Ovrhe u Hrvatskoj unosan su posao u kojem nerijetko moćnici otimaju od onih najslabijih, a sve uz asistenciju hrvatskih sudova o čemu svjedoči i primjer Ivana Hatmana, umirovljenika koji je 2019. godine deložiran iz svoje kuće u centru Poreča unatoč tome što je dug zbog kojeg je ranije nastupila ovrha bio preplaćen još 2012. godine. Porečka sutkinja Vlatka Markuš, već ranije prijavljivana zbog sumnje na korupciju i organizirani kriminal, donijela je rješenje o ovrsi bez ikakve provjere ne bi li skupocjena nekretnina za tek djelić stvarne vrijednosti završila u rukama Aktiva Kapitala, koji je u vlasništvu Ronalda Šurana, poznatog ulagača u nekretnine koje se prodaju na sudu.

Ivan Hatman (79), 2008. godine postao je založni dužnik sa svojom nekretninom, kućom u centru Poreča, kako bi Hypo Leasing Kroatien društvo za financiranje d.o.o. osiguralo svoje potraživanje prema društvu Bažon d.o.o., u vlasništvu Ivana Bažona, nekadašnjeg Hatmanovog zeta. Ovrhovoditelj 31. ožujka 2010. pokreće ovršni postupak protiv založnog dužnika Ivana Hatmana radi naplate 4.271.424, 92 kuna, odnosno 583.493,76 eura. Općinski sud u Poreču propustio je utvrditi činjenicu da je primatelj leasinga Bažon u parničnom postupku koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, uspio umanjiti potraživanje ovrhovoditelja za 301.238, 54 eura (2.462.823,07 kuna) što znači da je ukupan dug primatelja leasinga 30. lipnja 2011. iznosio 282.255,22 eura pod pretpostavkom da objekt leasinga nije vraćen, a vraćen je, navodi se u žalbi Ivana Hatmana.

Foto: privatna arhiva

Financijskom karticom ovrhovoditelj je priznao da leasing društva Bažon d.o.o. nakon pokretanja ovršnog postupka do 30. lipnja 2011. uplatio ukupno 2.462.823 kuna, odnosno 346.270,63 eura, ali sud tada pogrešno navodi da je na dan oduzimanja leasinga, 17. studenoga 2012. tržišna vrijednost oduzetog stroja, kupljenog na leasing, iznosila 334.000,00 eura. U prilog tvrdnjama gospodina Hatmana ide i činjenica da je sudski vještak Denis Hrestak utvrdio da je na dan 17. studenoga 2012. tržišna vrijednost oduzetog stroja iznosila 434.000,00 eura.

“Na temelju svega gore navedenog, mišljenja sam da je tržišna vrijednost procjenjivanog stroja za izradu papirnatih salveta Cassoli Pac 340 TP2, uz primjenu navedene metodologije, na dan 17. Studenog 2012. Iznosi kako sljedi (bez PDV-a): 434.252,60 eura”, stoji u sudskim spisima, mišljenje vještaka.

Foto: naciona.hr

U slučaju Hatman nakon pokretanja ovršnog postupka i donošenja rješenja o ovrsi, društvu Bažon d.o.o. oduzet je stroj koji je bio predmet leasinga, ali ovrhovoditelj o tome nije obavijestio Općinski sud u Poreču, niti je povukao prijedlog za ovrhu. Štoviše u sudskim se spisima ističe da je Protokol o preuzimanju te Zapisnik o preuzimanju stroja vlastoručno potpisao drugotuženik Ivan Bažon kao direktor korisnika leasinga društva Bažon d.o.o. Posebno se ističe da je drugotuženik Ivan Bažon znao za prethodno navedeno rješenje o ovrsi stoga je bio dužan podnijeti Općinskom sudu u Poreču prigovor treće osobe protiv ovrhe te istom priložiti Zapisnik o preuzimanju stroja od 17. studenoga 2012. kao i potvrdu ovrhovoditelja Hypo Leasing Kroatien d.o.o. da je korisnik leasinga do 28. lipnja 2011. uplatio već ranije spomenuti iznos pa je prema tome na dan donošenja rješenja o ovrsi potraživanje ovrhovoditelja bilo doista manje.

Unatoč činjenici da se ovrha ne može provesti protiv založnog dužnika, ako je primatelj leasinga kao glavni dužnik dokazao da nije imao dug prema ovrhovoditelju, već da je na dan oduzimanja objekta leasinga, odnosno 17. studenoga 2012. imao potraživanje prema ovrhovoditelju u iznosu od 151.997, 38 eura, radi naplate naplate čitavog iznosa 2011. Kroatien društvo za financiranje d.o.o. pokrenulo je proces protiv Ivana Hatmana kao založnog dužnika na temelju kojega sud donosi prijedlog za ovrhu na nekretninama u ovom slučaju kuće u Poreču. Sutkinja Vlatka Markuš, dobro poznata javnosti, uglavnom u negativnom kontekstu, to je rješenje donijela bez ikakve provjere, tvrdi Hatman u tužbi protiv Republike Hrvatske. A važno je napomenuti kako su protiv nje ranije podignute kaznene prijave zbog navodnih nezakonitih deložacija. Jedan od poznatijih slučajeva svakako je deložacija u Motovunu, koja je skrenula pažnju javnosti na njezin rad te je protiv nje podnesena kaznena prijava zbog sumnje u zlouporabu položaja i ovlasti.

