Mirela Ahmetović, načelnica općine Omišalj već u drugom mandatu, prošloga tjedna postala je i saborska zastupnica zahvaljujući formalnom odlasku Velike Britanije iz europske obitelji. U saborskim klupama zamijenila je Romanu Jerković, SDP-ovu saborsku zastupnicu koja je otišla u Europski parlament. Uz načelnicu Viškova Sanju Udović, Mirela Ahmetović čini onaj SDP-ov podmladak kojem se predviđa politička karijera i izvan okvira Primorsko-goranske županije. Nova saborska zastupnica osim političke paralelno razvija i znanstvenu karijeru. Trenutno je na doktorskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta najprije se zaposlila u Centru za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana. Paralelno s gašenjem te javne ustanove, magistrirala je na ekonomiji i stekla status magistra znanosti, da bi jedno vrijeme bila i asistentica na riječkom ekonomskom fakultetu. U SDP se učlanila 2010. godine. Dosad je bila protivnik LNG terminala u akvatoriju otoka Krka ocjenjujući to posve nepotrebnom investicijom koja ugrožava razvoj na sjevernom Jadranu. Zbog toga je organizirala i prosvjede. U unutarstranačkim podjelama u SDP-u spada u stranačku frakciju Zlatka Komadine, primorsko-goranskog župana koji je bio u latentnom sukobu s bivšim predsjednikom SDP-a, a sada predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.

NACIONAL: Kako ste doživjeli inauguraciju Zorana Milanovića? Josipa Lisac je upravo dobila i kaznenu prijavu zbog nestandardnog izvođenja himne, a ona je bila njegov izbor.

Inauguracija je bila baš kako treba, a Josipa Lisac izvrsno je otpjevala himnu, upravo u stilu kako se od nje očekivalo. Ne vidim nikakvog razloga za debate, a pogotovo za kaznenu prijavu oko načina izvedbe himne. Himna je izvedena na visokoj umjetničkoj razini. Meni se svidjelo.

NACIONAL: Što kažete za izbor predsjedničkog ureda na Pantovčaku za inauguraciju, a ne uobičajenog Markova trga, gdje su uz Markovu crkvu u polukrugu smješteni Sabor, Vlada i Ustavni sud?

Odlično. Skromno, dostojanstveno, državnički. Predsjednik je pokazao da je državnik. To je časna funkcija, a ne dao nam Bog da Zoran Milanović bude prisiljen demonstrirati upotrebu svih svojih ovlasti. Mislim na ratne okolnosti, dakako.

NACIONAL: Što ćemo s obećanjem premijera Andreja Plenkovića predsjedniku Zoranu Milanoviću da će to biti „tvrda kohabitacija“?

Milanović nikada se nije pogibao ni pred kime, pa neće ni pred Andrejom Plenkovićem. Takav nam predsjednik i treba. Nije se bojao ulaziti u „tvrde odnose“ s bilo kim. Pričekajte i vidjet ćete. Ta izjava o „tvrdoj kohabitaciji“ više govori o onome tko ju je izrekao, a to je bio premijer Plenković. Kad je trebalo, Milanović je ulazio u konfrontaciju i s najmoćnijom političarkom Europe, kancelarkom Angelom Merkel. Kad je trebalo pokazati Aleksandru Vučiću zube, pokazao ih je. Kada je Slovencima trebalo reći da su nedopustivo kompromitirali arbitražni postupak o razgraničenju povukao se iz arbitraže, a Sabor je jednoglasno podržao tu njegovu odluku. Krajem siječnja za to mu je dao za pravo i pravorijek Suda Europske unije proglasivši se nenadležnim za rješavanje slovensko-hrvatskog bilateralnog spora oko razgraničenja. Milanović je donio odluku o povlačenju iz arbitraže, a jednoglasno ga je podržao i hrvatski parlament. On zna svoj posao.

