstva.

Stoga će danas u fokusu ulagača biti redovna sjednica čelnika ECB-a.

Cijene su nafte, pak, jutros porasle, nakon što su jučer potonule oko 5 posto i zaronile na razine od prije početka napada Rusije na Ukrajinu.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 0,65 posto, na 88,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,81 posto, na 82,60 dolara.