Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ni s kim se u Vladi nije konzultirao uoči donošenja sporne odluke o promjeni pravilnika kojim je Hrvatska povećala naknade za uvozno voće i povrće. “Iako je to u ingerenciji njegova ministarstva, Tolušić se nepotrebno zaletio. Sigurno nije vjerovao da će reakcija pogođenih zemalja iz susjedstva biti tako oštra i brza. Tu se ne radi o tome je li on prekršio bilo kakva pravila kada je donosio takvu odluku, već prvenstveno o tome kakvu je reakciju proizveo. A ona je potencijalno katastrofalna za neke segmente hrvatskog gospodarstva”, to je za Nacional u ponedjeljak popodne ispričao visoki politički izvor blizak vrhu Vlade i HDZ-a.

Ako je navedena izjava točna, onda to, kao i cijeli slučaj koji je Tolušić proizveo, dodatno potvrđuje da Vlada ima ozbiljne komunikacijske probleme. Osim toga, taj slučaj potvrđuje da u Vladi postoji i ozbiljan problem operativnog usuglašavanja i predviđanja posljedica pojedinih mjera koje ministarstva donose u okviru svojih ovlasti.

“Ovo je po svemu primjer lošeg političkog ponašanja. Tolušića na to nitko u Vladi nije nagovarao. Sada će u najkraćem roku morati pronaći rješenje. Nema nikakve sumnje da će pod pritiskom drugih zemalja Europska komisija odreagirati, a onda će taj pritisak Hrvatska dodatno osjetiti. Odabir trenutka za donošenje takve odluke naprosto je katastrofalan, a to Tolušiću nije prvi put. To se trebalo raditi u zimu, u vrijeme kada se sezona uvoza voća i povrća tek očekuje, a ne usred najjačeg intenziteta tih aktivnosti. I uz sve to, on je to napravio uoči obljetnice Oluje pa je to dodatno potaknulo brzinu reakcije iz Srbije”, izjavio je za Nacional isti izvor.

Zato se može tvrditi da je Tolušić tim potezom trasirao put početku sunovrata vlastite političke karijere. “On je i dosad puno stvari radio stihijski. Sam ili zbog nekih ljudi koji ga okružuju, dosad je pokazivao zanimljive reflekse u javnoj komunikaciji i prezentiranju nekih svojih poteza. Igrao je na kartu sitnog populizma, a sada mu se taj sitni populizam na najgori način obija o glavu”, izjavio je za Nacional visoki politički izvor.

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim se uvodi stroža kontrola većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja, a naknada za inspekcijski nadzor povećana je s 90 na 2000 kuna. Nedugo potom, Srbija je od prije par dana, pored voća i povrća, rigoroznim kontrolama podvrgla i sve druge proizvode iz Hrvatske, zbog čega ih neće biti na tržištu sljedećih 30 dana, koliko traje ta procedura.

Srpska carina dobila je zadatak da uz fitosanitarne i veterinarske provjere radi i laboratorijske analize svih proizvoda pa je zbog dužine njihovih provjera, a to je mjesec dana, izvjesno da mnogi proizvodi neće završiti na policama trgovina, nego u skladištima. To je odgovor srpskih vlasti na odluku hrvatskog Ministarstva poljoprivrede koje je 15. srpnja povećalo uvoznu carinu na voće i povrće koje dolazi iz zemalja koje nisu članice EU-a. To je predstavljeno kao suptilna kontramjera.
“Treba znati da je Uprava carine dobila nalog prije 10 dana da takvim mjerama podvrgne voće i povrće hrvatskog porijekla. To se i radi, ali vlast to nije željela objaviti. Mnogo je hrvatskog voća i povrća propalo jer ne može izdržati duge inspekcijske i laboratorijske procedure. Od jučer je nalog da se rigoroznim veterinarskim, fitosanitarnim i laboratorijskim analizama podvrgnu svi hrvatski proizvodi. Riječ je o mesu, mlijeku, sladoledu i drugim namirnicama. Dakle, nema ulaza u Srbiju dok se sve te analize ne obave. One traju 30 dana i toliko neće biti u prometu hrvatske robe. To znači da voće i povrće propada. Što se tiče mesa, mesnih prerađevina, mlijeka i sladoleda koji su trebali završiti na policama, trgovinski lanci ostaju bez njih”, navodi sugovornik srpskih dnevnih novina Blica iz srpske carine. “Ministrova odluka o povećanju uvozne naknade na voće i povrće iz trećih zemalja mogla bi biti pogubna za hrvatske poljoprivrednike. Nevjerojatno je da se pravilnik uvodio i za države kao što su Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora jer s tim državama imamo pozitivnu trgovinsku bilancu”, rekao je za Nacional izvor iz Ministarstva poljoprivrede koji je dobro upoznat s radom sadašnjeg, ali i bivših ministara poljoprivrede. Taj je izvor Nacionalu potvrdio da Hrvatska od Tolušićeva pravilnika ne može imati koristi i da ga uopće ne iznenađuje oštra reakcija susjednih zemalja koje su se našle na udaru spornog pravilnika.

