Nakon razornog potresa koji je 29. prosinca prošle godine pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, geodetskim mjerenjima je utvrđeno da su se Petrinja i Sisak pomaknuli do 86 centimetara, a područje Gline imalo je spuštanje tla za 10 centimetara. Budući da je pitanje obnove kuća i zgrada prioritet već godinu i pol dana, u tu se priču uključio i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, izradom digitalne ortofoto karte potresnog područja te 3D modelima kulturne baštine koji pomažu restauratorima u obnovi. Kako kaže dekan Almin Đapo, radi se o nekoliko povezanih, ali različitih djelovanja Geodetskog fakulteta u pomoći potresom ugroženim područjima:

„Prvi je izrada aplikacije ili bolje rečeno javne interaktivne digitalne karte Potres2020, drugi je izrada digitalnih ortofoto karata potresnog područja iz snimaka koje je dronovima snimao HGSS, treći je izrada Mrežnog geoinformacijskog sustava POTRES za potrebe Stožera civilne zaštite i svih službi koje sudjeluju u saniranju šteta uzrokovanih potresima te četvrti, 3D dokumentiranje stvarnog stanja objekata za potrebe provedbe popisa štete na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročenim potresom, koje je započelo drugog dana nakon zagrebačkog potresa pozivom Ministarstva kulture i medija na suradnju i još uvijek je u tijeku.“

Kad je u pitanju interaktivna digitalna karta Potres2020, nju su već u srijedu pripremili – tek dan nakon drugog potresa s epicentrom u blizini Petrinje – Geodetski fakultet, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom. Karta je bazirana na platformi Ushahidi koja je i ranije korištena za pomoć stanovništvu na katastrofama ugroženim područjima poput potresa na Haitiju 2010. Na karti je, pojašnjava dekan, moguće na jednostavan način dodati georeferencirane informacije u nekoliko standardiziranih kategorija: „nudim pomoć“, „tražim pomoć“, „potraga za nestalima“, „zbrinjavanje ljudi i životinja“, „opskrbni punkt“, „smještaj“, „plin-voda-struja-telekomunikacije“, „promet-parking“, „hitne službe“. Na taj način uvelike je olakšana koordinacija volontera koji su neprekidno i nesebično pružali pomoć stanovništvu na potresom ugroženom području. Đapo kaže:

„Hrvatska OpenStreetMap zajednica volonterski je ažurirala pretpotresno stanje na slobodnoj karti svijeta: od 29. prosinca 2020. u samo nekoliko dana vektorizirano je više od 48.000 kuća i 1500 kilometara cesta i pristupnih putova u krugu polumjera 30 km od epicentra, ukupne površine 2826 četvornih kilometara. Zahvaljujući susretljivosti Državne geodetske uprave, u OpenStreetMap je prvi put u Hrvatskoj integriran službeni sustav kućnih brojeva iz Registra prostornih jedinica.“

Osim te interaktivne karte, Geodetski fakultet sudjelovao je i u izradi ortofoto karata potresom pogođenog područja. Geodetski fakultet koordinirao je zračno fotogrametrijsko snimanje s Hrvatskom gorskom službom spašavanja i drugim ovlaštenim službama. HGSS je provodio zračna snimanja, a stručnjaci s Geodetskog fakulteta izvodili su fotogrametrijsku obradu i izrađivali digitalni ortofoto koji je objavljivan na serverima Geodetskog fakulteta u manje od 24 sata od obavljenog zračnog snimanja. Mateo Gašparović, prodekan Geodetskog fakulteta za financije i poslovanje, pojasnio je detaljnije o čemu se radi:

