U Nacionalnom planu oporavka našla se i promjena Zakona o radu s dva nova elementa – jedan je vezan uz duljinu radnog vijeka, a drugi je uvođenje nekog oblika sindikalnog poreza, piše u utorak Večernji list.

Plenkovićeva vlada morala je prije nekoliko godina odustati od produljenja radnog vijeka sa 65 na 67 godina, no ta će se tema ponovno morati otvoriti. Odlaskom u mirovinu rubno se bavi i Zakon o radu, u kojemu piše da radni odnos prestaje s navršenih 65 godina i ta dob iz Zakona o radu odgovara uvjetima iz mirovinskog zakona. U Zakonu o radu ugradilo se rješenje iz mirovinskog sustava, gdje se radni vijek tijekom duljeg perioda postupno povećavao do 67 godina. Tako bi se omogućilo svima koji to žele i mogu da rade dulje.

Ovo će rješenje, dodaje Večernji, svakako biti pozdravljeno u dijelu visokog obrazovanja i na sveučilištima, gdje je najveći udio starijih od 65 godina među zaposlenima, no mladi znanstvenici i asistenti sigurno neće dijeliti oduševljenje starijih profesora, jer će im njihov dulji radni vijek dodatno usporiti mogućnost napredovanja.

Inače, sam prijedlog u jeku kampanje “67 je previše” prvi su put inicijalno iznijeli sindikati, predstavljajući ga kao manje zlo od početne ideje da svi rade dulje. Sindikati javnog sektora godinama traže od vlade da uvede obvezu plaćanja sindikalne članarine i za nečlanove sindikata. Bio bi to svojevrsni sindikalni porez. Sindikalna članarina kreće se od jedan do dva posto mjesečne plaće i tim se novcem financira rad sindikata. Sindikati misle da bi i nečlanovi trebali plaćati određenu članarinu budući da konzumiraju prava za koja su se izborili sindikati, a ničim ne pridonose njihovu radu.