“Na kraju će ceh platiti šef poljoprivredne inspekcije Đuka Marić koji će vrlo brzo biti smijenjen, a već se zna da će ga zamijeniti ministrov blizak suradnik Karlo Banović, voditelj službe za kontrolu izravnih potpora. Isti scenarij vidjeli smo i nakon afere sa salmonelom, kada je smijenjen pomoćnik ministra za veterinarstvo Tomislav Kiš”, otkrio je za Nacional isti izvor, dodavši da se u samom Ministarstvu poljoprivrede nije puno toga promijenilo otkad ga je preuzeo Tolušić. On navodi da je Tolušić dok je bio u oporbi, bio među najglasnijim kritičarima politike ministra Tihomira Jakovine i njegova Programa ruralnog razvoja, ali da ništa nije promijenio po tom pitanju. “Zanimljivo je da se nitko ne buni što poljoprivrednici još nisu dobili rješenja za isplatu direktnih potpora, iako je zakonski rok istekao 30. lipnja. Zamislite da se to Jakovini ili nekom SDP-ovu ministru dogodilo. Traktori bi već odavno bili na putu za Zagreb, a da ne govorim o tome što bi se dogodilo da je slučajno neki SDP-ovac donio takav pravilnik zbog kojeg prijeti katastrofa hrvatskoj poljoprivredi”, zaključio je Nacionalov izvor iz Ministarstva poljoprivrede.

Sporni pravilnik nije prvi Tolušićev populistički potez kojim je pokušao dobiti simpatije javnosti. Nedugo nakon preuzimanja dužnosti krajem listopada prošle godine, Tolušić je krenuo u brobu protiv salmonele te je nakon što je u nekoliko proizvoda pronađena ta bakterija, smijenio pomoćnika ministra za veterinarstvo Tomislava Kiša. “Nedopustivo je da građani nisu bili obaviješteni o potencijalnoj opasnosti za svoje zdravlje i to se više ne smije dogoditi. Od danas mijenjamo sustav obavještavanja javnosti – građani će u svakom trenutku znati rezultate kontrola inspekcija i biti informirani o zdravstvenoj ispravnosti hrane koja se nalazi na tržištu. Ako smo objavili informaciju o povlačenju proizvoda zbog viška kikirikija u vaflima, onda smo morali i onu o salmoneli. Javnost mora znati!” kazao je sredinom studenog prošle godine ministar Tolušić.

Nedugo nakon “afere salmonela” koja je ubrzo pala u drugi plan, a nakon koje se građani ništa češće nego prije ne obavještava o pojavi te bakterije u mesu, Tolušić je krenuo u bitku protiv stranih trgovačkih lanaca pa je tako u ožujku ove godine na svom privatnom profilu na Facebooku objavio ugovor jednog velikog stranog trgovačkog lanca s domaćim poljoprivrednim proizvođačem.

“Ovo je ugovor jednog velikog stranog trgovačkog lanca s našim domaćim poljoprivrednim proizvođačem. Na cijenu našeg proizvoda trgovac udara, odnosno ucjenjuje našeg proizvođača s gotovo 80 % rabata. Upravo zbog takvih pametnjakovića i uvodimo Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi. Stvarno ne znam tko normalan misli da je 80 % rabata na proizvođačku cijenu pošteno i normalno ponašanje. Nisu ni domaći trgovački lanci puno bolji, ali ovo je jedan od najružnijih primjera. I zato, koliko god se pojedini lobiji trudili spriječiti donošenje tog Zakona (a sad mi je jasno zašto), mogu im samo poručiti da uzalud troše energiju. Bolje im je da počnu mijenjati ugovore i način poslovanja”, napisao je Tolušić koji se u jednom drugom statusu obračunao direktno s Lidlom i Kauflandom.

