Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek gostovao je na N1 i komentirao poskupljenja i Vladine mjere.

Hanzalek kaže kako su prije donošenja Vladinih mjera iz sindikata upozoravali na to da se treba spriječiti rast cijena. “Ovo poskupljenje energenata bi trebalo potaknuti inflaciju do maksimalno jedan posto. Ali iskustvo nas uči da imamo neuređeno tržište, divlje i neregulirano, gdje mnogi koriste priliku i dižu cijene. Treba biti oprezan, a mi ćemo kao potrošači morati naučiti kazniti one koji pretjeraju”. govori.
Smatra i da profit, pogotovo imajući u vidu da su mnogi trgovački lanci u Hrvatskoj u stranom vlasništvu, pogoni stvari.

“I poskupljenje od pet eura za struju, mnogima će biti puno. Veliki broj naših građana već sada živi teško”, kaže.

“Mi moramo biti svjesni da ako energent naraste 10 posto, udio energenta u cijeni ne znači da cijena nečega mora porasti deset posto. Ovo što smo vidjeli na Jadranu, mnogi su malo izgubili kompas, i sa cijenema usluga i smještaja. Morat će se i oni početi spuštati na realnu razinu”, pojašnjava Hanzalek za N1.

KAD ĆE PREGOVORI? Sindikat Preporod: ‘Ministar gleda iz nekih svemirskih perspektiva, čini mu se sve uređeno, a gdje god zagrebeš – problemi’

Radni odnosi nisu statični kao nekad

On se slaže s navodima da je porasla cijena rada. “Ne moramo razgovarati samo o cijenama, toga moramo biti svjesni. Sve su granice otvorene već nekoliko godina. Mi se moramo približiti razvijenijim zemljama jer taj plus kod njih je prejak, taj magnetizam odnosi naše ljude k njima. Kad se ta razlika smanji, kad razlika ne bude dvije ili tri tisuće eura nego 300 eura, onda će i to oslabiti i naši građani neće birati inozemstvo kao mjesto svoga rada.”

Hanzalek kaže i kako radni odnosi nisu statični kao nekada. “Radnici kada nisu zadovoljni, mijenjaju poslodavce, mijenjaju struke, mijenjaju države… Ova statistika koja je sada kod nas dobra je dijelom rezultat toga što su mnogi, mladi, otišli van. Radnik je u boljoj poziciji, nema onoga od prije 20-ak godina da vam poslodavac kaže da ima pet takvih koji čekaju na posao”, govori.

On upozorava i da velika fluktuacija radnika u nekim poduzećima može biti znak da tamo nije baš dobra situacija.

“Ne treba dopustiti da ta široka zona srednjih i velikih plaća stvori uravnilovku. To je veliki problem za motivaciju radnika koji rade složeniji posao, a razlika u plaći im je sto ili dvjesto eura”, objašnjava.

NOVI PROSVJED NA VIDIKU? Kroflin: Ministar nas ignorira, nemamo nikakvu komunikaciju…

Oko 40 posto kolektivnih ugovora

Na pitanje kako u Hrvatskoj stojimo s kolektivnim ugovorima, Hanzalak kaže da se točan broj ne zna, govori se o oko 40 posto. Bolja je situacija u javnim i državnim poduzećima nego u privatnim. Objašnjava i da je kolektivni ugovor dobar jer poslodavac ne može mijenjati pravilnike kako i kad želi.
“Što se tiče privatnog sektora, mi nemamo razvijen sustav sektorskog pregovaranja. Imamo dva tri sektorska ugovora, ti ugovori nisu tako detaljni kao u javnom sektoru. U privatnom sektoru prevladava pregovaranje na razini poslodavca. Reći da je svugdje loše, ne bi bilo točno. Neki su pratili inflaciju i bolje nego država, ali mnogi nisu. Kad svaki radnik pregovara za svoj ugovor, onda se sigurno ne prati inflacija.”

Kod poslodavaca koji nisu reagirali na inflacijske skokove, govori Hanzalek, bi moglo doći do ubrzanja procesa u kojemu ih napuštaju radnici. “Događa se proces utrke prema dnu. Takvi poslodavci pokušavaju privući strane radnike koji pristaju na niže standarde. Takvim olakim puštanjem stranih radnika koji pristaju na niže standarde, spušta se i razina prava za sve nas”, upozorava.