Srbija je u utrci s vremenom i imat će veliki problem ukoliko Mađari zatvore granicu za migrante jer će im morati osigurati smještaj na duže vrijeme, a može se očekivati i da jedan broj njih krene u dalje u Europu preko Hrvatske, upozorio je u petak ravnatelj srbijanskog Centra za pomoć tražiteljima azila Radoš Đurović.

On je podsjetio da Mađarska kani do 31. kolovoza podići zaštitnu ogradu duž granice sa Srbijom, istaknuvši kako će to biti “najveći problem” koji će migrantima otežati kretanje, što bi njihov put k Europi moglo preusmjeriti preko Hrvatske.

• U slučaju teškoća na mađarskoj granici “može se očekivati da će jedan broj migranata u tom slučaju krenuti prema Hrvatskoj” upozorio je Đurović.

“Migranti su odlučili nastaviti dalje i značajan broj njih pokušat će prijeći u Mađarsku… Očekujem više pritisaka na mađarskoj granici i nadam se da se neće ponoviti slika iz Makedonije. Ako se to dogodi – bit će problema”, izjavio je Đurović u jutarnjem dnevniku Radio-televizije Srbije (RTS).

U slučaju teškoća na mađarskoj granici “može se očekivati da će jedan broj migranata u tom slučaju krenuti prema Hrvatskoj” upozorio je Đurović.

Ravnatelj Centra za pomoć tražiteljima azila navodi da Srbija ne može čekati i mora brže djelovati jer, po dosadašnjim iskustvima, treba mnogo vremena da se unutar Europske unije postigne konsenzus o migrantskoj krizi.

“U utrci smo s vremenom da preduhitrimo nemile događaje – ako do njih dođe. Srbija se nalazi između dvije vatre – Mađarske i Grčke, članica Europske unije koje se obje žele osloboditi tereta migranata”, rekao je Đurović, sugerirajući da Srbija u zbrinjavanju migranata i izbjeglica koji su u tranzitu mora povećati ljudske i tehničke kapacitete.

“Vjerojatno će duže biti kod nas. Bit će veliki problem jer moramo smještati ljude na duže vrijeme. Potrebno je čim prije otvoriti nove (prihvatne) centre”, naglasio je za RTS Đurović, rekavši kako “milijun eura (pomoći EU) nije dovoljno” i da Beograd “očekuje konkretnije korake EU da bi se upravljalo migracijom”.

Srbija i Makedonija zatražile su od Europske unije veću financijsku podršku, jer milijun eura, koliko im je izdvojeno za pomoć, nije dovoljno pa je, po Đurovićevom mišljenju, nužno otvoriti nove prihvatne centre za migrante i povećati kapacitete.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić poručio je u četvrtak na summitu EU i zemalja zapadnog Balkana u Beču kako Unija, koja traži od Srbije da napravi plan o migrantima, treba najprije sama napraviti i usugasiti svoj plan među zemljama članicama.

“Moram tu biti vrlo izravan – mi nosimo najveći dio tereta”, naglasio je Dačić, podsjetivši da je od početka 2015. oko 94.000 migranta, uglavnom iz Sirije i Afganistana, registrirano u Srbiji, a većina ih želi ići u bogatije europske zemlje, najčešće u Njemačku i Švedsku, prelazeći iz Srbije u Mađarsku, koja za njih predstavlja početak shengenske zone.