„HGSS je područje snimio iz zraka, a mi smo na temelju tih njihovih snimaka napravili ortofoto karte. Snimili su izvanredne podatke, a u trenutku nakon potresa nije nitko osim HGSS-a imao dozvolu za snimanje iz zraka pa su te snimke jako važne jer su prikupljeni podaci u 5-centimetarskoj rezoluciji, kao da ste zamrznuli sliku tog trenutka na terenu, dakle sa svim rupama u tlu, srušenim crjepovima, dimnjacima, svim autima, cestama, nekoliko sati nakon potresa. Zatim smo mi iz gomile snimaka napravili 3D, sve se dokumentiralo. Takve karte mogu poslužiti svima, od agronoma, urbanih planera do geodeta, a u ovom slučaju to može poslužiti upravljanju u krizama, kolegama koji trebaju vidjeti stvarno stanje na terenu, i kasnije, naravno, za obnovu. U toj hitnosti napravljeno je snimanje više od šest tisuća hektara, otprilike veličina 12.000 nogometnih igrališta, kompletno područje gradova Siska, Petrinje i Gline. Zato su važne bespilotne letjelice koje mogu letjeti kad avioni ne mogu. Nerijetko su ove snimke nastale tijekom kiše, snijega koji je rominjao, što znači da avion ne bi ništa mogao snimiti. Ključno je da možemo pomoći raznim metodama, sve je u mjerilu i vi doslovno možete virtualno metrom mjeriti sve što vidite na karti. Sve smo radili volonterski. Primjerice, postoji više od 100 gigabajta podataka i više od 15 tisuća fotografija cijelog Siska nakon potresa, riječ je oko dvije tisuće hektara područja, a sve je to bilo obrađeno i isporučeno u roku od 24 sata. Vidi se potencijal i u budućnosti jer se sve može koristiti za kartiranje, ručno i automatskim metodama.“

Almin Đapo, dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Zagrebački Geodetski fakultet izradio je i fotorealistične 3D modele objekata koji su od izrazite važnosti restauratorima s obzirom na to da se može dogoditi da su određeni dijelovi uništeni ili uklonjeni. Kako je dekan Almin Đapo rekao, cijela ta priča započela je dan nakon potresa, nakon poziva Ministarstva kulture i medija da im pomognu smisliti metodologiju kako bi na što brži način prikupili podatke, odnosno dokumentirali stanje na objektima kulturne baštine:

„Upravo u smislu sistematičnog i jednoobraznog popisa nastalih šteta na nepokretnim kulturnim dobrima i kao podloga za izradu projekata sanacije odlučeno je da se izradi znanstveno i stručno utemeljena metodologija i provede 3D dokumentiranje stvarnog stanja objekata za potrebe provedbe popisa štete na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročenim potresom. U tom cilju, ostvarena je suradnja Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva kulture i medija, što je izvrsna podloga za daljnju razradu projektne dokumentacije koja vodi prema cjelovitoj obnovi i kao osnova za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti i izradu kvalitetnih projekata sanacije. Do sada je dokumentirano stanje na 300-tinjak objekata ukupne površine veće od 300.000 m2. Izrađena 3D dokumentacija postaje dio baze Ministarstva kulture i medija u dijelu dokumentacije o svakoj od pojedinih građevina.“

Neke od obuhvaćenih objekata je potrebno posebno istaknuti zbog njihove važnosti, i to zagrebačku katedralu, crkvu sv. Marije Magdalene u Selima te posebno kompleks crkve Krista Kralja i Arkada na Mirogoju koje su ušle u uži izbor programa Europa Nostra 7 Most Endangered, kao jedan od najugroženijih europskih kulturnih spomenika. Za 3D dokumentiranje koriste se najsuvremeniji 3D laserski skeneri s brzinom skeniranja do dva milijuna točaka u sekundi te dronovi opremljeni kamerama za fotogrametrijsko snimanje. Kombinacijom ovih dviju metoda snimanja i obradom prikupljenih podataka u uredu, dobivaju se izuzetno detaljni modeli stvarnog stanja skeniranih objekata kulturne baštine. Pojedini objekti poput zagrebačke katedrale na taj su način dokumentirani s više od 10 milijarda točaka i omogućit će daljnju kvalitetnu analizu stanja objekta te izradu projekata sanacije na način koji do sada nije bio uvriježen u Hrvatskoj. Za većinu tih objekata nije postojala adekvatna dokumentacija koja će se kroz ova snimanja prikupiti. Osim što će poslužiti arhitektima, građevinarima i konzervatorima kao podloga za izradu projekata sanacije i po potrebi detaljne rekonstrukcije, također ima i vrlo važnu ulogu kao dokumentacija kojom se opravdavaju dobivena sredstva iz Fonda solidarnosti za potrebe vraćanja objekata u postojeće stanje.