NACIONAL: Bliski ste sa Zlatkom Komadinom, SDP-ovim primorsko-goranskim županom, čovjekom u latentnom sukobu s predsjednikom Milanovićem. Kažu da ljudi Milanovića vole ili ne vole. U kojoj ste vi kategoriji, volite li ga?

Nemam potrebu Milanovića voljeti, ali i ne voljeti. Poštujem ga. Znate koga se voli? Partnera, djecu, majku, oca. Stranačkog kolegu mogu samo poštovati ili ne poštovati, a Milanovića poštujem kao predsjednika Hrvatske.

NACIONAL: Što kod njega poštujete, a što ne poštujete?

Da nešto kod njega ne poštujem apsolutno je netočno. Poštujem ga zato što je pametan, što njegov izbor za predsjednika Hrvatske definitivno predstavlja civilizacijski iskorak zemlje, a što se moglo vidjeti i na njegovoj inauguraciji. Tko to nije vidio nije samo slijep, nego i otužan čovjek.

NACIONAL: Kao ekonomistica što mislite o Veliboru Mačkiću, ekonomskom savjetniku Zorana Milanovića?

Mačkić je dobar izbor za savjetnika. Kategoričan je i jasan u svojim stavovima. Podržavam njegove teze o hrvatskoj političkoj ekonomiji koju definira ortački kapitalizam i klijentelizam. Netransparentnost koju profesor Mačkić kritizira, ja prezirem. Vrijeme je da se demistificira trošenje novca iz džepova građana. To je javni novac, pa i njegovo trošenje mora biti vidljivo javnosti. U mnogočemu smo, kad je riječ o političkoj ekonomije tiče, na „istoj valnoj duljini“.

NACIONAL: Predsjednik Milanović često je boravio i na Krku, vašem otoku.

On ima kuću u općini Dobrinj, u naselju Polje. Često je dolazio jer se tamo ugodno osjeća, a kako i ne bi kada ga tamo ljudi vole. On je djetinjstvo provodio na otoku Krku.

‘Prije deset godina pristupila sam SDP-u poštujući osobnost, rad i uspjehe Zlatka Komadine. Imao je odlične rezultate na svim dosadašnjim izborima i vjerujem da bi on bio najbolji izbor za predsjednika SDP-a’

NACIONAL: Ta krčka općina nije na morskoj obali.

Bez obzira na to što u Polju nema mora, ni obala nije daleko. Nije more jedini faktor da se čovjek dobro osjeća, jer smo mi pitoma i dobronamjerna sredina. Svaki se čovjek tamo ugodno osjeća. Nema užurbanosti i svakodnevnog stresa prisutnog u Zagrebu.

NACIONAL: Govorite danas pozitivno o Milanoviću, a bili ste u njemu suprotstavljenom taboru u SDP-u? Komadina nije bio oduševljen ni nominacijom Milanovića za kandidata SDP-a na nedavnim predsjedničkim izborima.

Ako uopće postoje tabori u SDP-u, onda ću uvijek biti u taboru Komadine. Prije 10 godina pristupila sam SDP-u upravo poštujući njegovu osobnost, rad, kao i njegove uspjehe. Komadina je imao odlične rezultate na svim dosadašnjim izborima. Kada se glasalo na unutarstranačkim izborima, uvijek sam zaokruživala njegovo ime. Vjerujem da bi on bio najbolji kandidat za predsjednika SDP-a. To je bilo u travnju 2016., neposredno nakon što je 2015. SDP izgubio izbore i kada je bio ponovo izabran Milanović. Poslije su bili još jedni unutarstranački izbori nakon gubitka još jednih parlamentarnih izbora 2016., a na njima je za predsjednika SDP-a izabran Davor Bernardić. I to je to.

NACIONAL: Podržavate li Bernardića kao potencijalnog kandidata za budućeg premijera? Nacionalova anketa je pokazala da bi članovi SDP-a radije kandidirali Biljanu Borzan za predsjednicu vlade, a ne Bernardića.