“U Hrvatskoj se godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda u vrijednosti 450 milijuna kuna. Nažalost, velika većina kruha i peciva koje kupujete u trgovačkim lancima su proizvodi iz Austrije, Njemačke, Češke i Poljske. Bez obzira na jeftinu hrvatsku pšenicu i vrijedne pekare, 90 posto proizvoda koje vidite na slikama (u ovom slučaju riječ je o Kauflandu, ali isto je i u Lidlu i drugim lancima) NE dolaze iz Hrvatske. Ministarstvo ne može zabraniti uvoz, ali može reći da trebamo kupovati svoje, hrvatske proizvode, i voditi brigu o svojim proizvođačima i svojim, hrvatskim poljoprivrednicima. Pa zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na kruhu i pecivu, kupujte hrvatsko i kupujte kod onih koji prodaju i cijene HRVATSKO!!!” napisao je Tomislav Tolušić. Upravo taj status, kaže izvor Nacionala iz Ministarstva poljoprivrede, pokazuje Tolušićevo elementarno nepoznavanje zakona koji vrijede unutar Europske unije.

“Nedugo nakon što je preuzeo dužnost, Tolušić se obrušio na Agenciju za plaćanje u poljoprivredi jer je navodno davala previše kvota za uvoz mesa iz Poljske. Navodno je oštrim riječima napao čelnike te Agencije kojima nije bilo jasno zašto ih ministar napada jer Poljacima, kao i drugim državama Europske unije, ne izdajemo nikakve kvote. Tržište je slobodno i ne može se spriječiti protok robe. Čini mi se da ministar u svom populizmu to baš i ne shvaća”, zaključio je Nacionalov izvor.

Potom je nedavno, usred žetve, dok se čeka na cijenu otkupa, Tolušićevo Ministarstvo donijelo novi Pravilnik o parametrima kvalitete pšenice, za koji industrija tvrdi da ruši standarde.

Mlinsko-pekarska industrija okupljena u udruženje Žitozajednica, ogorčena je potezom ministra poljoprivrede, navodeći da Tolušić time poništava efekte Kodeksa o otkupu žitarica, koji je 2014. usuglašen između proizvođača i otkupljivača. Direktorica Žitozajednice Nada Barišić izjavila je tom prilikom da se otkup vraća u “politiku” te da će to donijeti nered na tržištu. “Šalje se loša poruka, narušava se tržišna utakmica i snižavaju standardi kvalitete koji su Kodeksom postavljeni”, upozorila je Nada Barišić. U Ministarstvu su tada naveli da su i proizvođači i otkupljivači pšenice nezadovoljni parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice koje sadrži neobvezujući Kodeks iz 2014. Na dva sastanka nije postignut dogovor oko izmjena Kodeksa. “Imajući u vidu da je žetva u tijeku i da treba žurno reagirati na zahtjeve tržišta, Ministarstvo je pripremilo Pravilnik u koji su unesene izmjene o kojima se raspravljalo na posljednjem sastanku Savjeta i oko kojih se postigao određeni stupanj suglasnosti”, priopćili su tada iz Tolušićeva ministarstva.

“Očekujem da ćemo nakon ovogodišnje žetve ponovo okupiti i proizvođače i otkupljivače pšenice i da ćemo zajedno raditi na izmjeni Kodeksa. Inzistiram na poštenim uvjetima i za jedne i za druge, ali prije svega podsjećam na to da je ukupna dobrobit proizvođača i potrošača daleko veća ako ćemo našu najkvalitetniju pšenicu koristiti za proizvodnju finalnih proizvoda”, izjavio je tom prilikom Tomislav Tolušić. Daleko najsnažniju reakciju Tolušić je izazvao odlukom o povećanju uvozne naknade za voće i povrće. Protiv nje ujedinilo se šest vlada zemalja regije – BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova. U Sarajevu, u zgradi Parlamenta BiH, održan je u ponedjeljak i sastanak ministara iz regije. Pozivu bosanskohercegovačkog ministra vanjske trgovine Mirka Šarovića odazvali su se srpski ministar trgovine Rasim Ljajić, crnogorska ministrica ekonomije Dragica Sekulić i makedonski ministar poljoprivrede Ljupčo Nikolovski.

Resorni ministri uputili su Hrvatskoj sedmodnevni ultimatum da povuče pravilnik kojim je povećala troškove za uvozno voće i povrće s 12 na 270 eura da cijene uskladi s tržišnima, a donijeli su sedam zaključaka o tom slučaju. Pozivaju Hrvatsku da hitno ukine diskriminatorne odluke kojima se uvodi različiti tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja.