Dekan Đapo istaknuo je i da je potresom oštećena i zgrada Geodetskog fakulteta koja se nalazi u središtu Zagreba. Zagrebački potres uzrokovao je veliku štetu na zgradi, a petrinjski je dodatno uzdrmao zgradu i izazvao dodatna oštećenja:

„Zgrada u kojoj se nalaze Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet izgrađena je 1939., a iako je pretrpjela znatna oštećenja, temeljitim pregledom naših kolega s Građevinskog fakulteta utvrđeno je da je sigurna za upotrebu no da su potrebna znatna sredstva za obnovu i strukturna ojačanja zgrade. U srpnju su uručena 42 ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za obnovu infrastrukture 24 visokoškolske i znanstvene ustanove pogođene potresom u ukupnom iznosu od 2,14 milijarda kuna. Prijava Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta na ovaj natječaj je izuzetno dobro ocijenjena te su sukladno tome i dodijeljena bespovratna financijska sredstva u visini 203 milijuna kuna koja će biti uložena u konstrukcijsku obnovu zgrade. Koliko god ta vijest bila i zvučala dobro za svih nas, ona za sobom povlači i neke manje ugodne reperkusije. Naime, radi se o činjenici da će za provođenje mjera rekonstrukcije i ojačanja naše zgrade, tu zgradu biti potrebno napustiti na period nešto duži od godinu dana. To znači da ćemo sva tri fakulteta morati kompletno preseliti u neki zamjenski prostor, zaposlenici, studenti i kompletan sadržaj zgrade, a to je izuzetno veliki logistički problem, odnosno izazov.“

Snimke laserskog skeniranja Zagrebačke katedrale koje će poslužiti za obnovu nakon potresa. FOTO: Geodetski fakultet

S obzirom na to da se uvidjela važnost Geodetskog fakulteta u situaciji koja je uzdrmala cijelu Hrvatsku – potresu – mladi uviđaju potrebu za upis nekih od smjerova upravo na Geodetskom fakultetu pa je posljednjih godinu, dvije taj fakultet iznimno popularan među brucošima. Dekan Almin Đapo vjeruje da je pozitivna slika koju je Fakultet ostavio u medijima imala veliki utjecaj na to da raste popularnost za smjerove koji su interesantni mladima:

„Već ranije smo shvatili i da šira javnost nema ispravnu percepciju o našoj struci te smo u strategiji Fakulteta odlučili više poraditi na vidljivosti i prepoznatljivosti. Također, trudimo se prikazati ulogu geodetske i geoinformatičke struke u svakodnevnom životu kroz aktualne projekte, a rado i s ponosom dijelimo brojne uspjehe naših zaposlenika. Time je povećana vidljivost i prepoznatljivost Geodetskog fakulteta, široj javnosti su dostupne informacije o važnim događajima, a budući studenti mogu dobiti jasniji dojam o djelatnostima kojima se Fakultet bavi. Na prvom roku ove akademske godine ispunjena je upisna kvota – bilo je 36 posto više prijava u odnosu na 2020. Za prvi izbor, preddiplomski studij na Geodetskom fakultetu, ove se godine odlučilo 20 posto više maturanata nego 2020., a upisne kvote Fakultet usklađuje prema stvarnim potrebama gospodarstva i tržišta rada u Hrvatskoj. Fakultet svake godine prilikom predlaganja upisnih kvota analizira zapošljivost završenih studenata te tako usklađuje upisne kvote s društvenim potrebama i tržištem rada. Potrebe tržišta rada u Hrvatskoj analiziraju se na osnovi podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih osoba s kvalifikacijama stečenim završetkom studijskih programa Geodetskog fakulteta. Također, Fakultet analizira zapošljivost i putem povratnih informacija naših bivših studenata.“