Unatoč svemu tome što je dokazano kako je došlo do pretplate duga te što je objekt leasinga oduzet od društva Bažon d.o.o., javna je dražbu za Hatmanovu kuću u Poreču zakazana na dan 9. svibnja 2017., a tužitelj Ivan Hatman kao ovršenik se usprotivio 2. svibnja 2017. te zatražio obustavu ovrhe uz obrazloženje da je dužnik (korisnik leasinga) bio u pretplati kod ovrhovoditelja danom oduzimanja stroja. Općinski sud u Poreču nije razmatrao priloženu dokumentaciju i žalbu te je nekretninu tužitelja Ivana Hatmana, potpuno nezakonito po sudskom savjetniku Ivanu Geromettu, danas načelniku Općine Vrsar, (op.a. čiji je mentor bila sutkinja Vlatka Markuš) dosudio društvu AKTIVA KAPITAL d.o.o. koje je nakon javne dražbe postalo vlasnik kuće, te i na taj način povrijedio ustavnu odredbu el. 48. st. 1. Ustava Republike Hrvatske jer je nezakonito izvlastio tužitelja Ivana Hatmana te mu oduzeo nekretninu. 

Hatman, koji je nakon gubitka kuće odlazi živjeti kod sestre kako ne bi završio na ulici, za Nacional navodi kako je 2019. godine Bažonu poslao dopis uz zamolbu da mu dostavi dokumentaciju, točnije primjerak prigovora kojeg je društvo Bažon kao treća osoba podnijelo protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Poreču, ali i dokaz da je društvo Bažon zatražilo od Hypo Leasing Kroatien povrat preplaćenog iznos. Prema Hatmanovim tvrdnjama, ovaj mu traženu dokumentaciju nije dostavio pa je zahtjev Ivana Hatmana kao ovršenika za odgodu sudskog uredovanja zakazanog za 29. studenoga 2019. odbijen. Osim pravosudnih tijela, Hatman je tako, smatra, izigran i od same dojučerašnje obitelji. 

Danas je Tvrtka Bažon d.o.o., koja je svoje poslovanje započela još 1992. godine, službeno izbrisana iz registra trgovačkih društava. Prema izvješćima, temeljni kapital tvrtke iznosio je 14.984,41 euro, a izbrisana je iz registra 20. listopada 2015. godine. S druge strane, vrijedna Hatmanova kuća danas je u vlasništvu vlasnika i direktora tvrtke AKTIVA KAPITALA d.o.o, Ronalda Šurana koji je, baš kao i sutkinja Markuš, od ranije poznat javnosti, ali kao ulagač u nekretnine koje se prodaju na sudu. Šuran se pominjao i kao potencijalni kupac stana na četvrtom katu u tzv. zgradi Željka Keruma na Relji u Zadru te je povezan s nizom društava u različitim sektorima.

Kontaktiravši Šurana, kako bi saznali više o detaljima kupnje vrijedne kuće u Poreču, koja je prodana ispod tržišne vrijednosti, dobivamo potvrdu samo kako je kuća na spomenutoj adresi zaista u njegovom vlasništvu, no za daljnje komentare ovaj ulagač u nekretnine nije bio raspoložen.

Foto: privatna arhiva

Hatman s druge strane, nakon više od 12 godina i dalje tuži kako državu tako i Ivana Bažona. Prema njegovim navodima država je odgovorna za nezakonito izvlaštenje te radnje sudaca. Iz spisa, podsjetimo, jasno proizlazi da su suci propustili uzeti u obzir financijsku karticu te su propustili od ovrhovoditelja zatražiti specifikaciju svog potraživanja jer je to obaveza suda u svim ovršnim postupcima prije donošenja rješenja o prodaji nekretnine na javnoj dražbi, a da je sud navedenu specifikaciju zatražio od ovrhovoditelja, onda ovrhovoditelj ne bi mogao prešutjeti činjenicu da je svoje potraživanje naplatio 17. studenoga 2012. oduzimanjem stroja koji je bio objekt leasinga.

Sud je, prema Hatmanovim tvrdnjama, propustio izvršiti uvid u protokol o preuzimanju stroja od 17. studenoga 2012. i zapisnik o preuzimanju stroja 17. studenoga 2012. koji je Općinski sud u Puli, Stalna služba u Poreču, primio 2. svibnja 2017. izravno od Hatmana što sudski savjetnik Ivan Gerometta kao ni sutkinja Vlatka Markuš, njegova bivša mentorica, nisu uzeli u obzir pa su okončali javnu dražbu, a da u postupku nisu na temelju postojeće dokumentacije ni utvrdili ima li ovrhovoditelj – s obzirom na to da je stroj oduzet – kakvo potraživanje prema korisniku leasinga društvu Bažon. Da su izvršili uvid u dokumentaciju spisa, utvrdili bi da je na dan 17. studenoga 2012. ovrhovoditelj bio dužnik korisnika leasinga društva, odnosno da Bažon d.o.o. nije imalo duga prema ovrhovoditelju, a time je prestala i obveza Hatmana kao založnog dužnika.

Žalba na prvostupanjsku presudu riječkog suda, trenutno se nalazi na Zagrebačkom županijskom sudu, dok naš sugovornik, čeka presudu koja bi mu vratila vjeru u hrvatski pravosudni sustav, onaj koji je već nebrojeno puta zakazao, na štetu njegovih vlastitih građana.