Traže da cijena inspekcijskog nadzora odgovara cijenama stvarnog postupka i da ne predstavlja posebno oporezivanje, kao i da bude usklađena s cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU-a.
Zahtijevaju hitni sastanak s nadležnima iz RH jer svako dodatno odlaganje proizvodi nesagledive posljedice, a prijedlog je da se sastanak održi u Podgorici. Pozivaju Europsku komisiju da se uključi u rješavanje problema. Crna Gora i Makedonija, kao članice Svjetske trgovinske organizacije, pokrenut će odgovarajuće zaštitne mehanizme. Do rješenja problema svaka od zemalja će u cilju zaštite svojih ekonomskih interesa poduzeti konkretne mjere. Na koncu, dogovoreno je da se takve vrste ministarskih sastanaka, nevezano za aktualni problem, održavaju redovizo s ciljem otklanjanja barijera.

Mirko Šarović pisao je Europskoj komisiji i zatražio hitno povlačenje Pravilnika, a najavio je i uvođenje protumjera. Šarović je rekao da će BiH na sve načine pokušati isposlovati povlačenje odluke, ali ako to ne bude moguće, poduzet će sve mjere koje ima na raspolaganju. Istovremeno, Trgovinska komora BiH objavila je podatke o visokom rastu izvoza iz susjedne zemlje u Hrvatsku. Uvoz proizvoda životinjskog porijekla porastao je za više od 200 posto. Uvoz voća i povrća manji je za 18, a šećera za 60 posto, u odnosu na drugu polovicu 2016. godine. U državama pogođenim hrvatskim mjerama drže kako je riječ o nedopuštenom necarinskom nametu koji dovodi do automatskog poskupljenja uvoznog voća i povrća pa time i njegove cjenovne nekonkurentnosti na hrvatskom tržištu. Ministri smatraju da cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati stvarnoj cijeni troškova i biti usklađena s prosječnom cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU-a.
Srbijanski ministar Ljajić istaknuo je da to nije slučaj s novim hrvatskim pravilnikom, potvrdio je da će do njegova povlačenja vlada u Beogradu ustrajati na protumjerama te da one neće pogoditi samo izvoznike voće i povrća iz Hrvatske, nego i mlijeka i mesa te mliječnih i mesnih prerađevina. Šarović je rekao da BiH zadržava pravo uvođenja protumjera Hrvatskoj, ali se nada da za to neće biti potrebe i da će se naći rješenje.

Tomislav Tolušić u nedjelju je kazao da je riječ o mjeri koja se odnosi na uvoz iz 168 država, s ciljem da se osigura poštivanje odgovarajućih standarda kvalitete hrane, a ne da se našteti bilo kome, posebice susjednim zemljama. “Očekujem da ćemo sjesti s ministrima iz susjednih zemalja kroz tjedan ili dva i vidjeti u čemu je točno problem”, kazao je hrvatski ministar poljoprivrede.

Potom je iz njegova ureda u ponedjeljak poslijepodne stigao i uopćeni odgovor na ultimatum koji su zemlje regije postavile Hrvatskoj.

“Cilj Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, isključivo je bolja zaštita potrošača. Stoga su Pravilnikom uvedeni inspekcijski nadzor i kontrola nad većim brojem vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja. U skladu s time je prilagođena i visina naknade za izdavanje certifikata o usklađenosti s tržišnim standardima. Taj Pravilnik odnosi se na sve treće zemlje te nije usvojen s ciljem diskriminacije roba podrijetlom iz nama susjednih država. Pravilnik je ujedno i u skladu s tržišnim standardima za voće i povrće koji su propisani pravnom stečevinom Europske unije.

U svrhu obrazloženja navedenih argumenata, smirivanja nepotrebnih tenzija te rješavanja postojećih nesuglasica, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić razgovarao je s kolegama ministrima iz susjednih država te ih pozvao na sastanak u Hrvatsku sljedećeg tjedna. Inspekcija na granicama, kao i trgovina robom između susjednih zemalja, odvija se normalno”, stoji u priopćenju iz Tolušićeva ureda. Bit će zanimljivo pratiti tko će komu stići u posjet, ali i hoće li se o svemu očitovati i premijer Andrej Plenković. Tomislav Tolušić odlučio je ostati nedostupan za više konkretnih Nacionalovih pitanja povezanih s tom temom. Izvor blizak premijeru Plenkoviću u ponedjeljak poslijepodne uputio je Nacional na službeno priopćenje Tolušićeva ministarstva, a potom kratko poručio: “Želi se samo kvaliteta.” Neće trebati proteći puno vremena kako bi se uvidjelo hoće li se i na tu situaciju moći primijeniti poznata poslovica po kojoj je put do pakla popločan najboljim namjerama.