Tijekom obnašanja dužnosti uvijek ću podržavati predsjednika SDP-a. Bio on Milanović, Komadina ili Bernardić. Bernardić je legitimno izabran za predsjednika stranke s velikom prednošću. On je opravdao funkciju koju obnaša. Besmisleno je pitati me podržavam ili ne predsjednika SDP-a. Ne razumijem zašto se mediji uopće toliko bave je li on zaslužuje biti budućim premijerom ili ne. To će ocijeniti građani.

NACIONAL: Nije riječ o pukom naklapanju medija. Pretpostavljam da ste pročitali intervju Vjerana Zuppe, uglednog hrvatskog intelektualca lijeve orijentacije koji je u intervjuu Nacionalu otvoreno rekao da ne bi bilo dobro da Bernardić postane premijer. Takvih razmišljanja ima i u SDP-u.

Svatko ima neko mišljenje, a ja sam član SDP-a i prihvaćam sve što je zadano statutom i programskim smjernicama SDP-a. Ako je članstvo izabralo Bernardića za predsjednika stranke onda ne vidim razloga da ga ja ne podržavam. Bernardić je na čelu stranke pobijedio u europarlamentarnim i predsjedničkim izborima.

NACIONAL: Možete li usporediti premijera Plenkovića i eventualnog budućeg premijera Bernardića?

O Plenkoviću sve govori činjenica koliko je puta morao rekonstruirati Vladu, a da nije provodio pravu rekonstrukciju. Morao se riješiti četrnaestorice svojih ministara. Većina njegovih ministara otišla je zbog korupcijskih afera. Bila je to prisilna rekonstrukcija. To se ne može dogoditi nijednom premijeru iz SDP-a, a ponajmanje Bernardiću. Tek ćemo vidjeti koga će Bernardić odabrati za najbliže suradnike.

Uvjerena sam da u SDP-u ne postoji toliko ljudi umočenih u korupcijske afere jer inače ne bi bili u SDP-u, nego u HDZ-u. Ne možemo znati koji će ljudi biti ministri u vladi Davora Bernardića, ali to će biti ljudi koji su kompetentni, a ne tek puki poslušnici premijerovih naloga. Premijer bi trebao biti koordinator stručnih savjeta svojih ministara. Tu vrstu vještine Bernardić je dokazao sastavljanjem izborne liste za europske izbore na koju nije stavio samo svoje bezrezervne sljedbenike, nego i stranačke protivnike. Dokazao je i podrškom Milanoviću na predsjedničkim izborima.

NACIONAL: Vi niste dio ove Neretvanske skupine gradonačelnika i načelnika općina za koje se tvrdi da traže visoke pozicije na izbornim listama za parlamentarne izbore. Ali vi ste već postali saborska zastupnica.

Poštujem sve te gradonačelnike i načelnike, ali nisam član te koordinacije. To su ljudi koji su dobili povjerenje građana na izborima, ljudi koji dobro rade svoj posao. Doduše, i ja sam na zadnjim lokalnim izborima u Omišlju pobijedila u prvom krugu s 58,3 posto, i to između šest kandidata.

NACIONAL: Kada očekujete parlamentarne izbore?

Uvjerena sam da će Plenkovićeva vlada izdržati do kraja svog mandata. Kad su osobni interesi u fokusu onda ne može biti problema, pa ni neočekivanog pada Vlade. Dogovorit će se. Za zastupničke mandate prima se i pristojna plaća, veća no što su plaće gradonačelnika i načelnika općina. Zato i nema bojazni da će se dogoditi nešto nepredviđeno.

NACIONAL: Niste pobornica aktualne energetske politike koja uključuje i LNG terminal u akvatoriju otoka Krka, a to je još jedan važan energetski projekt koji se financira europskim novcem? Vi kao gradonačelnica kontinuirano organizirate prosvjede protiv tog projekta. Ne želite taj europski novac.