Prema rezultatima provedene ankete iz siječnja 2018., kojom su obuhvaćeni studenti koji su završili diplomski studij geodezije i geoinformatike od 2010. na uzorku od 197 bivših studenata, njih čak 86.86 posto zaposlilo se u vremenskom intervalu od pola godine, pri čemu je 68.18 posto ispitanih zaposleno na neodređeno vrijeme. Gotovo isti rezultati dobiveni su kroz anketiranje provedeno u sklopu projekta Labirint kojeg je nositelj Geodetski fakultet, koje je provedeno 2020. Projekt sufinancira Europski socijalni fond, a GEOF će s partnerima izraditi deset standarda zanimanja koji odgovaraju geodetskoj i geoinformatičkoj struci, tri standarda kvalifikacija, unaprijediti preddiplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike te izraditi dva nova studijska programa: diplomski sveučilišni studij geodezije i diplomski sveučilišni studij geoinformatike.

Geodetski fakultet provodi i nekoliko projekata koji se financiraju novcem EU-a, a odnedavno čak dva projekta koje financira Europska svemirska agencija ESA-e. Jedan od najvećih i za Hrvatsku najznačajnijih projekata je ‘’Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa’’, koji će se provoditi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost iznosi 135 milijuna kuna, od čega je nešto manje od 115 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Projekt obuhvaća snimanje područja čitave Hrvatske aerofotogrametrijskom i LiDAR metodom, koridorno snimanje svih nasipa duljine oko 4100 km, hiperspektralno i termalno snimanje nasipa za obranu od poplava na koridorima rijeka Kupe, Save, Drave i Dunava u duljini od 1350 km te analizu i obradu prikupljenih podataka. Uspostavit će se tako baze podataka i portal WEB GIS za podatke multisenzorskog snimanja u Hrvatskoj. Uz to, ovim će se projektom na Geodetskom fakultetu uspostaviti i opremiti Centar za analizu i obradu podataka multisenzorskog zračnog snimanja-CAMUS, a za Grad Zagreb kroz dio projekta ‘’Potresni rizik Grada Zagreba’’, izradit će se metodologija za procjenu potresnog rizika za Zagreb koja obuhvaća definiranje potresne opasnosti i utvrđivanje potresnog rizika za građevine i ljude. Rezultati ovog projekta moći će se koristiti u raznim područjima i djelatnostima, tijelima državne uprave nadležnim za poslove zaštite okoliša i energetike, poljoprivrede i šumarstva, graditeljstva i prostornoga uređenja, prometa i infrastrukture, unutarnjih poslova i obrane, znanstvenih i istraživačkih institucija te javnog sektora i gospodarstva.

Zagrebačka katedrala: jedna od fazi mjerenja u procesu 3D laserskog skeniranja. FOTO: Geodetski fakultet

Almin Đapo naveo je još neke projekte Geodetskog fakulteta:

„Imamo još nekoliko velikih projekata koji se financiraju iz EU fondova poput projekta HIDROLAB – Integrirani hidrografski sustav za održivi razvoj morskog ekosustava. Radi se o Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., gdje je u otvorenom postupku dodjele bespovratnih sredstava Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s partnerom, Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, osvojio ovaj interesantan i važan projekt. Dodatno bih istaknuo dva najrecentnija dobivena projekta. Geodetski fakultet nositelj je dvaju projekata koje financira Europska svemirska agencija (ESA), od kojih je jedan ‘Automatic monitoring of narrow-leaved ash forests’ u znanstvenom polju geodezije s ciljem razvoja automatskih metoda za praćenje stanja poljskog jasena metodama daljinskih istraživanja podacima programa Copernicus. Navedeni projektni prijedlog plod je dugogodišnjih interdisciplinarnih istraživanja u području geodezije, geoinformatike i šumarstva. Razvojem novih tehnologija i metoda u području geodezije i geoinformatike te primjena u tehničkim, biotehničkim, prirodnim i drugim znanostima, uz edukaciju studenata, osnovni je cilj djelovanja Geodetskog fakulteta. Na taj način trasira se put geodetskoj privredi i cijelom gospodarstvu za širenje poslovanja te otvaranje novih radnih mjesta.“