Europski dan bez automobila, 22. rujna, i ove će godine, osim mnogih europskih i svjetskih gradova, prigodnim akcijama obilježiti i hrvatski gradovi, a glavni je cilj tog dana jačati svijest javnosti o ozbiljnom onečišćenju uzrokovanom nepromišljenom uporabom automobila te poticati povratak pješaka, biciklista i javnog prijevoza u gradsko središte.

U Hrvatskoj je inicijativi priključuju najčešće Zagreb i Pula. Zagreb će tako ponuditi besplatni javni prijevoz cijeli dan, a organizira se i tradicionalna Zagrebačka Žbica. 

Europski gradovi sve su više prilagođeni pješacima i biciklistima. Ima li to ekonomsku cijenu ili je to situacija u kojoj svi dobivaju?

Od Osla do Helsinkija, popis gradova diljem Europe koji uvode inicijative bez automobila se produljuje.

U jeku rastuće zabrinutosti zbog klimatske krize, pokazalo se da uklanjanje automobila iz gradskih središta – ili barem ograničavanje njihovog pristupa – pretvara urbana područja u sigurna mjesta za šetnju i vožnju biciklom, a istovremeno značajno smanjuje zagađenje zraka i buku.

Kontroverze

No unatoč prednostima, uklanjanje automobila iz gradova nije bez kontroverzi. Ovisnost o automobilu duboko je ukorijenjena u urbani život i ključna je za način na koji gradimo gradove, koristimo zemlju i komuniciramo.

Nedavni prosvjedi i protivljenje u povijesnom engleskom gradu Oxfordu sažimaju mnoga pitanja s kojima se suočavaju urbanisti diljem Europe.

Prosvjednici su izašli na ulice s aktivistima koji optužuju čelnike općina da su objavili rat automobilima i nanijeli štetu lokalnim tvrtkama ograničavanjem pristupa kupcima.

U Ujedinjenom Kraljevstvu je uvođenje “susjedstava s niskim prometom” naišlo na značajno protivljenje i sve je vruće političko pitanje.

Naknada za gužve

Diljem Europe, mnoštvo inicijativa koje se provode za smanjenje ovisnosti o automobilima kreću se od povećanja troškova vlasništva automobila preko povećanja troškova parkiranja do naknada za gužve i općih ograničenja.

Ograničenje upotrebe automobila u gradovima ima brojne prednosti uključujući smanjenje emisija, poboljšanje kvalitete zraka i sigurnosti na cestama, ali mnogi poslovni dionici protive se bilo kakvim planovima za stvaranje neugodnosti vozačima strahujući da će to utjecati na prodaju i prihode.

Mnogi precjenjuju ulogu korištenja automobila za svoje kupce, dok dokazi upućuju na to da je u gradovima koji su prihvatili politiku bez automobila svako smanjenje broja kupaca koji dolaze automobilom nadoknađeno značajnim povećanjem broja ljudi koji dolaze pješice, biciklom ili javnim prijevozom.

Osim toga, ti kupci češće posjećuju trgovine podupirući stajalište da urbano planiranje bez automobila ima znatan potencijal pozitivnog utjecaja na poslovanje.

Porast maloprodaje zbog pješaka

Studija iz 2016. u više od 100 gradova pokazala je da se broj ljudi povećao na ulicama samo za pješake, što je rezultiralo porastom maloprodaje za oko 49 posto.

Za glavne ulice i urbana središta suočena sa sve manjim brojem kupaca i oštrom konkurencijom online trgovaca, pješačka zona može pružiti nove prilike za revitalizaciju urbanih ekonomija.

Studija iz 2019. o zoni niske emisije “Madrid Central” pokazala je da se prodaja povećala tijekom božićnog razdoblja u usporedbi s prethodnom godinom. Slično je i u Oslu, gdje je automobilski promet u središtu grada znatno smanjen od 2016. te nije došlo do smanjenja broja kupaca i/ili prometa.

Podaci iz Kopenhagena o odnosu između prometa u trgovinama i načina prijevoza koji se koristi za kupnju pokazuju da biciklisti češće kupuju i ukupno troše više od vozača.

Uklanjanje parkirnih mjesta opcija je kojoj se poslovni dionici redovito protive jer se pogrešno pretpostavlja da će više parkirališta stvoriti više kupaca.

Međutim, istraživanja pokazuju da dostupnost parkirnog mjesta na odredištu određuje način prijevoza, odnosno hoće li automobil uzeti ili ostaviti kod kuće, ali ne i odluku o putovanju. Dakle, kada se smanji broj parkirnih mjesta, to ne utječe negativno na trgovinu.

Povećanje vrijednosti nekretnina

Uklanjanje ili ograničavanje automobila u gradu povećava životnu udobnost, što zauzvrat dovodi do povećanja vrijednosti zemljišta. Brojna istraživanja pokazuju da smanjenje upotrebe automobila na ulicama dovodi do porasta vrijednosti poslovnih i stambenih nekretnina.

Economistov Global Liveability Index rangira gradove prema tome koliko su pogodni za život, a gradovi bez automobila poput Beča i Kopenhagena često se nalaze visoko na popisu.

Do 2050. godine više od dvije trećine nas živjet će u gradovima pa je način na koji se nosimo s urbanim područjima ključan za postizanje naših ciljeva klimatskih promjena.

Ograničenje automobila u našim gradovima dio je općeg cilja da se fokus pomakne s automobila i ovisnosti o automobilu i na taj način poboljša kvaliteta života dok gradovi postaju mjesta za ljude.

Dokazi su nevjerojatni  i pokazalo se da inicijative za gradove bez automobila stvaraju prostore pogodnije za život koje donose stvarnu ekonomsku korist, piše Euronews.