Nakon više od 15 godina nereguliranog poslovanja agencije za naplatu potraživanja napokon dobivaju regulatore, a dužnici adrese na koje se mogu žaliti smatraju li da su njihova prava povrijeđena, a da te adrese nisu – sud, piše u subotu Večernji list.

Nakon javne rasprave prošli je četvrtak Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja prošao Vladu i sad je u saborskoj proceduri.

Kakve će promjene donijeti dužnicima i koje crne točke još ostaju neriješene? Naravno, ako zanemarimo detalj da se ne rješava ništa u odnosima dužnika i agencija iz prošlosti: primjenjuje se samo na buduće odnose.

U zakonu, koji je zapravo implementacija NPL direktive u hrvatsko zakonodavstvo, napokon su definirana jasna pravila komunikacije s dužnicima: dopušteno je komunicirati telefonom i pisanim putem, i to poštom, mailom, kratkim SMS porukama ili prethodno ugovorenim načinom komunikacije, isključivo radnim danom od 8 do 20 sati.

Utjerivači dugova ne smiju kontaktirati dužnika više od jednom mjesečno po istom ugovoru, osim ako ga obavještavaju da pokreću prisilnu naplatu, odustaju od naplate, nude obročnu otplatu ili umanjenje duga, i to ako dužnik da izričiti pisani pristanak.

Ne smije ga se uznemiravati na radnom mjestu, niti kontaktirati njegova poslodavca ili ga posjećivati u njegovu domu bez izričitog pisanog pristanka. Najmanje 30 dana prije kupnje duga agencija je dužna poslati obavijest o ukupnom stanju i strukturi duga: glavnici, kamatama, naknadi i drugim troškovima te informaciju kako se iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje.

Za nadzor ustupljenih kredita nadležna je Hrvatska narodna banka, za druga potraživanja Financijski inspektorat, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.

Sandra Benčić: “Kršenje prava na privatnost građana je izravna posljedica odluke Andreja Plenkovića”