Udruge za zaštitu okoliša i prirode upozorile su na Svjetski dan zaštite okoliša na sve češće vremenske nepogode te zatražile prestanak ulaganja u fosilna goriva, prozvavši političke lidere da nemaju dovoljno hrabrosti uhvatiti se u koštac s najvećim izazovima našeg doba.
Zelena akcija traži od novog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije da se konačno, nakon četiri godine, donese Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama čiji je cilj jačanje klimatske otpornosti općina, gradova, sela, otoka i svih sektora.
“Bit će ključno da vladino poimanje ‘zelene tranzicije’, koju vidimo u nazivu novog ministarstva, prestane ići u smjeru nastavka ulaganja u fosilna goriva“, rekla je u razgovoru za Hinu predsjednica Zelene akcije Dora Sivka.
Kaže da je kada se govori o zelenoj tranziciji iznimno važno uključiti socijalne mjere i surađivati s relevantnim institucijama, a to znači da radnice i radnici i ranjive skupine moraju od početka biti uključeni u proces tranzicije, njihove potrebe se moraju uzeti u obzir pri kreiranju sustavnih rješenja kako proces napuštanja fosilnih goriva ne bi dodatno produbio siromaštvo i druge društvene nejednakosti.
Što se tiče problema otpada, Sivka ističe slučaj tvrtke Phaten Plastic Recycling u Vrginmostu, drugu po redu katastrofu u reciklažnim postrojenjima plastike u samo jednoj godini, što po njezinim riječima ukazuje na stvarnu cijenu recikliranja plastike koju najčešće plaćaju marginalizirane zajednice čije sredine postaju opasne za život.
Pod utjecajem lobija i dalje se gura recikliranje plastike kao jedino rješenje
“Umjesto ambicioznih mjera za smanjenje proizvodnje i potrošnje plastike, donositelji odluka pod utjecajem lobija industrije plastike i dalje guraju recikliranje kao jedino rješenje, unatoč tome što se oslanjanje na takve prakse u brojnim primjerima pokazalo neodrživim za okoliš, ali i ekonomiju i zajednice.
Također, trenutno su diljem zemlje u zamahu i investicije u štetno spaljivanje otpada, upozoravaju u Zelenoj akciji.
Otvoreno o vremenskim neprilikama
I u Greeenpeaceu Hrvatska kažu kako su zaštita okoliša i klime sve aktualnije teme, ali i upozoravaju da korporacije nude rješenja koja su često “greenwashing” ili zeleno pranje savjesti, a politički lideri nemaju dovoljno hrabrosti ni vizije da se odlučno uhvate u koštac s najvećim izazovima našeg doba.
“Živimo u sve nestabilnijoj klimi, posljednjih godina sa sve češćim i intenzivnijim vremenskim nepogodama koje dovode do većeg broja suša, požara, poplava i ljudskih žrtava. Međunarodnim naftnim i plinskim tvrtkama koje su najviše doprinijele klimatskoj krizi više se ne smije dopuštati da zarađuju na patnji ljudi“, poručila je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.
VRIJEME NEVREMENA Nakon El Nina stiže opaka i hladna La Nina, sa sušama i poplavama
Održiva budućnost ne može uključivati fosilna goriva
“Znanost je jasna – održiva budućnost za sve stanovnike Zemlje, za zdravlje okoliša i za klimu ne može uključivati fosilna goriva. Kako bismo izbjegli najgore utjecaje klimatskih promjena, moramo napraviti snažan zaokret od ugljena, nafte i plina, ulagati u obnovljive izvore energije te u obnovu i zaštitu prirode o kojoj ovisi naša budućnost, poručuju iz Greenpeacea Hrvatska.
Hrvatska, ističu ima ogromne potencijale za zelenu tranziciju, posebice za daljnji razvoj energije sunca i vjetra.
Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adrije poručuju kako se u kontekstu EU izbora ne smije promijeniti stav o tome da je zaštita prirode tema na kojoj se mora inzistirati.
Stručnjakinja za okolišne politike u WWF Adriji Sofija Babić kaže da se u idućim godinama mora smanjiti pritisak na prirodu kroz neke novije modele rješenja temeljenih na prirodi, pogotovo kad se radi o poljoprivredi, a upozorava i da zaštita na moru ne dostiže postavljene ciljeve te je neophodno više i sustavnije definirati koja su to nova zaštićena područja.
Premda je ekološka mreža Natura 2000 u provedbi, upozorava kako je velik dio pod zaštitom i dalje samo “na papiru”.
U WWF-u Adriji očekuju i da neće doći do smanjenja zaštite vuka kao jedne od velikih europskih zvijeri.
VIŠE NE ZNAMO ŠTO JE NORMALNO Ekstremne suše, poplave i oluje haraju svijetom
Komentari