Ususret izložbi “Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900”, koja se otvara 9. veljače, u Klovićeve dvore su stigla su djela velikog austrijskog umjetnika Gustava Klimta.

“Pod budnim okom kustosica i autorica izložbe te stručnjaka iz Klimt fondacije, u Klovićevim dvorima su otvoreni sanduci s vrijednim Klimtovim djelima”, izvijestila je u subotu ta zagrebačka galerija. Slike su temeljito pregledane i to će biti jedna od rijetkih prilika da se Klimtova originalna djela vide izvan matičnih ustanova u kojima se čuvaju.

“Zagreb će se tom izložbom upisati na prestižan popis rijetkih gradova koji su imali čast prikazati Klimtova djela”, ističu iz Klovićevih dvora, podsjećajući kako njegovu najveću zbirku posjeduje galerija Belvedere u Beču koju isključivo radi njegovih slika godišnje posjeti milijun i pol posjetitelja.

Klimt će u Zagrebu biti predstavljen s tri ulja na platnu koja predstavljaju po jednu karakterističnu fazu i žanr u njegovu opusu, te pet crteža i osam listova iz grafičkih mape “Alegorije i amblemi”.

Najranija slika koja će se izložiti je “Glava žene” na crvenoj pozadini iz 1897/98. godine, a bit će tu i slavna slika “Prijateljice (Sestre)” iz 1907., koja prikazuje dvije dame iz bečkog visokog društva naglašenih stiliziranih kontura. Ta slika ima dvostruki naziv koji aludira na lezbijsku ljubav, što se Klimt nije libio prikazivati.

Treće Klimtovo ulje na platnu, remek-djelo “Varljive svjetlosti” iz 1903., dugo je smatrano izgubljenim, a pronađeno je 1989. u privatnoj zbirci. Tema slike vezana je uz praznovjerno tumačenje o postojanju duhova i nadnaravnih bića koja se pojavljuju noću i magičnom svjetlošću mame ljude u mrak.

Na izložbi, za koju se očekuje da će obilježiti ovogodišnju likovnu scenu, zagrebačka publika će u iduća tri mjeseca imati priliku usporediti djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture i arhitekture, koja se prvi put na taj način izlažu.

Bit će tu djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla te hrvatskih autora, Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih.

Arhitekture dviju zemalja moći će se sagledati kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna, Adolfa Loosa te Vjekoslava Bastla, Aladara Baraniaya ili Viktora Kovačića.

Prikazat će se i uspon nove generacije slikarica koje postaju ravnopravni sudionici modernih promjena – Antonija Krasnik i Nasta Rojc učile su slikati u Beču, a i Slava Raškaj je stvarala pod utjecajem bečke secesije.

Putem tih umjetničkih djela mnoge će se teme pokazati kao zajedničke Beču i Zagrebu – smisao života, krajolici prožeti umjetnikovim doživljajem prirode, kavane kao mjesta razmjena ideja te tema žene kao ultimativnog motiva razdoblja.

Razdoblje ‘gesamtkunstwerka’ karakterizira način života prožetog umjetnošću koja objedinjuje sve segmente čovjekova života, od interijera u kojem boravi do eksterijera koji ga okružuje, ističe se u najavi izložbe.

Među ostalim, ukazat će se na specifičnosti domaće likovne umjetnosti u odnosu na likovnost austro-ugarske prijestolnice – kako je muza Alma Mahler usporediva s miljenicom zagrebačke publike Ljerkom Šram, na koji je način Beč doživio Dalmatinac Vlaho Bukovac, a što je pridonijelo velikom uspjehu Ivana Meštrovića te kako su njegove skulpture nastale u Beču odražavale jednake tjeskobe razdoblja kao i Klimtove slike.

Autorice izložbe, koja će biti otvorena do 8. svibnja, su Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Darija Alujević i Marina Bagarić.