Kako HDZ vodi energetsku politiku očito je da ćemo predati cijelu energetiku Mađarima. Onda više nećemo morati brinuti o energetskoj politici jer nećemo imati o čemu brinuti. HDZ-u će vjerojatno biti lakše, a bude li SDP u prilici obnašati vlast koncentrirat će se na ono na što se poziva i naša energetska strategija. Prijedlozi iz te strategije idu prema obnovljivim izvorima i zelenoj energiji, na što se poziva i Europska unija.

NACIONAL: Ali Europska unija spremna je financirati i LNG terminal u kvarnerskom akvatoriju u kojem je i otok Krk.

To je najveći apsurd. Europska unija taj LNG terminal financira s 40-ak posto. Od ukupne investicije 101 milijun eura daje Europska unija, 100 milijuna eura daje državni proračun, a još 50 milijuna eura daju HEP i Plinacro. To je dosad i najavljeno kao financijska konstrukcija. Paradoksalno je da Europska unija koja dijelom financira taj LNG terminal drastično ukida subvencije za izgradnju njegovih postrojenja jer potiče obnovljive izvore energije. Što smo mi u Hrvatskoj? Mi smo oni koji trebaju prihvatiti one ostatke energetske politike koje nitko neće. Niti se držimo strategije energetskog razvoja Hrvatske niti strategije energetskog razvoja Europske unije. Služimo kao zemlja koja prihvaća ono što nitko neće.

NACIONAL: Taj LNG terminal bio je i dio regionalne inicijative povezivanja triju mora, Jadrana, Sjevernog i Crnog mora koju je zastupala bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Nemam vjere u koncepte bivše predsjednice zbog kojih je valjda i postala bivša predsjednica. Poljski predsjednik tvrdi da je ta inicijativa poljski projekt, hrvatska predsjednica da je hrvatski projekt, a to je zapravo američki projekt, kao što je američki projekt i LNG terminal u blizini Krka. Bivša predsjednica je morala izmisliti neki projekt kojim bi mahala kao zastavicom jer nije imala ni konkretne projekte, ni konkretne rezultate u obnašanju funkcije predsjednice. Nama ta Inicijativa triju mora, kao i ovaj LNG terminal uopće nisu potrebni. Temeljem studije Europske komisije iz 2014. nije uopće ugrožena energetska stabilnost ako se prekine dotok ruskog plina preko Ukrajine. Da Hrvatska ne spada među ugrožene zemlje potvrdila je i Europska komisija. Naš LNG terminal posve je nepotreban projekt i velika je laž da on služi kao alternativni pravac dotoka plina. Mi već imamo definirane alternativne pravce.

NACIONAL: Pretpostavljam da surađujete i s EkoKvarnerom i Vjeranom Piršićem.

Surađujemo zbog toga što oni baš kao i ja zastupaju strategiju energetskog razvoja ulaganjem u obnovljive izvore energije. Trebate znati da se ukapljeni plin preko LNG terminala distribuira najlošijim ekološkim metodama. Zbog upotrebe kemikalija u ispiranju izmjenjivača topline i njihovo ispuštanje u more dogodit će se ekološka katastrofa, degradacija morskog okoliša. Prilikom uplinjavanja tog tekućeg plina koristit će se more, pa će doći i do hlađenja mora. Imate rashlađivanje, ali i kemijsko zagađenje mora. Na što će sličiti naš biosustav u moru? Ni na što.

‘Većina plenkovićevih ministara otišla je zbog korupcijskih afera. Bila je to prisilna rekonstrukcija. To se ne može dogoditi nijednom premijeru iz SDP-a, a ponajmanje Bernardiću, a on će sam odabrati svoje suradnike’

NACIONAL: Kakve posljedice očekujete zbog toga?

Ako je otok Krk najturističkiji otok u Hrvatskoj koji ostvaruje 6 posto noćenja u Hrvatskoj i preko 30 posto noćenja u Primorsko-goranskoj županiji, a osnovni mu je resurs more onda nema potrebe govoriti što je strateški interes Hrvatske. Može li to biti LNG terminal kojeg nitko neće i iz kojeg nitko neće kupovati taj plin jer kupaca nema? Ili je strateški interes očuvanje mora? Meni je odgovor neupitan: čisto more.

NACIONAL: Mađari su iskazali spremnost ući u projekt financiranja LNG-a.

Naravno, ali opet će nas zeznuti. Koliko su pokvareni svjedoči vam i karta velike Mađarske koja je objavljena i uključuje Hrvatsku, a nitko iz naše diplomacije na to nije reagirao. To je bilo prije nekoliko mjeseci. Njihov je prvi korak u ostvarenju tog cilja preuzimanje naše energetike. Kako? Hrvatska će uložiti minimalno svojih 150 milijuna eura, a onda će Mađari temeljem lex LNG-a koji je donijela Plenkovićeva vlada, a usvojila HDZ-ova parlamentarna većina, preuzeti projekt kao što su preuzeli i Inu. To očekujem, a samo je pitanje vremena kada će se to desiti.

NACIONAL: Kažu za vas da ste i veliki motivator u prosvjedima. Kako motivirate sugrađane?

Tako da uvijek idem na prvu liniju. Kada ljudi vide da sam i sama spremna činiti ono što promoviram onda i oni kreću sa mnom, a sve zbog dobrobiti zajednice.

NACIONAL: Procjenjuje se da je Krku potreban još jedan most, a jedan od projekata predvidio je most koji će uz cestovni promet imati i željezničku prugu.

Nisam sigurna da Krku treba željeznica kad se već na njemu nalazi riječki aerodrom. Ne dao nam Bog na otoku Krku hrvatskih željeznica koje stalno kasne. Nama treba samo novi most s četiri trake za automobile i nova, moderna četverotračna cesta koja bi povezala sjever i jug otoka, umjesto ove zagušene postojeće državne ceste.

NACIONAL: Tim stavom suprotstavljate se i proširenju riječke luke prema Krku, što je jedan od uvjeta za izgradnju nove ravničarske pruge Rijeke prema Zagrebu. Protivite se da akvatorij Rijeke postane jedna od većih luka na Mediteranu.

Točno. O tome je morao misliti onaj koji je osmišljavao prometnu i gospodarsku politiku. To nikako nije smjelo biti tako da uništi najpotentniji turistički dio Hrvatske. Stavljanjem šape na Krk već je uništen cijeli sjeverni dio otoka. Za što? Za propalu industriju DINA Petrokemije, za skladišne kapacitete Janafa, za ilegalni kamenolom. Tužna sam i pogođena kada vidim koliko se šapa spustilo na mjesto u kojem živim. Na Omišalj, na tu malu lokalnu zajednicu od 3000 stanovnika, općine koja se sastoji od mjesta Omišlja s 1800 i Njivica s 1200 stanovnika.

NACIONAL: Vaš je otok lider u ekologiji, a ima i ozbiljne ambicije postati prvi energetski neovisan otok na Sredozemlju?

To je tako zbog mudrih ljudi koji su vodili otok Krk, među kojima sam se danas našla i ja. Zasluge nisu moje nego svih onih koji su vodili otok koji su to činili neovisno od svojih političkih preferencija. Otok Krk je pilot projekt i predložak kojim bi se trebali rukovoditi svi ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europskoj uniji. Naši su ciljevi energetska neovisnost, nula emisije ugljičnog dioksida. Uvijek smo nalazili zajednički jezik za boljitak otoka. Donosimo odluke kojima Krk svakoga dana ide prema gore, a drugi otoci zaostaju za nama. I ne samo otoci. Po pitanju ekologije i odvajanja otpada najuspješniji smo u Hrvatskoj. Pogledajte što se u Zagrebu događa sa smećem. Otok Krk je svjetlosnim godinama udaljen od Zagreba. Mi danas odvajamo preko 60 posto otpada, a europski je standard 50 posto. Hrvatska će uskoro morati plaćati penala zbog odlaganja otpada, a otok Krk nije dio te priče jer tome nimalo nije doprinio.